Visoki armenski dužnosnik rekao je u srijedu kasno navečer da je s Azerbajdžanom dogovoreno primirje nakon dva dana sukoba povezanog s desetljećima starim sporom bivših sovjetskih republika oko teritorija Gorskog Karabaha.

Iz Azerbajdžana nema još govora o primirju kako bi se zaustavio najsmrtonosniji sukob između dviju zemalja od 2020. godine.

Rusija je nadmoćna diplomatska sila u regiji i ondje ima 2000 mirovnih snaga. Moskva je posredovala dogovorom kojim su okončane borbe 2020., nazvane Drugi rat u Karabahu, u kojima su stotine poginule.

“Zahvaljujući angažmanu međunarodne zajednice, postignut je dogovor o prekidu vatre”, rekao je armenskoj televiziji Armen Grigorjan, tajnik armenskog Vijeća sigurnosti, a prenose u četvrtak ruske novinske agencije.

Navodi se da je primirje na snazi nekoliko sati. Armensko ministarstvo obrane ranije je priopćilo da je prestala pucnjava u graničnim područjima.

Obje strane se međusobno optužuju za nove sukobe.

Armenski premijer Nikol Pašinjan ranije je rekao parlamentu da je 105 armenskih vojnika ubijeno od početka sukoba ovog tjedna.

Azerbajdžan je izvijestio o 50 ubijenih vojnika prvog dana borbi. Reuters nije mogao provjeriti informacije o mrtvima.

Ruski diplomatski napori 

Grigorij Karasin, ugledni član gornjeg doma ruskog parlamenta, rekao je novinskoj agenciji RIA-i da je primirje postignuto uglavnom zahvaljujući ruskim diplomatskim naporima.

Čelnik Kremlja Vladimir Putin razgovarao je s Pašinjanom, rekao je Karasin. Putin je pozvao na smirivanje situacije nakon izbijanja nasilja, a druge su zemlje pozvale na suzdržanost obje strane.

Pašinjan je parlamentu rekao da se Armenija obratila Organizaciji ugovora o kolektivnoj sigurnosti, koju predvodi Moskva, da joj pomogne vratiti njezin teritorijalni integritet.

“Ako kažemo da je Azerbajdžan izvršio agresiju na Armeniju, to znači da su uspjeli uspostaviti kontrolu nad nekim teritorijima”, prenijela je njegovu izjavu ruska agencija Tass.

Armenija i Azerbajdžan već se desetljećima bore zbog Gorskog Karabaha, planinske enklave priznate kao dio Azerbajdžana, a u kojoj živi velika armenska populacija.

Prve borbe su izbile pred kraj sovjetske vladavine, a armenske su snage početkom 1990-ih preuzele kontrolu nad velikim dijelovima teritorija u i oko te enklave.

Azerbajdžan je, uz potporu Turske, uglavnom vratio te teritorije tijekom šest tjedana borbi 2020. godine.

Od tada povremeno izbijaju sukobi unatoč sastancima Pašinjana i azerbajdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva s ciljem postizanja sveobuhvatnog mirovnog rješenja.

Sukob punog razmjera riskirao bi uvlačenje Rusije i Turske i destabilizirao važan koridor za naftovode i plinovode, baš kao što rat u Ukrajini remeti opskrbu energijom.