Knjiga ‘’Neka bude inovacija – Kako izraelska domišljatost popravlja svijet’’ američkog autora izraelskog porijekla Avija Jorischa od trenutka kada je objavljena postala je svjetski hit te je prevedena na desetke jezika širom svijeta. Knjiga o nevjerojatnom uspjehu izraelske inovacije i tehnologije uskoro će u izdanju Profila dobiti i hrvatsko izdanje, a autor knjige je za Nacional iznio detalje tog izraelskog gospodarskog čuda. Naime, unatoč neprekinutom ratnom stanju, Izrael je uspio pokrenuti više start upova od Kanade, Indije, Japana, Koreje i Ujedinjenog Kraljevstva zajedno. To je i država s najvećim brojem tvrtki na NASDAQ-u, izuzmemo li SAD. U Izraelu radi više od 300 centara za istraživanje i razvoj na raznim područjima čiji su vlasnici multinacionalne tvrtke, uključujući Apple, Amazon, Facebook, Google, Intel i Microsoft. Neke od tih izuma koji su poboljšali životni standard u svijetu u svojoj je knjizi izdvojio i Avi Jorisch koji od 2001. živi u Washingtonu, gdje je radio na Institutu za politiku na Bliskom istoku u Washingtonu, istaknutom trustu mozgova, odakle je prešao najprije u izraelsko ministarstvo obrane pa financija, a zatim je 2014. započeo s pisanjem knjige o tome kako izraelski izumi utječu na svijet.

NACIONAL: Možete li odmah na početku odgovoriti na pitanje iz naslova vaše knjige, kako izraelska domišljatost popravlja svijet?

U posljednje vrijeme svjedoci smo eksplozije inovacija koje dolaze iz Izraela uz čiju pomoć se lakše liječi bolesne, prehranjuje gladne i općenito pomaže ljudima u nevolji. Te inovacije doslovno pomažu životima milijuna ljudi širom svijeta na području znanosti, medicine i poljoprivrede. Svjedoci smo i eksplozije tehnoloških inovacija koje na raznim područjima poboljšavaju uvjete života. Kada sve to uzmete u obzir i kada pogledate koji su najveći izazovi čovječanstva danas, gotovo sigurno ćete negdje u Izraelu pronaći nekoga tko pokušava riješiti te probleme. Inovacije o kojima govorim u knjigama su dobri primjeri inovacija koje poboljšavaju ljudske živote diljem svijeta.

NACIONAL: Zašto ste odlučili napisati knjigu baš o ovoj tematici?

Poslovan sam čovjek i u svom sam se radnom vijeku uvijek nekako fokusirao na Bliski istok te sam proučavao i pisao o radikalnom islamu, pranju novca i financiranju terorizma. U ljeto 2013. život mi se poprilično preokrenuo kada sam sa suprugom i naše troje djece proveo to ljeto u Izraelu. Život mi se preokrenuo prije svega zbog rata koji je tada bio na vrhuncu. S jedne strane sam pao u depresiju zbog rata u Siriji koja se pretvarala u pakao na zemlji, u Iraku je ISIS ubijao novinare uključujući i jednog mog bliskog prijatelja, a Hamas je lansirao rakete te je gotovo svakodnevno napadao Izrael. Zbog svega toga sam postao jako depresivan. Međutim, s druge sam strane gotovo slučajno shvatio da izraelska tehnologija na nevjerojatne načine pomaže globalnom napretku. Počelo je tako što sam shvatio da moj vrtlar u Izraelu koristi istu tehnologiju kao i milijardu drugih farmera širom svijeta. Onda sam primijetio da hitna pomoć u izraelskim gradovima zbog inovativnih metoda i korištenja tehnologije na mjesto intervencije dolazi u roku od 90 sekundi, što je priznat ćete, nevjerojatan podatak i zato se ta metoda već koristi u više od dvadeset drugih država. Dakle, gotovo slučajno sam iz prve ruke vidio kako te inovacije utječu na živote i shvatio sam da želim tu priču ispričati cijelome svijetu.

