Apsolutni fenomen ‘Orašar’ – balet, izložba a sad i dječji escape room

Premijera novog baleta ‘Orašar’ u HNK u Zagrebu 29. studenoga izazvala je toliku pozornost da je u dan i pol prodano svih 20 izvedbi, najviše dosad. U Muzeju za umjetnost i obrt ponovili su izložbu za Advent, a pokrenuli su i tematsku sobu za dječji escape room s temom ‘Orašara’

Sve je ovog adventa i Božića u znaku “Orašara”, koji je postao apsolutni fenomen i magnet za publiku najrazličitijih ukusa i interesa. Ne samo da je glavni motiv ovogodišnje turističke manifestacije Advent u Zagrebu upravo “Orašar”, već će u HNK-u premijerno biti izveden novi “Orašar”, prva premijera tog baleta od 2011. godine. Sve ulaznice za ovosezonski “Orašar” rasprodane su u svega dva dana, što je iznenadilo i samu upravu Kazališta. Uz balet, u Muzeju za umjetnost i obrt ponovno se postavlja izložba o Orašaru koja je 2016. godine imala na tisuće posjetitelja. A ono najzanimljivije dolazi također iz Muzeja za umjetnost i obrt –uprava tog muzeja osmislila je projekt Dječjeg escape rooma na temu Orašara pa će tako u blagdansko vrijeme djeca u tematskoj sobi rješavati razne mozgalice, a nakon što pronađu rješenje dobit će i nagradu – slatkiše.

“Neka čarolija započne” slogan je ovogodišnjeg Adventa u Zagrebu koji će započeti 30. studenoga tradicionalnim paljenjem svijeće na Manduševcu. Lajtmotiv Adventa bit će Orašar, postavljen na nekoliko lokacija na Gornjem i Donjem gradu – u tunelu Grič te u Oktogonu. A balet “Orašar” Petra Iljiča Čajkovskog koji će 29. studenoga imati premijeru nove produkcije, ovoga puta u režiji Vladimira Malakhova, najizvođeniji je i najpopularniji balet na svijetu. Priča o djevojčici Klari koja ispod bora pronalazi nesvakidašnji dar – drvenog lutka kojim se razbijaju orasi – te s njime proživi čudesne dogodovštine u izmaštanu svijetu, publici HNK u Zagrebu apsolutni je favorit. Kako je rekla Dubravka Vrgoč, to što se dogodilo ove godine i njih je iznenadilo:

“U dva dana prodali smo više od 11.000 ulaznica, dakle svih 20 izvedbi, i zaradili više od dva milijuna kuna, što je svakako presedan u razmjerima nekomercijalnih kazališta, čak i u svijetu. Čak 6000 ulaznica prodano je u tri sata u drugom danu, online prodajom. Svakako je sjajan znak što je mnogo mladih ljudi kupilo ulaznice za ‘Orašara’, mnogo više nego prijašnjih godina. Ovo je doista maksimalan broj izvedbi, no razmišljamo možda ipak o još jednoj dodatnoj. Naime, interes je toliko velik, a mi želimo zadovoljiti što veći broj gledatelja.”

Dubravka Vrgoč podsjetila je na činjenicu da je premijera posljednjeg “Orašara” zagrebačkog HNK-a bila 9. prosinca 2011. Od tada je prošlo puno godina i s tim su “Orašarom” odrastale generacije gledatelja. Stoga su odlučili da je došlo vrijeme da gledateljima ponude novo viđenje “Orašara” i time u teatar privuku nove generacije gledatelja koje će opet za desetak godina poželjeti novog “Orašara”:

“Ova nova produkcija svakako će se razlikovati od prethodnih. Svako novo uprizorenje uvijek se razlikuje od prijašnjeg. Ovaj naš ‘Orašar’ bit će prava ruska bajka sa svim simbolima koji se u nju upisuju. I po atmosferi bit će drugačiji, nudit će gledateljima jedno iznimno uzbudljivo putovanje u rusku zimu, s puno pahuljica, saonica, konjića, doista jedno retro scensko viđenje najpopularnijeg božićnog baleta. Vladimiru Malakhovu to je prva koreografija ‘Orašara’ i iznimno smo ponosni što ju je za nas osmislio, kao što je to prije nekoliko godina učinio i s ‘Labuđim jezerom’, jednom od naših velikih uspješnica.”

‘U dva dana prodali smo više od 11.000 ulaznica za Orašar, i zaradili više od dva milijuna kuna. Čak 6000 ulaznica prodano je u tri sata u drugom danu, online prodajom’, kaže Dubravka Vrgoč

Intendantica HNK-a u Zagrebu pokušala je pojasniti fenomen “Orašara”:

“‘Orašar’ je doista nešto posebno, on sada već ulazi u redovitu adventsku ponudu grada. Nezamjenjiv je dio božićne atmosfere, snažan znak u vremenu darivanja… Mnogo više od same predstave. Unosi neku radost u sivilo svakodnevice, podsjeća nas na djetinjstvo i budi dijete u nama. Svakako nešto iznimno teatralno i čudesno.”

