AMERIČKA TURNEJA PREMIJERSKOG KANDIDATA ‘Moj program podržali su američki ekonomisti’

Objavljeno u Nacionalu br. 605, 2007-06-19

Nakon povratka s 12-dnevnog putovanja po SAD-u, Ljubo Jurčić govori kako Amerikanci gledaju na njegov plan ekonomskog razvoja te što misli o prvim potezima šefa SDP-a

Nisu prošla niti 24 sata od trenutka kada se Ljubo Jurčić vratio iz 12-dnevnog posjeta SAD-u, a već su se dogodila dva važna politička događaja. Najprije je u subotu ujutro u Varaždinu prvi puta nastupio zajedno sa Zoranom Milanovićem na nekom političkom mitingu. Pred dupko ispunjenom dvoranom ovaj dvojac se počeo ugrijavati za predizbornu kampanju, s ciljem pobjede i formiranja nove Vlade u kojoj bi Jurčić bio premijer, a Milanović glavni kadrovik.

Odmah po povratku u Zagreb uslijedila je vijest o hapšenju vodećih ljudi Hrvatskog fonda za privatizaciju. Premda je informaciju dobio tek nekoliko minuta prije, Ljubo Jurčić nije djelovao iznenađeno. “Čuo sam da će se to dogoditi još prije nego sam krenuo u Ameriku”, ispričao je dok smo se pozdravljali na Kaptolu. Premda je povod intervjuu bila njegova američka turneja i premijerska kampanja, skandal u Fondu za privatizaciju ipak je prvorazredni događaj.

NACIONAL: Je li vas iznenadila afera u HFP-u?
– Gotovo da i nije. Sagledavajući proces i rezultate privatizacije 90-ih s današnjim malim odmakom, očito je da se taj proces odvijao s negativnim ekonomsko- društvenim posljedicama, a u značajnom dijelu s velikim koristima za pojedinca ili neku grupu. Takvi rezultati nisu se mogli ostvarivati bez sudjelovanja ljudi koji su provodili te procese. Postavlja se pitanje iz kojeg interesa. Ako nije društveni za koji su zaduženi, onda je najvjerojatnije bio privatni. I tu počinje korupcija. Da se nešto događa u Fondu, načuo sam prije puta u Ameriku. Sad se točno ne sjećam, ali čini mi se da je bilo riječi o istrazi. Možda je netko samo htio provjeriti znam li ja nešto o tome.

NACIONAL: Trebaju li Sanader i ministri podnijeti ostavke?
– U svakom slučaju postoji politička odgovornost, a postoji li i neka druga, pokazat će istraga. Do kojeg će nivoa ta odgovornost dosezati odgovorit će rezultati istrage. U ovom trenutku mogu reći da ministri koji su bili u Upravnom odboru Fonda iz političko-etičkih razloga trebaju dati ostavke na članstvo u Odboru, a predsjednik Upravnog odbora treba ponuditi javno i ostavku na političku funkciju.

NACIONAL: Kakve dojmove iz Busheve neoliberalne Amerike donosi hrvatski socijaldemokratski kandidat za premijera?
– Uglavnom se radilo o studijskom putovanju, jer na postdiplomskom studiju predajem predmete koji se tiču poslovnih slučajeva, između ostalih i iz Silicijske doline, kao i to kako se industrijski razvila Kalifornija. Želio sam vidjeti kako danas izgleda Silicijska dolina i Napa Valley, gdje sam proveo prvih tjedan dana, susreo sam se i s nekim od vodećih profesora s kojima sam razmijenio mišljenja o ekonomskim pitanjima, a za vikend sam posjetio predstavnike hrvatske dijaspore u Sacramentu.

NACIONAL: Pretpostavljam kako ste razgovarali i o vašim idejama vezanim za razvoj hrvatskog gospodarstva?
– Diskutirali smo o mojim programima za koje neki ovdje smatraju da predstavljaju državni intervencionizam, i premda u Americi vlada neoliberalizam, pokazali su visoki stupanj razumijevanja za moja stajališta. Ovdje govorim o tamošnjim ekonomistima jer predstavnici Vlade SAD-a nisu davali ocjene mojih programa nego su ih zanimali moji ciljevi. Složili smo se oko pitanja većeg gospodarskog rasta, bržeg rasta izvoza od uvoza, borbi protiv korupcije, a preporučili su da pristupanje EU i NATO-u trebamo iskoristiti za unutarnje reforme.

