Nacional je tijekom proteklog tjedna došao do jednog dramatičnog otkrića koje pomaže objasniti zašto kasni početak aktivnije obnove Zagreba od potresa, ali i pokazuje kako je funkcionirala koruptivna hobotnica pokojnog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, koju je interesno podržavala i s njom se politički nadopunjavala Vlada premijera Andreja Plenkovića.

Obnova Zagreba nakon potresa kasni iz više razloga, o kojima se ekstenzivno pisalo, ali jedan od ključnih razloga koji je sve blokirao već na samom početku bilo kakvih radova leži u činjenici da je ravnatelj Fonda za obnovu Damir Vanđelić odbio podržati golemo profitiranje privatnih tvrtki koje se bave zbrinjavanjem građevinskog otpada uz pomoć Bandićeve administracije. U potresu oštećene građevine, a njih je jako puno, trebaju proći kroz kompleksni proces pripreme dokumentacije, a zatim kroz kompetentne i zahtjevne procese obnove. Ali na samom početku tog procesa oštećene građevine treba djelomično ili potpuno srušiti i potom taj glomazni građevinski otpad negdje odvesti i zbrinuti.

To je ponajprije problem koji bi trebao riješiti Grad Zagreb, ali taj posao mogu raditi i privatne tvrtke. Damir Vanđelić insistirao je na tome da se za realizaciju tog dijela procesa obnove pobrine Grad Zagreb, ali Bandiću to nije bilo u interesu.

Tu prvorazrednu političko-interesnu, a vrlo vjerojatno i eklatantnu koruptivnu spregu razotkrio je jedan neočekivani telefonski poziv koji primio Damir Vanđelić. Njega je telefonski kontaktirala Mirka Jozić, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša, i izravno ga uputila na to da problem zbrinjavanja građevinskog otpada umjesto uz pomoć resursa Grada Zagreba, riješi uz pomoć privatnih tvrtki koje bi taj golemi posao trebale preuzeti.

Sadržaj tog šokantnog telefonskog razgovora zapravo razotkriva nešto u suštini vrlo zlokobno – modus operandi Bandićeve administracije koja svjesno i namjerno izbjegava odraditi svoj posao kako bi na tome profitirale odabrane privatne tvrtke. Ali ne samo to, nego i baca sasvim novo svjetlo na naoko smušenu i nezainteresiranu Bandićevu reakciju nakon potresa. Pripisivalo se to njegovu narušenom zdravstvenom stanju, gubitku političkog refleksa i energije, ali se sada ta njegova navodna smušenost može gledati i iz drugog kuta – Bandić se, moguće, samo pravio smušen i nevješt, jer je po običaju imao skrivenu agendu. Koja je tražila da se neki procesi uspore kako bi neki pojedinci unosno profitirali. Sve pod Bandićevom političkom kapom.

Gradski zastupnik iz redova HSLS-a Darko Klasić upozorio je na odnose Milana Bandića i tvrtke C.I.O.S. Petra Pripuza, za koju tvrdi da je trebala preuzeti posao zbrinjavanja i recikliranja građevinskog otpada. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Pa se može čak ići toliko daleko i tvrditi da je glavni razlog zbog kojega Grad Zagreb neposredno uoči početka obnove grada nakon potresa još uvijek nema riješeno pitanje odlagališta građevinskog otpada, upravo perfidni tajni deal bivšeg gradonačelnika Milana Bandića i njegovih najbližih suradnika s vlasnicima nekih privatnih tvrtki. Tim je dogovorom vrlo unosan posao prikupljanja, deponiranja i recikliranja golemih količina građevinskog otpada koji će biti prikupljen tijekom obnove Zagreba, trebao biti podijeljen nekolicini privatnih tvrtki koje se bave prikupljanjem te vrste otpada.

Prethodno je postojeće odlagalište građevinskog otpada u naselju Jakuševec, koje vodi Zagrebački holding odnosno njegova tvrtka Zagrebačke ceste, proglašeno zatvorenim zbog popunjenosti, a novu lokaciju nitko nije tražio.

Taj neformalni tajni dogovor je propao nakon smrti bivšeg gradonačelnika i nakon što je tu poziciju na lokalnim izborima izgubila Jelena Pavičić Vukićević, no njegovo je postojanje Nacionalu indirektno otkrio ravnatelj Fonda za obnovu Damir Vanđelić.