‘Kad ljudi razmišljaju o Izraelu i tom dijelu svijeta, prvo im na pamet padnu rat ili terorizam, ali jako malo ljudi zna koliko inovacija dolazi upravo odatle’

NACIONAL: Izrael je u svijetu poznat i kao start up država, ali ovdje je riječ i o drugim inovacijama, a ne samo o start upovima.

Tako je. Ljudi širom svijeta znaju da je Izrael start up nacija, i to je istina jer Izrael ima više start upova nego Kanada, Japan, Indija, Velika Britanija i Koreja zajedno, ali Izrael je i puno više od toga. Kada pogledate sve te inovacije, ne možete ne primijetiti da one stvarno poboljšavaju živote ljudi. Mislim da taj dio priče o Izraelu nije dovoljno poznat i zato sam ga želio ispričati. Kada ljudi razmišljaju o Izraelu i tom dijelu svijeta, prvo im napamet padne rat ili terorizam, ali jako malo ljudi zna koliko inovacija dolazi iz ovog dijela svijeta i koliko zapravo te inovacije utječu na njihov svakodnevni život. Zato sam u svojoj knjizi izdvojio 15 inovacija koje jako dobro pokazuju taj dio priče.

NACIONAL: Koju ulogu država ima u tom uspjehu i bi li on bio moguć bez pomoći državnog novca?

Izraelska vlada je odigrala važnu ulogu na nekoliko polja i bez nje ovakav razvoj ne bi bio moguć. S financijskog aspekta Izrael je pokrenuo jedan jako zanimljiv program, u kojem se inovatori mogu javiti državi sa svojom idejom i nakon nekoliko razgovora i procjena, ako se državi vaš program svidi, postoje dvije opcije. U jednoj vi uložite 50 posto financijskih sredstava, a država drugih 50 posto. U drugoj opciji inovator ulaže samo 20 posto, a država čak 80 posto. Ono što je zanimljivo je da u slučaju da tvrtka uspije vraćate udio države po vrlo niskim kamatama, ali ako ne uspijete onda država od vas ne traži da vratite novac. Tako država pokazuje da se inovatori ne trebaju bojati neuspjeha i da je neuspjeh na neki način prihvatljiv, pa čak i poželjan. Takav način razmišljanja je presudan za inovacije i u njemu se skriva tajna izraelskog uspjeha. Ne možete uspjeti ako prije toga ne doživite neki neuspjeh. I to se odnosi na sva područja inovacija. Ako niste doživjeli neki poslovni neuspjeh, odnosno ako ste uspjeli iz prve, u Izraelu vas ljudi gledaju pomalo čudno. Nekako se u DNK svih ljudi ugradilo mišljenje da je neuspjeh vrlo bitan dio uspjeha bilo kojeg start upa ili neke druge tehnološke inovacije.

NACIONAL: Je li to isključivi razlog uspjeha izraelskih inovacija ili tek jedan važan dio?

