BILJANA BORZAN: ‘Ova Vlada nema kapaciteta za uzimanje 22 milijarde EU novca’

Biljana Borzan, zastupnica SDP-a u Europskom parlamentu i kandidatkinja za članicu Predsjedništva stranke na unutarstranačkim izborima komentira smjernice Europske unije u borbi s pandemijom, izbore u SDP-u te otkriva zašto smatra da Hrvatska neće povući sva sredstva iz fondova EU-a

Prošloga tjedna održana je prva jesenja plenarna sjednica Europskog parlamenta, na kojoj je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen održala svoj prvi govor o stanju Unije uslijed krize izazvane koronavirusom. Među prioritete je uvrstila mjere za ublažavanje ograničenja jedinstvenog tržišta, novu strategiju za schengensko područje, povećanje ciljanog smanjenja emisija do 2030. na najmanje 55 posto i ulaganje u digitalne tehnologije. Naglasila je da EU ne odustaje od europskog zelenog plana i zelene ekonomije, a govoreći o posljedicama pandemije, poručila je da se ove godine pokazala potreba za izgradnjom snažne europske zdravstvene unije: „Vrijeme je da to učinimo. Sada moramo izvući prve pouke iz zdravstvene krize.”

Upravo su te dvije posljednje teme bliske Biljani Borzan, zastupnici SDP-a i potpredsjednici Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu, gdje je, između ostalog, članica Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i zamjenska članica Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane.

Početkom rujna Biljana Borzan imenovana je izvjestiteljicom za zelenu ekonomiju u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europske unije. Glavni cilj joj je povećati trajnost proizvoda i zabraniti ugrađene kvarove kako bi potrošači dobili najviše za svoj novac.

Zbog novog vala pandemije eurozastupnici i dalje odrađuju plenarne sjednice online, osim, naravno, onih koji žive u Bruxellesu i ne moraju putovati. Biljana Borzan priznaje da je to zapravo puno napornije jer cijeloga dana sjedi uz ekran, odrađuje sastanke i mora biti na raspolaganju medijima, što je „uživo“ ipak puno jednostavnije. U razgovoru za Nacional Borzan je komentirala smjernice Europske unije u borbi s pandemijom, kao i specifičnosti te borbe na nacionalnoj razini, a osvrnula se i na pripremu SDP-a za lokalne izbore sljedeće godine i kandidature za predsjednika stranke.

NACIONAL: Zelena ekonomija, zdravstvena unija i dogovor o minimalnoj plaći u europskom okviru bile su glavne teme govora predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen o stanju Unije. Kako to komentirate – je li riječ o popisu lijepih želja bez sadržaja ili nečemu više?

Meni je drago što se inzistira na ciljevima koje smo postavili prije koronakrize u Novom zelenom sporazumu. Svaka kriza je ujedno i prilika pa smatram da gospodarski oporavak trebamo tražiti kroz inovacije, nove održive modele proizvodnje i nove sektore zapošljavanja. Dogovor o minimalnoj plaći na razini EU-a je prioritet moje političke grupe i za to smo se zalagali u kampanji za europske izbore. Dio njenih obećanja oslanja se na najavljene zakone i akcijske planove, a za dio još uvijek treba vidjeti hoće li naći političku podršku. Naime, kao i za pregovore za VFO, Vijeće najviše koči ambiciozne planove. Podržavam što je najavila jačanje zdravstvene unije, korona je pokazala da nam je potrebno više Europe kako bismo se borili protiv prijetnji koje ne poznaju granice. Ja o tome već godinama govorim u Bruxellesu, no bila je potrebna pandemija da se smanji otpor država članica prema toj ideji.

NACIONAL: Vaš cilj kao izvjestiteljice za zelenu ekonomiju prvenstveno je povećati trajnost određenih elektroničkih proizvoda i prisiliti industriju na proizvodnju rezervnih dijelova. Kako će to utjecati na zelenu ekonomiju? 

