Austrijska carica i ugarsko-hrvatska kraljica Sisi bila je potištena femme fatale

Autor:

ilustracija mm

Elizabeta Austrijska (također i Elizabeta Bavarska, punog imena Elizabeta Amalija Eugenija, poznatija pod nadimkom Sisi), rano je shvatila da je za nju život na bečkom dvoru poput života u zlatnom kavezu. Prezirala je silne protokole i ceremonije te se često nije ponašala onako kako se očekuje od carice – npr. jela je bez rukavica, a kada joj je na to skrenuta pažnja, odgovorila je: „Neka onda ta iznimka sada postane pravilo.“

Zbog toga je pala u nemilost dvora, osobito svekrve Sofije (Sisi ju je nazivala zlobnom ženom). Bilo joj je zabranjeno ići u kupovinu, u izlete na selo, pa i piti pivo. Čak su i njenoj djeci imena nametnuta. Sve to vršilo je velik pritisak na caricu te joj narušilo zdravlje. Ipak, nakon što je ustanovljeno da je jedan od učitelja nadvojvode Rudolfa prevarant, uspjela je nametnuti svoju volju i preuzela odgovornost za obrazovanje svoje djece.

Njen muž car Franjo Josip, pedantan i krut birokrat, nije mogao pronaći zajednički jezik s nekonvencionalnom i slobodoljubivom Elizabetom. Stoga je Sisi često putovala Europom, bježeći od zagušljivog bečkog dvora. Svojom ljepotom, pameću, jednostavnošću i darežljivošću Sisi je uživala veliku popularnost kod širih slojeva. Njena opsjednutost tijelom bila je legendarnih razmjera. Kako bi izgledala savršeno, naporno je vježbala i jahala, nosila vrlo uzak korzet, uložila nebrojene sate u njegu kose i često išla na dijetu kako bi održala liniju. U kasnijim je godinama zabranila da ju fotografiraju – željela je ostati vječno upamćena kao najljepša žena Europe.

Imala je važnu ulogu u sklapanju Austro-ugarske nagodbe te je okrunjena za kraljicu Ugarske 8. lipnja 1867. godine. Uskoro se Sisi povukla iz javnog života i dane posvetila jahanju, lovu na lisice, poeziji, putovanjima i čitanju. Kroz pjesme je izražavala sablazne fantazije o smrti.

Konačna sudbina Sisi još je jedan primjer da princeze u stvarnom životu rijetko dožive bajkovit kraj. Dana 10. rujna 1898. ubio ju je bodežom talijanski anarhist Luigi Lucerni i to jednostavno zato što je želio ubiti nekoga iz više klase te tako stvoriti medijsku buru.

Nakon smrti oko Sisi je nastao svojevrsni kult. Uzdizana je kao potištena femme fatale, zaljubljena u umjetnost, utjelovljenje ženskog samoostvarenja i bunta.

 

OZNAKE: sisi

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.