Bežovan: “Dobro je što zakon o obnovi Zagreba nije izglasan prije izbora”

Gojko Bežovan, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, analizira kako bi trebalo pristupiti sanaciji brojnih potresom oštećenih objekata

 

Donji grad u Zagrebu najvrjednija je urbanistička cjelina u Hrvatskoj, a njegova obnova trajat će narednih desetljeća, a ne samo nekoliko godina. Treba provesti koncept urbane komasacije, što znači da bi se i država trebala uključiti u obnovu tamošnjih stambenih jedinica i blokova, pod uvjetom da dobije pravo raspolaganja potkrovljima. U tim potkrovljima napravili bi se dodatni, kvalitetni stambeni prostori, a da država tamošnjim vlasnicima ništa za njih ne bi platila”, rekao je Gojko Bežovan, profesor socijalne politike na Pravnom fakultetu u Zagrebu koji je nakon završenog studija sociologije i politologije završio i studij urbanog menadžmenta u Nizozemskoj, a već godinama se bavi istraživanjem stambenih politika i stanovanja. Nedavno je postao voditelj međunarodnog istraživačkog projekta o konceptima priuštivog i održivog stanovanja u koji će Bruxelles uložiti gotovo četiri milijuna eura. Bežovan je za Zagreb News govorio o tome kako bi Grad Zagreb i država trebali pristupiti obnovi grada nakon potresa.

Naveo je da bi država za obnovu stambenih jedinica trebala dobiti pravo korištenja dvorišta u donjogradskim blokovima: bilo za parking, bilo za gradske vrtove ili možda za dječje vrtiće. “Tako bi se dijelom očistilo ruglo koje postoji u mnogim gradskim blokovima. Tamo se još uvijek nalaze straćare, a ljudi su gradili nekakve garaže koje predstavljaju veliku opasnost kada bi se, recimo, dogodio požar ljeti. To su veliki rizici. K tome, dio komasacije trebao bi se odnositi na poslovne prostore koji najčešće zjape zapušteni i prazni”, smatra Bežovan.

Potres je sve zatekao, posebno u uvjetima epidemije koronavirusa, pa su se u takvim okolnostima dogodili propusti, a najviše su bili pogođeni oni koji su morali napustiti svoje stanove ili kuće, ustvrdio je Bežovan. Istaknuo je da možda nije loše što zakon nije donesen prije izbora jer bi sadržavao i nerealna predizborna obećanja. “Poslije izbora znamo na čemu smo. Vlasnicima će se obraćati realnije i iskrenije. Bit će veliki izazov odrediti mjeru pomoći onima kojima je to jedini dom i onima kojima je stan prenamijenjen u apartman za iznajmljivanje”, rekao je Bežovan.

Osvrnuo se i na nedavno dobiveni europski novac za svoj rad. Riječ je o projektu iz programa Horizon 2020 – Marie Skłodowska-Curie koji je interdisciplinarni projekt u okviru kojeg se istražuju koncepti priuštivog i održivog stanovanja koji bi mogli pomoći u prevladavanju krize u europskim zemljama, a vrijedan je 3,9 milijuna eura.

Na upit može li taj projekt biti od pomoći u obnovi Zagreba nakon potresa, odgovara: “Djelomice može pomoći, ali situacija u Zagrebu nakon potresa jako je kompleksna. Trebali bismo nešto naučiti i od gradova koji su već preživjeli potrese. Poput nedavnog potresa u albanskom Draču i njegovoj okolici, potresa u Bukureštu potkraj 2014. godine, u L’Aquili, gradu u središnjoj Italiji, prije 10 godina. Rockefellerova zaklada nedavno je završila globalni projekt 100 resilient cities koji se bavio i gradovima koje su pogodili potresi, kao što su Kobe, San Francisco te Christchurch na Novom Zelandu, pa bi se imalo što naučiti iz njihova iskustva.”

Međutim, dodao je, u Zagrebu su porušeni i fakulteti, muzeji i ostale javne ustanove. Primjerice, za obnovu Medicinskog fakulteta, kao i drugih sveučilišnih sastavnica, smatra, trebalo bi osnovati zaklade te napraviti programe prikupljanja sredstava. U slučaju Medicinskog fakulteta, koji ima bogate i utjecajne alumnije širom svijeta, mogla bi se prikupiti potrebna sredstva za obnovu te institucije koja premašuje nacionalni značaj. “Ako se u dogledno vrijeme propusti takva prilika, nastavit ćemo kukati kako država nema novca za sve i optuživati političare i za vlastitu nepoduzetnost”, naglasio je Bežovan.

Gradonačelniku Milanu Bandiću savjetuje da bi mu sada bilo zgodno dovesti arapske investitore koji su imali namjeru graditi u Novom Zagrebu kompleks poznat kao Manhattan. Spomenuo je da je Konzorcij domaćih tvrtki tada napravio, na temelju narudžbe Grada, studiju urbane revitalizacije tog prostora te je i sam bio pozvan na  raspravu o mogućim stambenim projektima u tom dijelu grada. “Problem je u tome što mi nemamo novac za ozbiljnije investicije, posebno sada u doba korone. Sve je manje novca za takve investicije i u Europskoj uniji i u zapadnom svijetu uopće. Trenutno arapski svijet ima novac za takva ulaganja pa bi to trebalo iskoristiti”, rekao je Bežovan. Za investitore koji su htjeli uložiti u Manhattan u Zagrebu naglasio je da su novac uložili ne samo u Srbiji (Beograd na Savi), već i u mnogim europskim gradovima, među ostalim u Ateni, ali i u Engleskoj, Francuskoj, Belgiji. “Treba imati na umu da u Zagrebu poslije potresa nisu ugroženi samo stambeni, nego i javni objekti: bolnice, škole, vrtići. Dovoljno je sjetiti se samo situacije u rodilištu u Petrovoj ulici kada su rodilje s tek rođenom djecom, kao i djecom u inkubatorima, bile evakuirane na ulicu pa im je i navijačka skupina Bad Blue Boys pomagala u prebacivanju u bolnicu u Dubravi. U zagrebačkoj Dubravi trenutno je najkvalitetniji bolnički prostor u Hrvatskoj koji može izdržati potrese i najvišeg stupnja. Dakle, Hrvatskoj i Zagrebu prioritet su i bolnički objekti”, zaključio je Bežovan.

Komentiraj