Glavni cilj je postići da se zakonski zabrane ugrađeni kvarovi koji se obično događaju odmah nakon isteka jamstva, pa se potrošačima više isplati kupiti novi proizvod nego popravljati stari. Naša ideja je zahvatiti široki raspon proizvoda, a od sljedeće godine trebali bismo imati isti punjač za sve elektroničke proizvode i oznake popravljivosti, kako bi kupac mogao procijeniti isplati li mu se kupovati neki proizvod na osnovi očekivanog trajanja, dostupnosti i cijene rezervnih dijelova. Oni koji svoje stare uređaje poprave ili vrate proizvođaču, trebali bi dobiti financijski poticaj. To do sada industrija nije bila dužna raditi, a takva bi promjena filozofije mogla značajno smanjiti količinu otpada u okolišu – prije svega elektroničkog otpada, namještaja, tekstila i građevinskog otpada. Čak 77 posto građana smatra da bi proizvođači elektroničkih uređaja trebali omogućiti lakši popravak. Neki nacionalni sudovi već su kaznili proizvođače koji namjerno ugrađuju kvarove u uređaje kako bi primorali korisnike da kupe nove odmah po isteku jamstva. Dakako, time bi se i osnažilo gospodarstvo stvaranjem novih radnih mjesta u zelenim djelatnostima.

 

‘Stvorio se dojam da Hrvatska dobiva taj novac bezuvjetno, kao da dolaze s torbama punim eura iz Bruxellesa. To je čak izazvalo podsmijeh i pošalice pa se ljudi pitaju što će si Plenković kupiti za te 22 milijarde’

 

NACIONAL: Govoreći o posljedicama pandemije, Ursula von der Leyen poručila je da se ove godine pokazala potreba za izgradnjom snažne europske zdravstvene unije. O toj temi i sami ste često govorili. Vjerujete li da je to realno? 

Moram reći da smo mi općenito dosta razgovarali o toj tzv. zdravstvenoj uniji, ne samo zbog covida-19, već i zbog drugih tema koje su nam zajedničke, u čemu je bilo dosta otpora jer se to doživljavalo kao uplitanje u suverenitet nacionalnih zdravstvenih sustava. To, naravno, apsolutno ne stoji jer neke stvari moramo raditi prekogranično – od dijeljenja informacija do raspodjele medicinske opreme i lijekova u kriznim situacijama. Smatram da bi se puno više zdravstvene legislative moralo donositi s europske razine, upravo zbog te usklađenosti. O tome kako EU solidarno funkcionira sigurno će se vidjeti u trenutku kada bude gotovo cjepivo. EU, koji je dobrim dijelom financirao istraživanja cjepiva, morao bi svakoj članici osigurati dovoljno cjepiva u skladu s brojem stanovnika i stupnjem ugroženosti. Ako se cjepivo bude dijelilo prema onome da jači i veći dobiva najviše, onda ćemo loše proći.

NACIONAL: Svjedočimo novom valu epidemije covida-19 i mnoge europske zemlje uvode i strože mjere od onih u Hrvatskoj. Što je onda, po vašem mišljenju, bilo sporno u ograničenjima zbog koji se tražila ocjena ustavnosti mjera koje je donosio Krizni stožer? 

Iako smatram da je Krizni stožer u prva dva mjeseca donosio mjere koje su bile više-manje slične onima u ostalim zemljama članicama EU-a, činjenica je da su podlegli pritisku politike prije svega zbog predizborne kampanje, a onda i turističke sezone. Zato su primjenjivali dvostruke standarde, dopuštajući, za početak, vjerska okupljanja u vrijeme kada to nije bilo moguće ni u Rimu ili stranačke skupove dok je epidemija bila u jeku. No kao što smo vidjeli, HDZ nije bio kažnjen zato što se razotkrilo da je taj tim bio politički manipuliran iako su u njemu epidemiolozi koji su priznati u struci. Ali su istovremeno i članovi HDZ-a. Da je situacija bila suprotna, sigurna sam da bi to SDP-ovo biračko tijelo itekako kaznilo. S druge strane, svojim su nelogičnim odlukama, koje su mijenjali iz dana u dan, neprestano zbunjivali građane i nije čudo da su izgubili povjerenje javnosti koje je u početku bilo vrlo visoko.

NACIONAL: U cijeloj Europi, pa i u Hrvatskoj, održavaju se prosvjedi protiv epidemioloških mjera – koliko je to opasno i kako se tome suprotstaviti? 

