Sjedinjene Američke Države 3. studenog izabrat će novog predsjednika. Glavni kandidati su aktualni predsjednik Donald Trump i Joe Biden, potpredsjednik države u mandatu Baracka Obame.

Za razliku od izbora u mnogim drugim zemljama, predsjednika u SAD-u ne odlučuje apsolutna većina glasova, nego većina elektorskih glasova. To su glasovi koje kandidat dobiva na temelju pobjede, odnosno većine glasova u svakoj od 50 saveznih država i u Districtu of Columbia, koji pokriva glavni grad Washington. Savezne države nemaju podjednak broj elektorskih glasova, već su glasovi proporcionalno jednaki veličini pojedine države, odnosno broju stanovnika.

Elektorski kolegij, stoga, glasa prema rezultatu države koju predstavlja. Najmnogoljudnija savezna država Kalifornija ima čak 55 elektora, odnosno elektorskih glasova, Teksas 38, Florida i New York po 29, a Illinois i Pennsylvania po 20.

Elektorskih glasova je ukupno 538, a kandidat bi trebao dobiti 270 ili više elektorskih glasova da bi bio proglašen pobjednikom.

No, kritičari ovom sustavu spočitavaju činjenicu da kandidat koji dobije relativnu većinu glasova na nacionalnoj razini na kraju izgubi, jer je dobio manje elektorskih glasova, što se i dogodilo na prošlim predsjedničkim izborima u Americi. Tada je slavio Trump protiv Hillary Clinton. Još je jednom došlo do ove situacije – 2000. godine, kada je George Bush pobijedio Ala Gorea.

Također, većina saveznih američkih država, zbog pravila prema kojem pobjednik odnosi sve elektorske glasove u pojedinoj saveznoj državi, ‘obojane’ su u plavo ili crveno, odnosno bojama deokrata ili republikanaca. Ostaje 16 država u kojima je pobjednik gotovo uvijek neizvjestan, a njih zbog toga nazivaju ‘swing states’. To su države s najmanjom razlikom glasova. To su: Iowa, Ohio, Maine, Nevada, Minnesota, New Hampshire, Michigan, Pennsylvania, Wisconsin, Florida, Arizona, Sjeverna Karolina, Georgia, Colorado, Virginija i Teksas.

Glasačko pravo

U teoriji, svi državljani SAD-a s napunjenih 18 godina mogu glasati. Ali, kako piše BBC, u praksi u mnogim saveznim državama glasači ne mogu glasati ako ne pokažu identifikacijski dokument s fotografijom, kao i ako imaju kazneni dosje.

Kako u SAD-u ne postoji nacionalna osobna iskaznica, takav dokument je najčešće vozačka dozvola, no oni koji je nemaju zbog toga često ne mogu glasati. I dok republikanci tvrde da je kontrola nužna kako bi se spriječila izborna prevara, demokrati ih prozivaju za suzbijanje glasanja, pogotovo siromašnih i manjinskih glasača – koji češće glasaju za demokrate.

 

Na prošlim izborima, 2016. godine, pravo glasa imalo je oko 245 milijuna Amerikanaca, ali glasalo je nešto manje od 140 milijuna. Ipak, procjenjuje se da će izlaznost ove godine biti puno veća.

Naime, više od 80 milijuna Amerikanaca već je iskoristilo mogućnost prijevremenog glasanja, što je više od polovice ukupnog broja glasača iz 2016. US Elections Project naveo je da bi ove godine glasati moglo rekordnih 150 milijuna Amerikanaca, odnosno 65% glasačkog tijela, što bi bila najviša izlaznost od 1908.

Clinton izgubila iako je ukupno imala više glasova

Clinton je te 2016. godine dobila 65 milijuna i 853 tisuće glasova, gotovo 3 milijuna više od Trumpa, ali na kraju je ostala ‘kratkih rukava’ jer je Trump odnio 304, a Clinton 227 elektorskih glasova.

Prema analizi glasova, izbore je odlučilo oko 60 tisuća glasova za Trumpa u tri ključne države – Pennsylvaniji, Wisconsinu i Michiganu.

Ostali kandidati na američkim izborima: Neki su ozbiljniji od drugih

No, nisu samo Trump i Biden na glasačkim listićima. Oni američki birači koji ne žele glasati za kandidate najvećih stranaka, u ponudi imaju još nekoliko kandidata. Neki su ozbiljniji od drugih.

Tu je problematični glazbenik Kanye West, koji je svoju kandidaturu najavio na Twitteru 4. srpnja, na američki Dan nezavisnosti. Međutim, ispunio je kriterije za pojavljivanje na glasačkim listićima u tek 12 od 50 saveznih država pa matematički nema šanse postati predsjednik. Kampanja supruga Kim Kardashian, koji ima bipolarni poremećaj, izazvala je više upitnika nego entuzijazma.

