Komentirao je invaziju na Ukrajinu i utjecaj i posljedice koje može imati na Hrvatsku i svijet. Osvrnuo se i na pridruživanje Švedske i Finske NATO-u.

“Finska i Švedska desetljećima, stoljećima gaje politiku neutralnosti. To su zemlje razvijene demokracije čija javnost je u ovih nekoliko mjeseci promijenila mišljenje o tome trebaju li Švedska i Finska postati članicama NATO-a. Odluka nije donesena preko noći. Ta odluka nije hir, to je njihova procjena da su u toj mjeri ugroženi, svjesni kakvu će to reakciju izazvati u Rusiji, ali su procijenili da nemaju drugih opcija. To je borba između slobode i demokracije i agresivne politike koja otima tuđe teritorije.”

Govoreći o predsjedniku Zoranu Milanoviću rekao je:

“Predsjednik ne može blokirati ulazak u Schengen. Koliko znam, nijedna država članica NATO-a ili članica EU-a ne vidi da ta odluka Švedske i Finske nije utemeljena na realnim osnovama. Što se tiče BiH, to nam je vječna tema i ova Vlada intenzivno radi na tome.”

Nije htio izravno govoriti o sukobima ministra obrane Marija Banožića i predsjednika Zorana Milanovića.

Rekao je kako će “napomenuti da možda nismo u svakom trenutku svjesni koliko je ozbiljna situacija. Europske zemlje se naoružavaju, zabrinute da bi se rat mogao proširiti. Ovo je, kad gledamo na međunarodnoj sceni, daleko veći izazov nego ’90. i ’91. godina. Ja znam da ministarstvo obrane već ima neko vrijeme na dnevnom redu i izmjene Zakona o obrani.”