A kad su u pitanju ostala događanja vezana uz “Orašara”, posebno Dječji escape room, Dubravka Vrgoč rekla je da joj je zanimljiva ta ideja, posebno stoga što se razvija kreativnost na temu jedne općepoznate bajke te otvara prostor djeci da nadopišu priču o Orašaru i to nekim svojim izravnim iskustvom.

Slično su razmišljali i u Muzeju za umjetnost i obrt. Vesna Ledić, autorica adventskog programa Orašar Escape Room u MUO-u, smatra da je uspjeh koji je 2016. postigla izložba “Orašar – najljepša božićna bajka” s više od 30.000 posjetitelja zasigurno rezultat popularnosti tog baleta te činjenice da je to bila prva izložba posvećena baletu “Orašar” u svijetu. No za razliku od baleta koji je moguće ponavljati svake sezone, za izložbe to nije uobičajeno:

“Ne radi se zapravo o klasičnoj izložbi, već o prikazu najljepših scena iz baleta ‘Orašar’ poput Badnje večeri, Klarine sobe u kojoj je usnula san o borbi Kralja miševa i Orašara, Snježnom kraljevstvu, Balu cvijeća i Kraljevstvu šećera, s pomno odabranim predmetima iz našeg bogatog fundusa poput namještaja, kristalnih lustera, najfinijeg porculana, kućice za lutke i zasigurno najveće atrakcije – velikih baroknih saonica iz 17. stoljeća. Raskošni baletni kostimi djelomično dolaze iz donacije baletnog umjetnika Jelka Yureshe koja je sada pohranjena u MUO-u i iz zagrebačkog HNK-a. ‘Orašar’ je planetarno popularan balet i nezaobilazan je program tijekom božićnog razdoblja koje i inače u ljudima budi sjećanja na djetinjstvo i dječje snove, koji su opet usko povezani uz obitelj i dom. Činjenica da HNK Zagreb ove godine priprema i novu produkciju, zasigurno je dodatno povećala interes publike.”

Vesna Ledić rekla je da njezina fascinacija baletom traje od djetinjstva, kada je s djevojčicama iz kvarta pohađala baletnu školu. Budući da je imala priliku i nastupiti u sceni Badnje večeri, “Orašar” joj je ostao poseban trenutak iz djetinjstva koji je željela podijeliti s današnjim generacijama. To joj je i bio motiv da postavi izložbu “Orašar – najljepša božićna bajka” 2016. godine te ove godine Orašar Escape Room. Za dječji escape room u dvjema dvoranama Muzeja za umjetnost i obrt bit će osmišljene dvije prostorije.

“Postavljanje zagonetki prepustili smo iskusnim suradnicima iz zagrebačkog Dječjeg escape rooma. Naš dogovor je da temu Orašara Dječji escape room nastavi koristiti kao svoj novi tematski escape room i nakon 19. siječnja 2020.” pojasnila je Vesna Ledić.

Kruna Josimović autorica je scenarija za Orašar tematsku sobu dječjeg escape rooma. Njoj je kao zaljubljenici u Čajkovskog, balet i “Orašara”, rad na projektu predstavljao veliku čast:

“Ovim projektom predstavljamo se široj publici i nadamo se da ćemo, kao i dosad, opravdati povjerenje. Tema sobe je Orašar Escape Room – zemlja slatkiša. Soba je vesela, kreativna, edukativna te usko povezana sa zanimljivim činjenicama o samom ‘Orašaru’. Od 6. prosinca do 19. siječnja bit će u MUO-u, a nakon toga, u zahtjevnijoj verziji, bit će kod nas u Dječjem escape roomu gdje će se moći igrati tijekom cijele godine.”

‘Izložbu ‘Orašar – najljepša božićna bajka’ prije tri godine vidjelo je 30.000 ljudi pa ćemo ponoviti prikaze najljepših scena iz baleta’, kaže Vesna Ledić iz Muzeja za umjetnost i obrt

Kruna Josimović, inače pedagoginja po struci, pojasnila je što je uopće Dječji escape room otvoren prije dvije godine i kako je došla na ideju o takvom vidu zabave. Ideja se zapravo, kako je rekla, nametnula sama od sebe. Želja joj je bila igrati se sa svojom djecom, a da i njoj bude zabavno pa je jednostavno došla na ideju da razvije koncept igre poznate odraslima, ali prilagođene djeci:

“Dječji escape room je niz kreativno-edukativnih i vrlo zabavnih zadataka koji su u mom konceptu poslagani linearno te su svakim zadatkom djeca sve bliže rješenju. Postoji nekoliko pravila koja nas čine jedinstvenima, recimo to što nemamo vremensko ograničenje za rješavanje zadataka. Bilo bi to šokantno prekinuti djecu usred igre i reći im da nisu uspjeli. Kod nas stoga djeca uvijek do kraja riješe temu sobe, s voljom i željom. Naši gamemasteri u interakciji s djecom rješavaju zadatke. Mi njima nikad ne odajemo rješenja, već ih usmjeravamo kako razmišljati da bi sami došli do rješenja i to je za njih najveća sreća. U sobe ne stavljamo išta zastrašujuće, neugodno ili s negativnom konotacijom jer nam je bitno da i roditelji budu zadovoljni, a i da možemo svoj koncept ponuditi i školama, što nam je dosad odlično išlo – samo ove godine posjetilo nas je desetak škola iz cijele Hrvatske.”

