Blinken: “Rusija ide dalje od korištenja ‘ljudskog štita’. Sad koriste ‘nuklearni štit'”

Autor:

epa10083851 A handout still image taken from handout video provided  by the Russian Defence ministry press-service shows Russian servicemen preparing a Russian multiple launch rocket systems ‘Hurricane’ during battles in Ukraine, 21 July 2022. The servicemen of the Central Military District units marched to firing positions and, after receiving coordinates from unmanned aircraft, launched a missile attack on the positions and field warehouse of the Armed Forces of Ukraine, where US-made M777 howitzers were based.  EPA/RUSSIAN DEFENCE MINISTRY PRESS SERVICE/HANDOUT HANDOUT EDITORIAL USE ONLY/NO SALES HANDOUT EDITORIAL USE ONLY/NO SALES

EPA/RUSSIAN DEFENCE MINISTRY PRESS SERVICE

Sjedinjene Američke Države optužile su Rusiju da koristi najveću ukrajinsku nuklearnu elektranu kao “nuklearni štit” stacioniranjem postrojbi i sprječavanjem ukrajinskim snagama da uzvrate, riskirajući tako strašnu nuklearnu nesreću.

Državni tajnik Antony Blinken rekao je da su Sjedinjene Države “duboko zabrinute” što je nuklearna elektrana u Zaporižji, za koju je u ožujku Rusija bila optužena da granatirala područje u njenoj neposrednoj blizini, sada ruska vojna baza koja se koristi za gađanje obližnjih ukrajinskih snaga.

“Naravno da Ukrajinci ne mogu uzvratiti vatru da ne bi došlo do strašne nesreće koja uključuje nuklearnu elektranu”, rekao je Blinken novinarima nakon razgovora o neširenju nuklearnog naoružanja u Ujedinjenim narodima u New Yorku u ponedjeljak.

Rusija ide dalje od korištenja “ljudskog štita”, kazao je Blinken, istaknuvši da je riječ o “nuklearnom štitu”.

Na pregovorima u New Yorku, zamjenik ukrajinskog ministra vanjskih poslova Mikola Točickij rekao je da su “potrebne snažne zajedničke akcije kako bi se spriječila nuklearna katastrofa” te je pozvao međunarodnu zajednicu da “zatvori nebo” iznad ukrajinskih nuklearnih elektrana sustavima protuzračne obrane.

Invazija ruskog predsjednika Vladimira Putina na Ukrajinu 24. veljače izazvala je najveći sukob u Europi od 2. svjetskog rata, ubivši tisuće ljudi, raselivši milijune i ostavivši velike dijelove Ukrajine u ruševinama.

Rat je također izazvao globalnu prehrambenu krizu, pri čemu Rusija i Ukrajina proizvode oko trećinu svjetske pšenice, dok su zapadne sankcije Rusiji, glavnom dobavljaču energije u Europi, uzrokovale globalnu energetsku krizu.

Prvi brodovi sa žitom

Prvi brod koji će prevoziti ukrajinsko žito kroz Crno more otkako je Rusija izvršila invaziju prije pet mjeseci napustio je u ponedjeljak luku Odesa na putu za Libanon, prema sporazumu o sigurnom prolazu.

Ukrajina je jedan od najvećih svjetskih proizvođača žita pa su ruskom blokadom njenih crnomorskih luka od početka rata bile ugrožene siromašne zemlje ovisne o ukrajinskom žitu.

Plovidba je omogućena nakon što su Turska i Ujedinjeni narodi prošlog mjeseca posredovali u postizanju sporazuma o izvozu žitarica i gnojiva između Rusije i Ukrajine.

Brod Razoni, koji plovi pod zastavom Sierra Leonea, putovat  će do Tripolija u Libanonu s 26.527 tona žita.

Međutim, još uvijek postoje prepreke koje treba savladati prije nego što milijuni tona ukrajinskog žita napuste svoje crnomorske luke, uključujući čišćenje morskih mina i stvaranje okvira za brodove da sigurno uđu u zonu sukoba i pokupe teret.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.