Upravo zbog nedosljednosti preporuka Nacionalnog stožera i u Hrvatskoj smo svjedočili takvom skupu, čiji organizatori nastupaju populistički i pozivajući se na ljudska prava i slobode, negiraju i samo postojanje koronavirusa. U Zagrebu su napadnuta i kola hitne pomoći koja su shvaćena kao provokacija i takve situacije mogu doista biti opasne. Antivakserima i samozvanim stručnjacima zbog vlastite političke promocije pridružili su se i predstavnici krajnje desnice – ne samo u Hrvatskoj, već diljem EU-a, i to bi nas sve trebalo zabrinuti. Na takvim skupovima ljevici doista nema mjesta. Unutar institucija EU-a dosta se raspravlja o tome, no razvoj situacije ovisit će o brzini pronalaska cjepiva. Ako znanost brzo odgovori na ovu situaciju i razvije kvalitetno cjepivo, to će sigurno začepiti usta ekstremnoj desnici koja zloupotrebljava ovu situaciju.

NACIONAL: Koliko je zbunjivanju hrvatske javnosti pridonio predsjednik Republike Zoran Milanović, koji se uporno rukuje, osim kada je u službenom posjetu Njemačkoj, ne nosi masku i tvrdi da je covid-19 sličan karijesu? 

Kao što sam rekla – ni struka se nije sasvim usuglasila oko toga što je najbolja prevencija zaraze. Šveđani, na primjer, smatraju da maske ne treba nositi i da su najvažnije distanca i dezinfekcija ruku. Drugi smatraju da je maska prioritet – dakle, nema suglasja. A što se tiče rukovanja, mislim da predsjednik Republike to radi makinalno, pa čak i nesvjesno, kao i većina nas. Uostalom, i premijer Plenković se bez problema rukovao s Janezom Janšom, dok se nije želio rukovati s Milanovićem. I on je time pokazao da je licemjeran i da se strogo drži mjera kada je u pitanju predsjednik njegove zemlje, a drugačije kada se radi o premijeru susjedne zemlje iz njegove političke obitelji. Slažem se da je na političarima velika odgovornost i da oni svojim ponašanjem šalju određene poruke.

‘Odluka Ustavnog suda po meni je očekivana zato što bi retrogradna osuda takvih mjera unijela dodatnu nesigurnost. Sporno je to što od početka donošenja odluka nije bio uključen Sabor’, smatra Biljana Borzan. PHOTO: Marko Prpic/PIXSELL

 

NACIONAL: Ustavni sud donio je odluku prema kojoj su sve zakonske izmjene i pojedinačne mjere Kriznog stožera bile u skladu sa zakonom, što je izazvalo oštre reakcije opozicije. Kakav je vaš stav o tome? 

Takva odluka Ustavnog suda po meni je očekivana zato što bi retrogradna osuda takvih mjera unijela dodatnu nesigurnost. Sporno je to što od početka donošenja odluka nije bio uključen Sabor. Iako Stožer kao operativno tijelo mora brzo donositi odluke i ne može za sve čekati Sabor, smatram da je Sabor trebao biti uključen u donošenje ključnih odluka. Ova kriza nadilazi stranačke nesuglasice. Sabor predstavlja čitavo hrvatsko društvo, a Stožer, pokazalo se, politički predstavlja HDZ.

NACIONAL: Zastupnici opozicije posebno se bune zbog ograničenja u svom djelovanju na sjednicama Hrvatskog sabora, jer im se ne dopušta da govore koliko i kada hoće. Možete li to usporediti s online sjednicama u Europskom parlamentu?

Današnja tehnologija omogućuje dvosmjernu komunikaciju i to uopće nije komplicirano organizirati. Mi u Parlamentu na ekranu računala imamo tipku na kojoj piše „dižem ruku“ i to je indikacija predsjedavajućem da želimo govoriti. Ako takva mogućnost postoji u Europskom parlamentu, onda mora postojati i u Hrvatskom saboru. A moguće je i fizički organizirati zasjedanje Sabora na kojem će sudjelovati svi zastupnici, uz držanje distance. Možda ne u samoj sabornici, ali u nekoj drugoj dvorani. Pitanje je postoji li za to politička volja.

