Branimir Cvetković, zagrebački fizičar koji je do ruske invazije na Ukrajinu bio predavač na ukrajinskom Sveučilištu u Poltavi, opisuje svoj dramatični povratak u Hrvatsku te procjenjuje kako će se Hrvatska, ali i cijela Europa suočiti s nedostatkom ruskih energenata

Sa Zagrepčaninom Branimirom Cvetkovićem, profesorom fizike na ukrajinskom sveučilištu u Poltavi – glavnom gradu regije žitnice Ukrajine i Europe, ali i bogate naftom i plinom – razgovarali smo o energetskom udaru na Europu zbog sankcija Europske unije na uvoz ruske nafte i plina. Profesor Cvetković je ponašanje europskih lidera u dolazećoj energetskoj krizi ocijenio „impotentnim“; trebala je, kaže, imati planove za ovakvu situaciju, a takvi planovi ne postoje.

Cvetković se vratio 4. ožujka u Zagreb, svoj rodni grad, pobjegavši preko Karpata od rata u Ukrajini. Prije odlaska u Ukrajinu 2017. godine radio je na Institutu za energetiku Norveške u kojem je proveo više od sedam godina vodeći dva znanstvena projekta Europske unije iz sektora naftne industrije. Prvi se projekt odnosio na utiskivanje polimera u bušotine za povećanje proizvodnje ugljikovodika, nafte i plina, a drugi se bavio utiskivanjem metana, ugljičnog dioksida i dušika u ležišta zasićena naftom s raspucanim kolektorima. Cilj tih projekata bilo je povećanje rezervi nafte i plina. Nakon što je diplomirao fiziku na zagrebačkom Sveučilištu sedamdesetih godina, želio se baviti teorijskom fizikom, ali mu se 1975. otvorila mogućnost zaposlenja u grupi za matematičko modeliranje u Naftaplinu. Tako je u Naftaplinu, kasnije spojenom s Inom, proveo punih 16 godina, nakon čega odlazi u Norvešku gdje mu je i danas prebivalište. Uz hrvatsko ima i norveško državljanstvo, a za razvoj horizontalnog softvera s frakturama norveškom Institutu za energetiku uprihodio je milijun dolara. Nakon višegodišnje karijere i u servisnoj firmi Schlumberger, vratio se u naftnu kompaniju Bayerngas Norge AS sa sjedištem u Oslu. Tu je bio glavni inženjer i savjetnik razrade ležišta. Kada je počeo raditi za bavarski Bayerngas, ta je naftna kompanija imala koncesije za 12 polja ugljikovodika u Sjevernom moru, a kada je odlazio ta je brojka u norveškom akvatoriju bila udvostručena…