Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica oštro pale, dok je dolar ojačao jer ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama zbog prosvjeda u Kini protiv oštrih restriktivnih mjera za suzbijanje covida-19.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu gotovo 2 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,6 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Južnoj Koreji, Šangaju i Hong Kongu pale između 0,4 i 2,4 posto.

Burze su pod pritiskom zbog prosvjeda protiv strogih restriktivnih mjera za suzbijanje širenja covida, koji su izbili u nedjelju ujutro u nekoliko kineskih gradova, uključujući financijsko središte Šangaj, kao i dio glavnog grada Pekinga.

Novi val nezadovoljstva potaknut je požarom, koji je u četvrtak izbio u zgradi u glavnom gradu regije Xinjiang Urumqiju, a u kojemu je poginulo deset osoba. Bijes javnosti izazvale su sumnje da stanari zgrade nisu mogli na vrijeme pobjeći jer je zgrada djelomično bila u ‘lockdownu’.

„Tržište ne voli nesigurnost, a jasno je da su prosvjedi u Kini zabrinuli ulagače, pa stoga nisu skloni rizičnijim investicijama. Neki se plaše i novih prosvjeda, s obzirom na oštre restriktivne mjere, što bi moglo dovesti do slabljenja gospodarstva”, kaže Robert Subbaraman, glavni ekonomist u tvrtki Nomura.

Negativno na tržišta utječu i vijesti o daljnjem rastu broja zaraženih covid-19 virusom u Kini, što bi moglo dovesti do novih restriktivnih mjera, a to bi usporilo ionako već vrlo usporen rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

Zbog toga ulagače nije ohrabrila ni odluka kineske središnje banke o smanjenju stope izdvajanja obvezne rezerve banaka za 0,25 postotnih bodova, što bi trebalo potaknuti kreditiranje, a time i rast gospodarstva.

Dolar ojačao, cijene nafte oštro pale

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla jer dolar slovi za sigurno utočište za kapital u nesigurna vremena.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 106,35 bodova, dok je u petak navečer iznosio 106,05 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo 0,5 posto, na 138,45 jena.

No, američka je valuta ojačala u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula 0,4 posto, na 1,0355 dolara.

Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica oštro pale, dok je dolar ojačao jer ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama zbog prosvjeda u Kini protiv oštrih restriktivnih mjera za suzbijanje covida-19.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu gotovo 2 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,6 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Južnoj Koreji, Šangaju i Hong Kongu pale između 0,4 i 2,4 posto.

Burze su pod pritiskom zbog prosvjeda protiv strogih restriktivnih mjera za suzbijanje širenja covida, koji su izbili u nedjelju ujutro u nekoliko kineskih gradova, uključujući financijsko središte Šangaj, kao i dio glavnog grada Pekinga.

Novi val nezadovoljstva potaknut je požarom, koji je u četvrtak izbio u zgradi u glavnom gradu regije Xinjiang Urumqiju, a u kojemu je poginulo deset osoba. Bijes javnosti izazvale su sumnje da stanari zgrade nisu mogli na vrijeme pobjeći jer je zgrada djelomično bila u ‘lockdownu’.

„Tržište ne voli nesigurnost, a jasno je da su prosvjedi u Kini zabrinuli ulagače, pa stoga nisu skloni rizičnijim investicijama. Neki se plaše i novih prosvjeda, s obzirom na oštre restriktivne mjere, što bi moglo dovesti do slabljenja gospodarstva”, kaže Robert Subbaraman, glavni ekonomist u tvrtki Nomura.

Negativno na tržišta utječu i vijesti o daljnjem rastu broja zaraženih covid-19 virusom u Kini, što bi moglo dovesti do novih restriktivnih mjera, a to bi usporilo ionako već vrlo usporen rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

Zbog toga ulagače nije ohrabrila ni odluka kineske središnje banke o smanjenju stope izdvajanja obvezne rezerve banaka za 0,25 postotnih bodova, što bi trebalo potaknuti kreditiranje, a time i rast gospodarstva.

Dolar ojačao, cijene nafte oštro pale

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla jer dolar slovi za sigurno utočište za kapital u nesigurna vremena.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 106,35 bodova, dok je u petak navečer iznosio 106,05 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo 0,5 posto, na 138,45 jena.

No, američka je valuta ojačala u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula 0,4 posto, na 1,0355 dolara.

Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošloga tjedna, trećega zaredom, jer će usporavanje rasta globalnog gospodarstva i restriktivne mjere u Kini protiv covida-19 oslabiti potražnju za energentima.

Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošloga tjedna 4,6 posto, na 83,63 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 4,7 posto, na 76,28 dolara.

Pad cijena treći tjedan zaredom ponajviše je posljedica zabrinutosti trgovaca zbog širenja covida-19 u Kini, najvećem uvozniku nafte u svijetu.

U petak je Kina izvijestila o novom rekordnom broju slučajeva zaraze tim virusom, a neki gradovi nastavljaju provoditi mjere kako bi obuzdali novi val širenja covida, ograničavajući mobilnost.

Ograničenja počinju nagrizati potražnju za gorivima, koja je, kako se procjenjuje, manja oko milijun barela dnevno od prosjeka, napisali su analitičari ANZ-a u osvrtu na situaciju na tržištu.

Očekuje se i daljnje usporavanje rasta američkog gospodarstva, s obzirom da tamošnja središnja banka Fed zbog visoke inflacije najavljuje daljnje povećanje kamatnih stopa.

Zbog visoke inflacije, i mnoge druge središnje banke u svijetu podižu kamate, a gospodarski se rast usporava.

Trgovci prate i razgovore predstavnika skupine G7 i Europske unije o ograničenju cijena ruske nafte koja se doprema morem, na 65 do 70 dolara po barelu.

Cilj je ograničiti prihode Moskve za financiranje ruske invazije u Ukrajini i istodobno izbjeći poremećaje na globalnim tržištima nafte. Predloženi raspon uglavnom je u skladu sa cijenama koje plaćaju kupci u Aziji, navodi Reuters.

Cjenovni limit trebao bi funkcionirati kroz zabranu prijevoznicima i osiguravateljima da posluju s ruskom naftom ako je njezina cijena viša od utvrđenog iznosa. Mehanizam bi trebao biti aktiviran 5. prosinca, kada na snagu stupa embargo EU-a na rusku naftu.

Očekuje se da će trgovanje do tada biti oprezno. Tim više što će Organizacija zemalja-izvoznica nafte i njezini partneri 4. prosinca održati novi sastanak o proizvodnoj politici.