Smatram da se uspjeh temelji na tri stupa bez kojih on ne bi bio moguć. Prvi je raznolikost. U Izraelu žive Židovi, katolici, muslimani i pravoslavci i ta raznolikost je gorivo koje daje snagu cijelom tom sustavu razvoja inovativnosti. Drugi stup je ideja sekularnih institucija. Prije svega tu mislim na vojsku i sveučilišta koja su gotovo sva sekularna i religija na njih nema nikakvog utjecaja. Posljednji stup je religijska tradicija. Tu mislim na kulturu koja ta tradicija nosi, a ne na religijsku komponentu te tradicije. Naime, u posljednjih 300 godina u tradiciji judaizma prevladava poruka da treba pomoći ljudima kojima je ta pomoć potrebna. Želio bih malo to pojasniti, da me se krivo ne shvati. Postoji jedna židovska molitva stara otprilike 1500 godina koja kaže da Židovi vjeruju kako je njihova uloga da učine svijet boljim po liku božjem. Prorok Izaija nas poziva da učinimo svijet svjetlijim mjestom i ta je ideja svjetla duboko usađena u židovski narod. Želim biti savršeno jasan. Izrael nije raj na zemlji, nije ni približno savršeno mjesto i Židovi u Izraelu nisu narod svetaca. Izrael čak nije ni najinovativnija država na svijetu jer je prema Bloombergovu indeksu „tek“ na petom mjestu, ali ideje koje pogone tu inovativnost po meni počivaju na ova tri stupa koje sam naveo. Neki moj zaključak koji prezentiram i putujući svijetom je da cilj ovih inovacija i rad ljudi na njima nije samo kako bi se osigurala sigurnost i opstanak Izraela i njegovih stanovnika, već kako bi se pomoglo napretku cijeloga svijeta. Svih nas, Hrvata, Rusa, Izraelaca, Amerikanaca, Nijemaca… Svi mi imamo veliku privilegiju da možemo riješiti neke od najvećih problema koje muče čovječanstvo stoljećima i da rješenjem tih problema donesemo više svjetla na svijet. Zato smatram da je to vrlo inspirativna priča koja je, barem meni, potpuno promijenila način na koji gledam na svijet i našu budućnost. Zato pozivam i vaše čitatelje da razmisle što svatko od njih može napraviti da unese više svjetla u svoje, ali i živote ljudi oko njih. Ta ideja potiče moj rad, ali i rad onih koji su smislili inovacije o kojima pišem u knjizi.

‘Izrael je inovacijama riješio problem vode, ali neka istraživanja pokazuju da bi Egipat, koji ima 100 milijuna stanovnika, za šest godina mogao ostati bez vode’

NACIONAL: Jedna od tih inovacija, ili točnije niz inovacija koje su imale zajednički cilj je potpuna vodna neovisnost Izraela, što je za državu čiji je teritorij 60 posto pokriven pustinjom nevjerojatan uspjeh. Kako je Izrael postigao taj tehnološki napredak?

Jako mi je drago da ste postavili to pitanje jer to možda najbolje prikazuje uspjeh izraelskih inovacija. Izrael je tu neovisnost postigao kombinirajući pet različitih inovacija na području gospodarenja vodom. Želio bih naglasiti da su neke od tih inovacija stvorene u Izraelu, dok su druge smišljene u drugim državama, ali su usavršene u Izraelu. Prva inovacija je desalinizacija. Danas u Izraelu postoji pet postrojenja za desalinizaciju koje opskrbljuju državu s približno 60 posto od ukupnih potreba cijele zemlje. Tehnologija desalinizacije je prvi put primijenjena u SAD-u 60-ih godina prošlog stoljeća, ali čovjek koji je zaslužan za nju se potom preselio u Izrael te ju je usavršio na sveučilištu Ben Gurion. Međutim, Izrael je sagradio i više od 400 postrojenja za desalinizaciju u 40 država širom svijeta. To dovoljno govori koliko inovacije iz Izraela pomažu drugim državama. Desalinizacija je samo jedan primjer i ne bih sad želio duljiti o preostala četiri dijela koji su pomogli da se postigne to, bit ću slobodan to nazvati čudom u polju vodnog gospodarstva. Samo ću navesti da neke od tih inovacija koristi više od milijardu farmera diljem svijeta.

NACIONAL: Ne samo da Izrael ima riješeno pitanje opskrbe vodom već ima i višak vode, kako ta činjenica može pomoći drugim državama?