NACIONAL: Prošloga tjedna na plenarnoj sjednici Parlamenta između ostalog se raspravljalo i o usklađivanju testiranja i procjene rizika od epidemije u svim državama članicama. Prošlo je već šest mjeseci od početka epidemije – zar EU nije mogao donijeti neke zajedničke mjere, a ne da svaka zemlja ima svoja pravila? 

Slažem se da je ujednačenost potrebna jer svjedočimo tome da jedna država propisuje maske i na otvorenom, a druga ne, jedna otvara škole, druga ih zatvara. No podsjećam na to da je riječ o bolesti o kojoj se i stručnjaci razilaze u mišljenjima. Meni je kao liječnici sa stručne strane zanimljivo promatrati kako se stvari razvijaju. Na primjer, kako funkcionira švedski model i kakav je on imao učinak na društvo, zdravstvo i gospodarstvo, jer potrebno je u cijelu jednadžbu staviti i činjenicu da su zbog korone u stranu gurnute sve druge bolesti, kako one lakše tako i one po život opasne. Dosad je bilo lutanja oko različitih pristupa, no mislim da je prošlo dovoljno vremena kako bismo mogli izvući zaključke o tome koji je pristup donio više štete ili koristi – onaj malo liberalniji ili onaj stroži. Na temelju toga morali bismo donijeti pravila koja bi bila za sve ista. Ako se sada krećete po EU-u, na području svake države morate se ponašati drugačije. Doista su različiti kriteriji i pravila i to stvara nepovjerenje u struku. Eurosocijalisti su još u svibnju predstavili prijedlog ujednačenja mjera i stvaranja zdravstvene unije, u čiju izradu sam bila uključena kao potpredsjednica i liječnica. Dobar dio tih mjera preuzela je Europska komisija u svojim smjernicama za države članice, no dok se ne konkretizira zdravstvena unija, zdravstvo će i dalje ostati u nacionalnim nadležnostima.

 

‘Prema istraživanjima u općem biračkom tijelu, Ranko je drugi izbor, dok je Peđa znatno popularniji. To se nikako ne smije zanemariti i ne smije biti preveliki nesrazmjer između onoga što misle naši birači i naši članovi’

 

NACIONAL: Kao potpredsjednica Saveza europskih socijalista i demokrata imenovani ste izvjestiteljicom o provedbi strategije Europske komisije Od polja do stola. Koliko se ta strategija provodi u Hrvatskoj?

Moj cilj je da ovom reformom profitiraju svi uključeni – potrošači zdravljem, kvalitetom i dostupnošću, proizvođači ekonomski, a priroda ekološki. Koronakriza pokazala je važnost samoodrživosti svake zemlje članice, osobito na planu proizvodnje hrane. Pametna vlada mora tu poruku shvatiti. Ova kriza nije posljednja jer stručnjaci upozoravaju da zbog klimatskih promjena možemo opet očekivati neku sličnu situaciju. Cilj ove strategije je da do potrošača dođu kvalitetne namirnice, ekološki proizvedene. Po svim istraživanjima preko 70 posto građana preferira domaće proizvode i mora se pronaći formula da oni dođu do potrošača. No činjenica je da postoje uvozni lobiji kojima nije u interesu da domaća hrana bude na policama stranih trgovačkih lanaca. EU daje veliki postotak – 40 posto proračuna za poljoprivredu. Ali ako sama zemlja članica ne prepoznaje svog poljoprivrednika i njegovu važnost te ne može organizirati sustav u kojem on može prodati svoje proizvode, Bruxelles tu ne može pomoći.

NACIONAL: U subotu, 26. rujna, održavaju se unutarstranački izbori u SDP-u. Vi ste se kandidirali za Predsjedništvo i dali podršku Peđi Grbinu i prije nego što su svi pretendenti na mjesto predsjednika SDP-a izašli s kandidaturama. Jeste li se zaletjeli? 