NACIONAL: Koja je razina razgovora koje ste imali u Washingtonu kada ne želite imenovati dužnosnike s kojima ste se susreli?
– Sastanak u Bijeloj kući bio je na najvišoj administrativnoj razini. Radilo se o visokom dužnosniku zaduženom za jugoistočnu Europu, ali dogovorili smo se da ne spominjem njegovo ime zbog protokola i jer nisam bio u službenom posjetu.

NACIONAL: Jeste li primljeni kao potencijalni idući predsjednik Vlade?
– Neosporno je da je njima poznat moj politički angažman. Pretpostavljam kako znaju i rezultate javnog mnijenja u Hrvatskoj, ali u Ameriku sam otputovao prvenstveno kao profesor i poznavatelj ekonomske politike u Hrvatskoj i regiji.

NACIONAL: Koja je uloga Adriatic Instituta u vašem putovanju? Riječ je o ljudima izrazito desnih uvjerenja.
– Adritic Institute mi je omogućio susrete u Heritage Foundationu, ali oni nisu organizatori moje turneje jer sam u Americi boravio kao profesor Ekonomskog fakulteta. Bile su to usmjerene posjete jer, recimo, Heritage Foundation provodi mjerenja Indexa ekonomskih sloboda u pojedinim zemljama, a njihove rezultate koriste mnogi, pa i u Svjetskoj banci. Hrvatska prema tim mjerilima ne stoji dobro, od oko 150 država koje su obrađene, nalazimo se na 109. mjestu. Vjerujem da možemo promijeniti percepciju koju o Hrvatskoj imaju u ovim institucijama i poslovnom svijetu. U razgovorima koje smo vodili vidio sam da i oni smatraju kako su naši najveći problemi korupcija, nesređene zemljišne knjige i pomanjkanje vladavine prava.

NACIONAL: Iz SAD-a ste dali jednu prilično nejasnu izjavu iz koje je ispalo da za razliku od Milanovića, podržavate glasovanje dijaspore. Jeste li vas dvojica u sukobu oko ovog pitanja?
– Između nas dvojice nema apsolutno nikakvog sukoba. Iznio sam samo tehničke činjenice, a to je da dijaspora po Ustavu ima pravo sudjelovati na izborima, i tu se za sada ništa ne može promijeniti. Što će biti u budućnosti, odlučit će Hrvatski sabor, i to je političko pitanje koje treba riješiti na duži rok.

NACIONAL: Porijeklom ste iz Hercegovine. Smatrate li da su Hrvati iz BiH dijaspora ili ne?
– Tamošnji Hrvati su konstitutivan narod i prema tome oni nisu dijaspora.

NACIONAL: Što mislite o izboru Zorana Milanovića za predsjednika socijaldemokrata?
– To je dobar izbor. Milanović predstavlja novu snagu i u stranci je već došlo do nove energije, pristupa i dinamike. Kada se radi o našem odnosu, on je kvalitetan i lako se dogovaramo o svim važnijim pitanjima. Čuli smo se više puta i za vrijeme mog puta u Americi, a kada smo u subotu zajedno gostovali na skupu u Varaždinu, trebalo je nekoliko minuta za dogovor tko će govoriti o kojoj temi. Još prije nekoliko mjeseci smo se dogovorili o osnovnim političkim i gospodarskim stajalištima, a sada u hodu odlučujemo o konkretnim pitanjima. Nas dvojica djelujemo kao tim.

NACIONAL: Jeste li razgovarali o tome kako ćete djelovati, tko će predlagati ministre i donositi strateške odluke?
– Daleko je još predlaganje ministara. Sada dogovaramo načine djelovanja u predizbornoj kampanji.

NACIONAL: Jedna od najčešćih kritika protiv vas je teza kako vas zanima isključivo gospodarstvo. Znači li to da ćete u političkom smislu biti slab premijer?
– Postavlja se pitanje odakle netko izvlači političku snagu. Je li politička snaga glasno pričati i optuživati druge ili je politička snaga imati ideje koje će stvoriti mjere i donijeti rezultate. Ako hrvatski građani prepoznaju gospodarstvo i rast standarda kao osnovnu temu, onda je u tome moja politička snaga. Razumije se da moja politička snaga proizlazi i iz snage SDP-a.