Nestašica vode je ogroman problem i neka istraživanja pokazuju da bi Egipat, koji ima 100 milijuna stanovnika, za šest godina mogao ostati bez vode. O tome se malo govori, ali to bi mogao biti problem biblijskih proporcija. Do 2025. Egipat će ostati bez vode. Iran, država koja danas ima uperene projektile prema Izraelu, bez vode bi mogla ostati za 20 godina. Slični trendovi bilježe se i u drugim državama Bliskog istoka, ali i u SAD-u jer će 40 od 50 američkih država u sljedećih desetak godina zabilježiti neku vrstu nestašice vode. Siguran sam kako će u našem životnom vijeku problem nestašice vode postati globalan problem, a Izrael je pronašao rješenje kojim se vodom može bolje gospodariti. Namjerno neću reći da je riješio problem, ali Izrael je napravio ogroman korak prema tom cilju.

NACIONAL: Znači li to da inovacije na području vodnog gospodarstva pomažu i Izraelu za ostvarenje političkih ciljeva i boljeg statusa u međunarodnoj zajednici?

Izrael danas surađuje s preko 100 država na ovom području i vjerujte mi da istovremeno nema i diplomatske odnose s tolikim brojem zemalja. Ta suradnja pomaže Izraelu kako bi uspostavio, da to tako nazovem, netradicionalnu diplomaciju. Na kraju, sve se opet vraća na to da možete stvoriti tehnologiju koja može pomoći čitavom svijetu i koja može naš planet napraviti puno boljim mjestom za život. Voda je živi dokaz da je tome doista tako jer izraelski znanstvenici danas rješavaju ovaj globalni problem u velikom broju država.

‘Izraelski uspjeh dio je dugoročnog plana i u Izraelu je u pozadini dugogodišnjih ratova stvoreno civilno društvo koje napreduje zahvaljujući inovacijama’

NACIONAL: Po svemu što ste dosad rekli ispada da je Izrael sjajno mjesto za život i da nema velikih društvenih problema, ali postoji li i druga strana priče?

Naravno, Izrael ima jako puno problema i to ozbiljnih problema. Odnos bogatih i siromašnih, problemi s arapskim susjedima, odnos prema Palestincima, postoji tisuću drugih problema kao i u svim drugim državama. Ne želim te probleme gurati pod tepih, ali želim istaknuti priču oko izraelskih inovacija jer me ispunjava nadom i inspirira me. I nadam se da će i hrvatski građani, osim što vide probleme na Bliskom istoku, u ovoj priči pronaći inspiraciju i da će shvatiti da se inovacijama i tehnološkim napretkom može svijet napraviti boljim. Nadam se i da će shvatiti da i Hrvatska može krenuti izraelskim putem jer je Izrael danas tehnološka supersila, a prije 70 godina on to nije bio. Nitko prije 70 godina ne bi vjerovao da će Izrael napraviti ovakvo tehnološko čudo.

NACIONAL: Ono što je zanimljivo je da je cijeli taj plan inovacija i ulaganja u znanost pokrenut još za vrijeme premijerke Golde Meir. Riječ je ipak o dugoročnom planiranju na državnoj razini.

Točno. Sve je to dio planskog ulaganja i ništa se nije dogodilo slučajno. Nažalost, Izrael je u tom razdoblju obilježen sukobima i ratovima, ali u pozadini tih sukoba je stvoreno civilno društvo koje napreduje zahvaljujući inovacijama i tehnologiji. I kada bi se dala šansa da ljudi shvate koliki potencijal imaju te inovacije, sukobi i rat bi pali u drugi plan.

NACIONAL: Je li smatrate da bi tehnološki napredak mogao dovesti do mira na Bliskom istoku?

Mislim da bi. Kada pogledam kako bi se stvari mogle razvijati u idućih 20 do 30 godina, činjenica da bi za pet-šest godina Egipat mogao ostati bez vode je zastrašujuća. Što mislite kome će se obratiti za pomoć? Kada je izraelski premijer prije pola godine bio u posjeti Omanu, dvije stvari na dnevnom redu su bile obrana i voda. Stvarno vjerujem da će ljudi zbog velikih prepreka koje će pred nama biti u idućih dvadesetak godina odlučiti surađivati i da će za 30 godina svijet izgledati puno drugačije. Zato mislim da zemlje koje ulažu u inovacije imaju svijetlu budućnost.