Mislim da sam svojim političkim radom, a osobito u posljednjih nekoliko mjeseci kada sam odbila nositi listu za Sabor jer sam smatrala da je to prevara birača, pokazala da su mi moral i vjerodostojnost najvažniji u politici. S Peđom sam razgovarala već u izbornoj noći, nekoliko minuta nakon 19 sati, kada su objavljeni prvi izborni rezultati. On je mene nazvao i pitao – što namjeravaš? Naime, bilo je posve jasno da smo doživjeli izborni debakl i da Bernardić neće moći ostati na čelu stranke. On se ni na koji način nije gurao, a ja sam mu rekla da ću razmisliti. Drugog jutra sam ga nazvala i javila da se nemam ambiciju kandidirati. On je rekao da ima, a ja sam rekla – dobro, imaš moju podršku. Svoje mišljenje nisam promijenila i nije mi žao zbog toga jer mislim da je kvalitetan kandidat koji je svojim radom, marljivošću i upornošću pokazao da mu je stranka iznad svega i nije odustajao ni onda kada je bio suspendiran. Naprotiv, nastavio je raditi jednakim žarom, što je prepoznato u javnosti, a to dokazuje i najveći broj preferencijalnih glasova koje je dobio.

NACIONAL: Unutarstranačka kampanja u SDP-u ulazi u posljednji tjedan i mogle su se čuti optužbe da ona druga struja, koju predstavlja Željko Kolar, igra prljavo. Svašta se moglo pročitati – da se plaćaju članarine dužnicima kako bi mogli glasati, pa i da se kupuju naslovnice novina s navodnim rezultatima anketa…

Sustav „jedan član – jedan glas“ koji smo mi u Hrvatskoj uveli da bismo imali najdemokratičnije moguće izbore, funkcionira ako ga rukovodstvo stranke pozitivno promovira. Naravno, ako rukovodstvo stranke žmiri na nepravilnosti, moguće su zloupotrebe, pa i takve da se ljudi učlanjuju samo da bi glasali iako zapravo nemaju nikakve veze s SDP-om ili da im se retrogradno plaćaju članarine. Naravno, za to nemam dokaza, ali ako se takve informacije pokažu točnima, očekujem da će sljedeće rukovodstvo učiniti sve da takve stvari spriječi i iskorijeni. No sada je tako kako je.

NACIONAL: Ranko Ostojić kandidirao se zadnji čas. On i Grbin pripadaju istoj struji, no mnogi smatraju da Ostojić ima više energije, snažniju karizmu i ostavlja dojam vođe. Je li ta kandidatura oslabila Grbinovu poziciju?

Budući da njih dvojica pucaju na slične birače unutar stranke, može se reći da jest. Peđa je njemu bio šef kampanje kada se Ranko kandidirao za izbore, obojicu ih podržava isti dio članstva i zato mislim da ta kandidatura najviše šteti Peđi. Prema istraživanjima u općem biračkom tijelu, Ranko je drugi izbor, dok je Peđa znatno popularniji. To je nešto što se nikako ne smije zanemariti i ne smije biti preveliki nesrazmjer onoga što misli naše biračko tijelo i članovi stranke. Na prošlim izborima, prema istom tipu ankete, Bernardić je bio tek četvrti izbor naših birača, a članovi stranke izabrali su ga za predsjednika, što se na kraju pokazalo kao potpuno pogrešna odluka.

NACIONAL: Prema istraživanju tjednika Nacional prije parlamentarnih izbora, birači SDP-a najradije bi vidjeli vas na čelu stranke. Vi ste takvu ideju odlučno odbili, je li vam žao? 

Nije mi žao i tako sam posložila stvari u svojoj glavi da mi neće biti žao ni ako mi se više nikada takva prilika ne ukaže. Smatram da stranci mogu dati veliki doprinos angažmanom u Predsjedništvu i u Europskom parlamentu, gdje mislim da je moj rad prepoznat, za što su mi građani treći put dali povjerenje, što nikako ne smijem zaboraviti ili izigrati. Povjerenje se teško gradi, a lako gubi.

NACIONAL: Već se naveliko govori o lokalnim izborima sljedeće godine, na kojima će osobito napeta biti bitka za Zagreb. Prema anketama, najbolje stoji Tomislav Tomašević iz platforme Možemo, no SDP još uvijek ne odustaje od svog kandidata. Zašto, ako vam je zajednički cilj maknuti Bandića s vlasti?