NACIONAL: Nemali broj političara i ekonomskih stručnjaka smatra kako je vaša ideja o reindustrijalizaciji neostvariva?
– To je zato jer oni moj pojam industrijske politike pogrešno shvaćaju kao politiku industrijalizacije. Naravno da to ne podrazumijeva obnovu teške industrije, to jest onoga što se u socijalizmu zvalo prvi i drugi sektor. Industrijska politika o kojoj govorim jest politika gospodarskog rasta koja u sebi uključuje sve od poljoprivrede, drvnu, metalsku i tekstilnu industriju pa sve do turizma, bankarstva i ostalih uslužnih djelatnosti. Industrijska politika je sektorska politika čiji je cilj poticanje i stvaranje uvjeta za razvoj industrija s većom dodatnom vrijednosti. Pritom se ne radi o industrijama u klasičnom smislu i zato je bolje koristiti termin djelatnosti.

NACIONAL: Radimir Čačić smatra da rast treba temeljiti na uslugama, ponajprije jačanju financijskog sektora?
– Hrvatska već ima razvijene usluge kao što su trgovina, promet i turizam. Ali razvoj o kojem pričam temeljit će se na proizvodnim uslugama, a to znači na projektiranju, marketingu i financiranju. U stvari, Čačić priča gotovo isto, samo na malo drukčiji način jer usluge služe kako bismo neku drugu uslugu ili proizvod napravili još boljom. Zašto bi Hrvati kupovali inozemni namještaj, kada mogu i domaći. Ali da bi taj naš namještaj kupcima bio prihvatljiv trebamo bolje usluge dizajniranja, brendiranja, marketinga i financiranja. Mi posjedujemo ta znanja, ali nismo organizirani da ih iskoristimo, i cilj moje politike je da se ta znanja i usluge organiziraju kako bi bili poticaj proizvodnji.

NACIONAL: Nacionalni dohodak po stanovniku iznosi oko 7000 eura. Koliko će iznositi na kraju vašeg mandata, ako postanete predsjednik Vlade?

– Petnaest starih članica EU imaju prosjek od 30.000 eura i to ne možemo dostići. Potencijali Hrvatske omogućuju 15.000 eura po glavi stanovnika, a od politike ovisi kojom će brzinom ostvarivati taj cilj. Naš cilj je rast prve dvije godine po stopi od 6 posto, a iduće dvije godine 7 posto. Za četiri godine dohodak po stanovniku iznosit će nešto više od 10.000 eura.

NACIONAL: Dio javnosti, inače sklon SDP-u, sumnja u vašu lijevu orijentaciju, a kao argument se izvlače vaše izjave o rođacima koji su bili ustaše ili to što pišete u desničarskom Hrvatskom slovu. Riječ je o listu koji je Ivicu Račana proglašavao izdajicom?
– O povijesti razgovaram otvoreno i bez kompleksa, ali moja politička orijentacija je socijaldemokracija. Kada sam dogovarao suradnju s Hrvatskim slovom, postavio sam uvjet da ne smiju promijeniti ni jedno slovo u mojim kolumnama. Između ostaloga, želio sam da njihova publika vidi kako se hrvatski može misliti i s ljevice, odnosno, socijaldemokratski.

Kredit od 200 tisuća €

NACIONAL: Jeste li posljednjih mjeseci povećali imovinu za pola milijuna eura, kao što je objavljeno proteklih dana?
– To nije točno. Vlasnik sam stana od 90 kvadrata, a u investicijskim fondovima imam 250.000 eura. U međuvremenu sam kupio poslovni prostor u centru Zagreba i grunt u Zagorju, ali za te transakcije sam podigao kredit. Kada se sve zbroji, stvarno se radi o približno 500.000 eura, ali kada uzmete da imam stan koji vrijedi 100.000 i još 250.000 na računu, skoro dođete do cifre od 400.000 eura. Podigao sam kredit od 200.000 eura, i kada još to pribrojite, vidi se da tu nije riječ o znatnijem povećanju imovine.

 

Komentiraj

Source:Robert Bajruši