Kruna Josimović sama osmišljava program tematskih soba, a na svakoj temi radi i nekoliko mjeseci. Pojasnila je kako nastaje neka ideja za tematsku sobu:

“U mojoj glavi vam se to gradi svakoga dana malo po malo, inspiraciju pronalazim među djecom, odnosno pratim program škole te razne aktivnosti pa gledam kako koji zadatak iskombinirati i napraviti ga zabavnim, uzeti nešto što na prvu ruku izgleda teško i onda to pretvoriti u nešto što će djeca s velikom lakoćom riješiti. Takvi zadaci u djeci potiču najveću sreću i uzbuđenje jer shvaćaju koliko zapravo mogu i znaju – primjerice, otključati sef, upotrijebiti UV lampu, očitati QR kodove ili riješiti Morseovu abecedu. Kad se scenarij jednom napiše, ide se u proces traženja potrebnih rekvizita za sobe. To često zahtijeva i promjenu scenarija jer ne mogu uvijek sve naći što prvotno u glavi zamislim. Taj dio zna najduže trajati, no kad je to gotovo, slijedi testiranje sobe da se vidi jesu li zadaci zadovoljili sve uvjete te ima li ih dovoljno za minimalno 60 minuta igre.”

‘Orašar Escape Room-zemlja slatkiša tematska je soba čija sam autorica scenarija. Od 6. prosinca do 19. siječnja bit će u MUO-u, a onda kod nas’, kaže Kruna Josimović

Kad je započela s Dječjim escape roomom, bilo je teško te je nisu podržali ni institucije niti sponzori, prisjetila se Kruna Josimović. Ali nije to ni tražila. Trebao joj je posao, uzela je alat u ruke i izgradila ga, nije imala vremena tražiti sponzore:

“Svima je kristalno jasno da je u Hrvatskoj jako komplicirano biti poduzetnik. Meni je, primjerice, teško procijeniti vrijednost svega kad sam tek započela. Krenula sam s jednom tematskom sobom u iznajmljenom prostoru i morala sama sve izgraditi. Kupovala sam šaraf po šaraf, alat po alat, materijal tražila po buvljacima, reciklažama i staretinarnicama. Ovo je autorski rad i samim time što se nadograđuje, iz mjeseca u mjesec diže mu se cijena. Sad mogu reći da mogu kupiti stvari u trgovini iako ponekad stvarno volim uzeti nešto rabljeno i prenamijeniti u neki zabavni predmet.”

Budući da teme osmišljava mjesecima, je li joj se ikad dogodilo da joj tematska soba nije uspjela? Brzo je odgovorila da se takvo nešto nije niti će se dogoditi:

“Pomno radim na svakom detalju, testiram sobe sa svakom dobnom skupinom te slušam kritike i pohvale pa čak i prijedloge djece te tada u završnoj fazi sve dorađujem. Sa svakom novom sobom sve sam zadovoljnija i ponosnija, a djeca sretnija. A to mi daje motivaciju da pišem scenarije za takve sobe i dalje te da ih često mijenjam kako bi nam se klinci vraćali. Danas, dvije godine poslije, ponosna sam na svoj tim ljudi bez kojih ovaj posao ne bi bio toliko zabavan. Ponosna sam na to što su nas ljudi prepoznali i podržali u toj ideji. Ponosna sam i na to što su nas prepoznale institucije poput škola, muzeja pa čak i turističke zajednice. Na kraju mogu reći da sam ponosna i na to što smo u kratkom roku dobili certifikat s najboljom bonitetnom ocjenom u Hrvatskoj, A+.”

Da je Kruna Josimović uspjela zainteresirati mnoge za to što radi, dokazuje i to što je upravo otvorila franšizu Dječjeg escape rooma u Crnoj Gori. Žele biti izvozni hrvatski brand i posljednjih godinu dana rade na franšizama Dječjeg escape rooma po svijetu:

“Crna Gora, eto, ima čast biti prva u nizu Dječjih escape room centara koje planiramo otvoriti. Razvili smo zajedno Cluville Kids Escape Room koji će, naravno, imati sve moje tematske sobe. U pregovorima smo s Beogradom, Malezijom, Bliskim istokom. Kako u jednoj od naših tematskih soba piše – ovo je mali korak za čovjeka, ali ogroman za Dječji escape room.”

Komentiraj