Tu je i Libertarijanska stranka, treća politička snaga u zemlji. Branitelji osobnih sloboda, slobodne trgovine i minimalnog zakonodavstva, jedina su treća strana koja će se pojaviti na glasačkim listićima u svih 50 država. Bivši guverner Novog Meksika Gary Johnson osvojio je kao kandidat libertarijanaca 4,5 milijuna glasova 2016., odnosno više od tri posto “narodnih glasova”, čime je oborio rekord stranke. Kandidatkinja ove godine je Jo Jorgensen, 63-godišnja profesorica psihologije koja bi prema anketama mogla osvojiti do četiri posto glasova.

Ovo su ostali kandidati na američkim izborima: Neki su ozbiljniji od drugih

Dopisno glasanje

Amerikanci imaju pravo i na dopisno glasanje, a to su pravo u vrijeme pandemije koronavirusa iskoristili brojni glasači. To bi, procjenjuju analitičari, dodatno moglo zakomplicirati stvari jer prebrojavanje tih glasova traje nekoliko dana.

The New York Times nazvao je to “scenarijem sudnjega dana”, objašnjavajući da je većina dopisnih glasova ona birača demokratske stranke, pa bi u slučaju da prijevremeni rezultat bude išao u korist Donaldu Trumpu, on mogao proglasiti pobjedu i tvrditi da su dopisni glasovi lažni i prijevara demokrata.

Postoji i opcija da prijevremeni rezultati idu u korist Trumpa, ali da ta prednost nestane kad se rezultatu pribroje dopisni glasovi. Taj su ‘fenomen’ demokratski analitičari nazvali ‘crvena fatamorgana’.

 

Trump je u nedjelju ponovno kritizirao integritet američkog izbornog ustava, rekavši da bi prebrojavanje glasova poslanih poštom rastegnuto nakon izbornog dana bilo “užasna stvar”, dodavši da bi se njegovi odvjetnici mogli uključiti.

“Mislim da nije pošteno što moramo čekati tako dugo nakon izbora”, rekao je Trump novinarima prije skupa u Sjevernoj Karolini. Neke države, uključujući Pennsylvaniju, ne počinju s prebrojavanjem glasova koji su pristigli poštom do izbornog dana, zbog čega proces ostaje usporen.

Trump je nekoliko puta bez dokaza ponovio da kod poštanskih glasova ima mjesta za prijevaru, iako izborni stručnjaci kažu da se to rijetko događa na američkim izborima. Glasovanje poštom dugotrajna je karakteristika američkih izbora.

“Na noć izbora, čim glasovanje bude gotovo, uključit ćemo naše odvjetnike”, Trump je rekao novinarima, a da nije ponudio daljnje objašnjenje.

Ankete prednost daju Bidenu

Upravo zbog specifičnosti američkog izbornog sustava prednost koju Joe Biden prema anketama ima ispred Donalda Trumpa treba uzeti s rezervom. I Hillary Clinton imala je prednost uoči prošlih izbora, a kako smo ranije naveli, izgubila je iako je ukupno osvojila više glasova.

Prema posljednjoj anketi Reutersa i Ipsosa koja je provedena od 27. do 29. listopada, Biden je u prednosti s 51 posto naspram 43 posto podrške Trumpu.

No, u dovoljno ključnih država Trump je Bidenu ‘za petama’. Anketa Reutersa i Ipsosa pokazuje da je utrka i dalje tijesna na Floridi, u Sjevernoj Karolini i Arizoni. Trump također zaostaje pet posto u Pennsylvaniji i devet u Michiganu i Wisconsinu. Spomenute tri države pomogle su mu da 2016. godine osvoji glasove izbornog kolegija 2016. i pobijedi demokratkinju Hillary Clinton

U anketama se navodi kako je Trumpu pala podrška među ključnim grupama birača koje su mu 2016. donijele pobjedu – bijelaca bez fakultetske diplome i starijih Amerikanaca, a utjecaj na ‘kaskanje’ za Bidenom u anketama ima i njegov odgovor na pandemiju koronavirusa, koja je dominirala tijekom predsjedničke kampanje.

 

Incident s autobusom

Autobus Joe Bidena napadnut je prije nekoliko dana u Teksasu. Karavana vozila na kojima su se vijorile Trumpove zastavice u petak je okružila autobus u kojem su se vozili članovi kampanje na autocesti, zbog čega su morala biti otkazana dva skupa.

“Nikad nismo doživjeli tako nešto. Barem nismo imali predsjednika koji misli da je to dobra ideja”, rekao je Biden novinarima.

