Na teritoriju plemena Yanomami, koji se prostire u brazilskim državama Amazonas i Roraima, živi oko 30 tisuća domorodaca. Područje veličine Portugala zaštićeno još od 1992., bogato je zlatom i mineralima. Ilegalno rudarenje vratilo se ondje na velika vrata tijekom vladavine Jaira Bolsonara, zagovornika zakona koji je trebao legalizirati takve iskope na područjima gdje živi autohtono stanovništvo. Zbog „svjesnih zločina počinjenih protiv plemena Yanomami“ (od izlječivih bolesti tijekom mandata bivšeg predsjednika umrlo je 570-ero djece), Marina Silva tražila je da se Bolsonaru sudi zbog genocida. Na vrhuncu njegove vladavine, prema procjenama nekih udruga civilnog društva, unutar granica tog zaštićenog rezervata boravilo je i do 20 tisuća ilegalnih kopača zlata, mnogi od njih naoružani (i Bolsonarov otac bio je inače „garimpeiro“). Sve do povratka Lule na vlast svakodnevno su zagađivali rijeke amazonskog bazena sa živom, koja se koristi pri odvajanju zlata od mulja, pa se autohtono stanovništvo razbolijevalo, a novorođenčad imala malformacije. Zaslužni su i za ulazak alkohola i droge (rijetko naseljena Roraima nalazi se na stjecištu narkoruta) u domorodačke zajednice.

„Ovogodišnji su rezultati na teritoriju koji naseljava pleme Yanomami ohrabrujući. Primjerice, na početku 2023. riječna voda bila je iznimno muljevita zbog raširenog ilegalnog rudarenja. Nakon nekoliko proljetnih akcija i uništavanja više od 200 ilegalnih kampova, gotovo se vratila svojoj izvornoj boji,“ kazuje Humberto Freire de Barros, direktor Odjela za Amazoniju i okoliš u brazilskoj saveznoj policiji.

Početkom mjeseca pokrenuta je akcija istjerivanja tisuća ilegalnih rudara s dvaju domorodačkih teritorija (prije toga teritorij plemena Yanomami morale su napustiti tisuće ilegalnih kopača zlata). Agenciji za zaštitu okoliša u tome ponovno pomažu policija i vojska.

„Samo u glavnoj siječanjskoj operaciji na teritoriju gdje žive Yanomami vojni piloti utrošili su oko 6000 radnih sati u zraku. U nju je bilo uključeno i više od 200 saveznih policajaca, a sudjelovale su i druge državne agencije. Od sredine veljače kontinuirano izvodimo takve akcije. Uništili smo logistiku ilegalnih rudnika, zaplijenili brojne zrakoplove i helikoptere, traktore, motore i rovokopače. Usporedno s time diljem Brazila izvodili smo operacije usmjerene protiv onih koji su financirali ilegalno rudarenje na teritoriju na kojemu žive Yanomami i od toga masno zarađivali. U Bolsonarovu mandatu to je pleme živjelo kao u koncentracijskim logorima, a država je okretala glavu na nasilje nad domorodačkim stanovništvom“, pojašnjava nam glavni direktor brazilske savezne policije Andrei Augusto Passos Rodrigues.

U prvoj polovici ove godine policija, nerijetko uz pomoć vojske, izvela je više od stotinu operacija samo kada je u pitanju ilegalno rudarenje. Procijenjena zaplijenjena vrijednost iznosi 24 milijuna američkih dolara. I trgovci ljudima i narkokarteli, koji sve više peru novac preko ilegalnog mešetarenja s otetim zemljištem ili projekata s ilegalnim rudnicima, koriste istu amazonsku logistiku kao i ilegalni rudari. Na summitu u Belému dogovoreno je osnivanje i integriranog sustava kontrole zračnog prostora svih amazonskih zemalja…

„Recentni izvještaji govore o tome da su se narkokarteli raširili po cijeloj Amazoniji. Moramo je preoteti iz ruku tih ljudi, koji su iskoristili vakuum nastao višegodišnjim odsustvom brazilske države u tom području. Pripadnici federalne policije, pa čak i vojske moraju provoditi zakon, a ne radili za kriminalce, kao što je donedavno bio slučaj“, odlučan je direktor muzeja Emilio Goeldi Nilson Gabas Júnior.

Novinar Guardiana Dom Phillips ubijen je lani dok je u Amazoniji istraživao za svoju knjigu, uz njega život je izgubio i brazilski ekspert za domorodačko stanovništvo Bruno Pereira. Navodno su ih pogubili krivolovci povezani s organiziranim kriminalom. Bio je to vrhunac četverogodišnjeg kaosa, često i krvoprolića na teritoriju plemena Yanomami. Novi plan o amazonskoj sigurnosti i suverenitetu Lula je predstavio u prisustvu članova obitelji dvojice ubijenih. Taj plan podrazumijeva borbu protiv otimanja zemlje, ilegalnog rudarenja i sječe drveća, kao i lova i ribolova unutar zaštićenih teritorija s autohtonim stanovništvom.  

„Prva zakonodavna odluka koja je donesena s prvim danom ove godine bilo je stvaranje Odjela za Amazoniju i okoliš unutar organograma savezne policije, i zbog lakšeg ostvarivanja međunarodne suradnje. Uz pomoć novca iz Amazonskog fonda osnivamo 34 riječne i kopnene policijske baze, a u onima na granici bit će prisutna i vojska. Od prosinca s radom počinje Međunarodni policijski centar u Manausu, u čije osnivanje Brazil ulaže gotovo dva milijuna dolara. Izmjenjivat ćemo informacije između svih amazonskih zemalja. Osim deforestacije, pratit ćemo i krijumčarenje zlata, drveta i divljih životinja, ali i trgovinu drogom. To podrazumijeva i blisku suradnju obavještajnih zajednica“, navodi Freire de Barros.

Unutar laboratorija brazilske savezne policije u Brasiliji znanstvenici, pak, analiziraju izotope zlata i drveća iz zaštićenih amazonskih područja te stvaraju bazu njihovih DNK podataka. Kada se ona upotpuni, bit će moguće identificirati svako ilegalno iskopano zlato ili posječeno stablo na tržištu.

„Drugi naš projekt vezan je uz ilegalnu sječu drveća. Pojedine vrste u Brazilu ne smiju se sjeći ili završiti u izvozu, neovisno o tome dolaze li sa zaštićenih područja. Pokušavamo stati na kraj i toj vrsti kriminala. Do određene mjere, tijekom prošle predsjedničke administracije svjedočili smo uništavanju naših operacija nadgledanja i kontrole, a bilo je i ozbiljnih pokušaja uplitanja u rad savezne policije. Naše djelovanje mora se vratiti na razinu koja nikad nije smjela biti ugrožena“, ne ostavlja mjesta dvojbi prvi čovjek brazilske savezne policije Rodrigues.

Novi vjetrovi koji su zapuhali porječjem Amazone itekako se osjete. U prvih sedam mjeseci ove godine naplaćeno je više od 400 milijuna dolara kazni, što je skok od gotovo 150 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Jedna od učinkovitih mjera jest i trenutačna zapljena tisuća grla stoke koja se ilegalno nalazi na zaštićenim područjima. U tom slučaju su veleposjednici koji su otimali dijelove amazonskog tla, a bili su i još uvijek jesu najveći Bolsonarovi financijeri, primorani odmah platiti kaznu. Dosad su se ti sudski slučajevi rastezali unedogled u žalbenim postupcima.