To će u prvom redu odlučiti zagrebačka organizacija SDP-a. No Grad Zagreb je bitan pa smo mi i na Predsjedništvu imali više puta raspravu o glavnom gradu. SDP je velika stranka i u principu bi trebao iznjedriti svog kandidata. Uobičajeno je i logično da manje stranke prate veće.

NACIONAL: Ali manje stranke imaju kandidata koji najbolje stoji u anketama, a SDP ga nema. Ako će stranke ljevice i centra imati više kandidata, Bandić će opet dobiti izbore…

Mislim da ćemo se svi u konačnici okupiti oko kandidata koji ima najviše šanse. Iako sada svi držimo svoje pozicije koje ne bismo željeli napustiti, kako se izbori budu približavali, vjerujem da će do dogovora doći i da će razum prevladati. Ako SDP ne bude imao svog kandidata, to će za nas biti poražavajuće, ali ne mislim da bi itko trebao staviti svoju sujetu ispred interesa građana. A to je odlazak Milana Bandića.

 

‘Vidjet ćemo što će sve ispasti iz afere Josipe Rimac, a bit će još takvih Josipa Rimac. Plenković više neće moći tvrditi da s tim nema veze ili da nije znao, jer je ovoga puta sam birao sve suradnike’

 

NACIONAL: Hoće li ova vlada znati iskoristiti spektakularno najavljene 22 milijarde eura, koliko nam je EU stavio na raspolaganje za sljedeće sedmogodišnje razdoblje?

Gotovo sam sigurna da neće. Naime, već do sada je Hrvatska bila među najneuspješnijima u povlačenju europskog novca i u tom smislu smatram da će i u budućnosti veliki dio te svote ostati neiskorišten. Imamo i problem nedovoljne ekipiranosti institucija i zato očekujem da će nastupiti dosta veliko razočaranje. Naime, premijer je stvorio dojam kao da Hrvatska dobiva te 22 milijarde eura bezuvjetno, kao da dolazi s torbama punih eura iz Bruxellesa. To je čak izazvalo podsmijeh i pošalice pa se ljudi pitaju – a što ćeš si ti kupiti za te 22 milijarde? Naravno, da bi se povukao taj novac, potrebni su kvalitetni projekti, a ja sam uvjerena da Vlada za to nema kapaciteta.

NACIONAL: Mnogi analitičari upozoravaju na to da SDP treba izabrati predsjednika stranke koji je „elektibilan“, odnosno sposoban pobijediti Andreja Plenkovića. Mogu li to Željko Kolar ili Peđa Grbin u personaliziranim kampanjama? 

Apsolutno da, jer nije samo osobnost predsjednika stranke u igri. Točno je da su danas kampanje visoko personalizirane, ali ipak iza svakog tog predsjednika stranke stoje tim i njegovi rezultati. Plenković predstavlja HDZ premrežen uhljebima, opterećen aferama, u kojem je korupcija uvriježeni način političkog djelovanja. Vidjet ćemo što će sve ispasti iz afere Josipe Rimac, a bit će još takvih Josipa Rimac. Plenković više neće moći tvrditi da s tim nema veze ili da nije znao, jer je ovoga puta sam birao sve suradnike. SDP je na prošlim parlamentarnim izborima ponudio kandidata koji nije bio prepoznat kod birača i napravio niz grešaka. Nadam se da smo na tome nešto naučili. Meni je draže pitanje može li SDP pobijediti HDZ, a ne može li predsjednik stranke pobijediti Plenkovića.

NACIONAL: Kako komentirate posjet Milorada Dodika Zagrebu, na poziv predsjednika Milanovića, što je izazvalo buru negodovanja u Sarajevu? On je persona non grata i u EU-u i u Americi i promovira razbijanje BiH. Čak se ni Kolinda nije usudila pozvati Dodika iako su on i Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, najbolji suradnici.

Ne treba imati iluzija prema njegovim stavovima o opstojnosti BiH kao države i s kim usklađuje vanjsku i unutarnju politiku. No, nažalost, za većinu temeljnih problema koje susjedna država ima, bez razgovora s njim nema rješenja i to je realnost.

Komentiraj