Trump je u subotu retvitao video incidenta ispod kojeg je napisao: “Volim Teksas!” U Michiganu, pitao je pristaše jesu li vidjeli video “naših ljudi” i autobusa.

“Bilo je Trump Trump Trump i američka zastava”, rekao je Trump.

FBI je rekao u nedjelju da je otvorio istragu po pitanju incidenta u Teksasu.

Predsjednik je kasnije kritizirao istragu, tvitajući: “Po mome mišljenju, ovi patrioti nisu učinili ništa loše.”

 

Prva dama: Melania ili Jill

Aktualnu američku prvu damu Melaniju Trump kritiziralo se zbog svega – od izgovorenih riječi do odijevanja. Ponekad se činilo da i nije očarana životom u Bijeloj kući.

Pedesetogodišnja Slovenka prva je američka prva dama rođena u inozemstvu nakon dvjesto godina. Melania je treća Trumpova supruga i bivša manekenka. U knjizi objavljenoj prošle godine, novinarka CNN-a Kate Bennet napisala je da je prva dama “puno moćnija i ima više utjecaja na supruga” nego što to javnost zna. Melania je 2018. otvoreno pozvala na ostavku višeg predsjednikova savjetnika. I stvarno su mu ubrzo pokazana vrata.

Melania je uglavnom enigma, barem u političkim okvirima. No kad se namjerno postavila u središte pozornosti, uslijedile su kritike. Njezina najveća snaga kao prve dame je sposobnost da pokaže smirenost i suosjećanje, nešto s čime se njezin suprug muči, pogotovo kada se radi o gorućim problemima poput covida-19 i sve raširenijih rasnih napetosti. Iako ove godine nije bila toliko prisutna u kampanji, djelomično zbog vlastite borbe s koronavirusom, njezin govor na republikanskoj konvenciji u kolovozu pokupio je pohvale.

Melania Trump: Bezvoljna prva dama često kritizirana zbog izjava i modnih kombinacija

S druge strane, Jill Biden mogla bi, pobjedi li njen suprug, imati priliku modernizirati ulogu prve dame za 21. stoljeće tako što će zadržati posao profesorice.

Biden je profesorica, majka, baka i stijena koja tjera Bidena naprijed nakon tragedije koja ga je pogodila prije gotovo pet desetljeća. Joeu Bidenu se 1972. dogodilo nezamislivo – supruga i kći poginule su mu u prometnoj nesreći. Ostao je sam s dvojicom sinova koji su bili ozlijeđeni. Par se vjenčao 1977., a Jill je postala “mama” njegovim sinovima Hunteru i Beau. Bidenovi imaju kćer Ashley, rođenu 1981.

“Ona nas je osovila na noge”, rekao je Biden u video poruci u kolovozu na demokratskoj konvenciji dok je opisivao koliki Jill ima utjecaj na obitelj obilježenu tragedijom. “Neizmjerno je čvrsta i odana”, rekao je.

“Kako sastaviš slomljenu obitelj? Na isti način na koji sastaviš cijelu naciju”, rekla je Biden. “Ljubavlju, razumijevanjem i malim djelima suosjećanja. Hrabrošću. Nepokolebljivom vjerom”, dodala je bivša druga dama.

Jill Biden: Prilika za modernizaciju uloge – postane li prva dama zadržat će posao profesorice

Bitka dvojice najstarijih predsjedničkih kandidata u povijesti SAD-a

Bilo kako bilo, SAD će dobiti novog-starog ili starog-starog predsjednika. Naime, Donald Trump je sa 70 godina i sedam mjeseci u siječnju 2017. postao najstariji predsjednik na početku mandata u povijesti Sjedinjenih Država.

Ako 3. studenoga pobijedi njegov suparnik Joe Biden, bit će to novi rekord jer demokrat puni 78 godina prije inauguracije 20. siječnja.

Trump je srušio rekord bivšeg predsjednika Ronalda Reagana koji je imao dva tjedna manje od 70 godina kada je preuzeo Ovalni ured 1981. godine.

Trump i Biden imaju “nepopularnu čast” biti najstariji predsjednički kandidati. Republikanci Bob Dole i John McCain bili su u svojim ranim sedamdesetima kada su ušli u kampanju. McCaina je pobijedio Barack Obama koji je imao tek 47 kada je izabran za američkog predsjednika. Senator Bernie Sanders, koji je u rujnu napunio 79 godina, srušio bi, pak, sve ranije rekorde da je pobijedio na demokratskim predizborima i eventualno postao predsjednik.

Može li Trump ponovno pobijediti s manje glasova? Može. Hoće li? Ostaje vidjeti.