Čelnici 27 zemalja članica Europske unije, među kojima i premijer Andrej Plenković, sastaju se u petak u Granadi u Španjolskoj na neformalnom sastanku na kojemu će razgovarati o načinima za izbjegavanje nove migracijske krize i o budućem proširenju Unije.
Italija i Španjolska izrazile su zabrinutost zbog porasta ilegalne imigracije ove godine, dok su grčke vode u lipnju bile mjesto najsmrtonosnijeg brodoloma u Europi posljednjih godina u kojem su poginule stotine migranata, prenosi agencija Reuters.
Njemačka, omiljena odredišna zemlja za mnoge migrante koji stižu do Europe, uvela je granične provjere, rekavši da su potrebne kako bi se suzbilo krijumčare koji dovode ljude na njezin teritorij. Ta je odluka uslijedila nakon što je Njemačka izvijestila o porastu zahtjeva za azilom od gotovo 80 posto do sada ove godine, što je zabrinulo vladajuću koaliciju lijevog centra suočenu s izazovom krajnje desnice na lokalnim izborima u Bavarskoj 8. listopada.
U susjednoj Poljskoj održat će se nacionalni izbori tjedan dana kasnije, 15. listopada. Varšava odbija primiti nove došljake s Bliskog istoka i Afrike, iako je Poljska pružila utočište nekoliko milijuna Ukrajinaca koji su pobjegli od ruske invazije.
Druge zemlje EU-a također su postavile granične kontrole, navodeći potrebu za suzbijanjem krijumčara ljudi i migranata koji izbjegavaju redovne granične prijelaze i procedure dolaska.
Najviši dužnosnik za migracije u EU-u prošlog je tjedna rekao da je do sada ove godine bilo 250.000 dolazaka migranata, što je još uvijek daleko ispod 2015. kada je u EU ušlo više od milijun ljudi.
To je pitanje međutim politički osjetljivo, a antiimigrantska retorika i politika su u porastu u nekim zemljama EU uoči izbora za Europski parlament na cijelom kontinentu sljedećeg lipnja.
Na sastanku u Granadi čelnici će također raspravljati o strateškom putu za EU nakon godina raznih kriza, od pandemije covida-19, preko ruskog rata u Ukrajini, do energetske krize 2022., te drugih izazova poput klimatskih promjena i gospodarskog rivalstva s Kinom.
Zemlje koje se žele pridružiti bloku uključuju zemlje zapadnog Balkana i istoka Europe, među kojima je i Ukrajina. Sve one moraju ispuniti brojne uvjete da bi se kvalificirale za članstvo, a čelnici EU-a u petak će razmotriti što je potrebno promijeniti unutar Unije kako bi se omogućilo još jedno proširenje.
U nacrtu zajedničke izjave, u koji je Reuters dobio uvid, navodi se da “budućnost kandidata za članstvo i njihovih građana leži u Europskoj uniji”. “Proširenje je geostrateško ulaganje u mir, sigurnost, stabilnost i prosperitet… i EU i buduće države članice moraju biti spremne.”
Komentari