On je u razgovoru za Nacional potvrdio da je Grad Zagreb još prošle godine trebao ispuniti svoju zakonsku obvezu i pronaći lokaciju za privremeno odlaganje građevinskog otpada, što je bio jedan od osnovnih uvjeta da obnova zgrada oštećenih u potresu uopće započne, jer bilo je jasno da će velike količine građevinskog otpada i šute koja će nastati tijekom obnove trebati adekvatno zbrinuti. Ali se to nije dogodilo, a Vanđelić je za Nacional pojasnio zašto. Naveo je da je to saznao u neočekivanom telefonskom razgovoru s Mirkom Jozić. Ovako je opisao kako je tekao taj telefonski razgovor:

„Još prošle godine razgovarao sam sa sada već bivšom pročelnicom Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Mirkom Jozić, koja mi na moj pismeni zahtjev da riješimo pitanje odlaganja građevinskog otpada nije odgovorila službenim dopisom, kako je to uobičajeno. Umjesto toga nazvala me je telefonom i usmeno mi priopćila da na postojećoj lokaciji u Jakuševcu više nema mjesta te da će mi ona poslati adrese nekoliko privatnih tvrtki koje se bave zbrinjavanjem građevinskog otpada. To sam rezolutno odbio i jasno kazao kako očekujem da Grad pronađe privremeni deponij, što je po zakonu dužan učiniti“, objasnio je Vanđelić.

No ni pročelnica Mirka Jozić ni sad već pokojni gradonačelnik Bandić taj problem nisu riješili, već su ga očito namjerno odugovlačili, lako moguće zbog zasad nerazjašnjenih osobnih interesa koji su možda povezani s poslovnim interesima tvrtki koje su od tako postavljenih odnosa trebale profitirati.

Vanđelić nije htio otkriti koje mu je tvrtke preporučila Mirka Jozić, no iz njegovih je odgovora bilo jasno kako je i sam svjestan da je prijedlog bivše pročelnice ukazivao na mogući kriminal u poslovanju i protuzakonito pogodovanje točno određenim privatnim tvrtkama koje se bave zbrinjavanjem te vrste otpada.

Ta Vanđelićeva izjava, u najmanju ruku, djelomično pomaže shvatiti i zašto se Vanđelić zahvalio na ponudi HDZ-a da se prihvati kandidature za gradonačelnika Zagreba, što je jako naljutilo premijera Andreja Plenkovića i što on u nekim svojim javnim istupima na tu temu nije uspijevao sakriti. U vrijeme kada je ta tema u javnosti bila u središtu pozornosti, Nacional je upozorio na to da je jedna od ključnih točaka razilaženja Vanđelića i HDZ-a bila povezana s odnosom prema Milanu Bandiću. Vanđelić je insistirao na tome da se već u predizbornoj kampanji HDZ obruši na Bandića i od njega vidljivo distancira, ali vodstvo HDZ-a to nije htjelo učiniti. Oni su na taj odnos gledali drugačije – planirali su javno izbjegavati o tomu pretjerano govoriti, kao i otvoreno napadati i kritizirati Bandića, a tek potom, nakon izbora, budu li oni prošli za HDZ onako kako su očekivali, pokrenuti proces distanciranja od Bandića.

Vanđelić na to nije htio pristati, lako moguće zgađen ponašanjem Bandićeve kamarile koju je osjećao u neposrednoj komunikaciji. Pa se zahvalio HDZ-u na kandidaturi, a Plenković je potom u nekim javnim istupima imao potrebu naglasiti da je Vanđelić privremeni šef Fonda za obnovu.

Takav rasplet političke trakavice koja je HDZ dovela u neugodnu situaciju uoči predizborne kampanje za lokalne izbore u Zagrebu, uslijedio je nakon više neformalnih razgovora između Vanđelića i predstavnika HDZ-a. Pa se nakon svega spomenutog otvara pitanje je li i do koje mjere vrh HDZ-a bio upoznat s tom opstrukcijom Bandićeve koruptivne hobotnice. Jer ako jest, a nije na nju imao nikakvih vidljivih primjedbi, to baca dodatno novo svjetlo na to što je i HDZ bio spreman zakočiti, a u ovom slučaju riječ je o obnovi Zagreba nakon potresa radi parcijalnih privatnih interesa, kako bi nastavio vladati Zagrebom u simbiozi s Bandićem.

Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom, koji je donesen u rujnu prošle godine, u članku 44. nalaže da su Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija, na čijem se području izvodi obnova zgrada, u suradnji s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine dužni osigurati odgovarajuće deponije za privremeno skladištenje građevinskog otpada, njegovu obradu i usitnjavanje. Budući da prijašnja gradska vlast svoju obvezu nije ispunila, taj je problem na stolu dočekao novog gradonačelnika koji ga mora rješavati u vremenskoj stisci. Rješavanje tog gorućeg problema toliko je važno da problem nedostatka odlagališta, ne riješi li se u najkraćem mogućem roku, može dodatno otežati i usporiti početak obnove Zagreba nakon potresa. Upravo to bila je jedna od tema sastanka koji je Tomašević u petak održao s ravnateljem Fonda Vanđelićem.

Rješavanje problema zbrinjavanja građevinskog otpada bila je jedna od tema sastanka koji je Tomislav Tomašević u petak održao s ravnateljem Fonda Damirom Vanđelićem. PHOTO: Davorin Visnjic/PIXSELL

Nakon sastanka s Vanđelićem Tomašević je medijima izjavio da se rješenje toga problema intenzivno traži u suradnji s ministarstvima graditeljstva i gospodarstva te da je on uvjeren da će Grad već za 10-ak dana imati spremnu privremenu lokaciju za odlaganje i recikliranje građevinskog otpada.

U međuvremenu je gradonačelnik Tomašević najavio da će revidirati sve ugovore koje Grad ima sklopljene s privatnim tvrtkama na koje je prenio dio poslova te da će sve poslove koje gradske tvrtke mogu obavljati vratiti pod njihovu nadležnost. Ta njegova izjava pokazuje kako je i novi gradonačelnik već na početku svojega mandata uočio da se u značajnom broju ugovora koje je Grad Zagreb sklapao s nekim privatnim tvrtkama radilo o suspektnom pogodovanju i prebacivanju dijela poslova gradskih tvrtki na privatne.

Ravnatelj Fonda za obnovu Vanđelić objasnio je da ugovori koje njegov Fond sklapa s tvrtkama koje sudjeluju u obnovi sadržavaju i klauzulu prema kojoj svaka tvrtka, osim ugovorenih građevinskih radova, preuzima i obvezu da o svom trošku adekvatno i prema propisima zbrine građevinski otpad koji nastane prilikom izvođenja radova. Upravo je zato, kako je rekao, problem pronalaženja lokacije za zbrinjavanja građevinskog otpada bio jedna od najvažnijih tema o kojima je raspravljao s gradonačelnikom Tomaševićem, kojemu je naglasio hitnost rješavanja tog problema. A s obzirom na činjenicu da će dobar dio tog otpada biti moguće reciklirati i ponovno iskoristiti, od budućeg odlagališta nemalu financijsku korist mogao bi imati i Grad Zagreb, što je dodatni motiv da se problem njegove lokacije riješi što prije.

Zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet Nacionalu je potvrdio da su predstavnici Grada na prošlotjednom sastanku s ministrima Darkom Horvatom i Tomislavom Ćorićem predstavili potencijalne lokacije za privremeno zbrinjavanje građevinskog otpada te da se sada svaka od tih lokacija zasebno vrednuje i procjenjuju se njezina veličina, kapacitet i dostupnost prometne infrastrukture, ocjenjuje se jesu li potrebne posebne investicije u uređenje lokacije i jesu li lokacije u eventualnoj koliziji sa sadržajima koji se nalaze u neposrednoj blizini.

„Kroz desetak dana odlučit ćemo i isposlovati potrebne dozvole spomenutih ministarstava za korištenje tih lokacija. Na tim će lokacijama otpad biti razvrstan, a namjeravamo ih opremiti i drobilicama kako bi građevinski materijal, prije svega opeka i blokovi, bio usitnjen. Time bi se smanjio volumen otpada i omogućila njegova reciklaža, odnosno njegova naknadna upotreba kao podloge asfaltu pri izvedbi prometnica, kao agregat betona niskih marki i slično“, objasnio je ukratko Korlaet, no nije htio precizirati koje se potencijalne lokacije razmatraju.

Gradski zastupnik iz redova HSLS-a Darko Klasić podsjeća, pak, da je Grad još prije nekoliko godina jednu drobilicu za građevinski otpad s lokacije na predjelu Jakuševec, na kojoj i danas postoji privremeno odlagalište građevinskog otpada pod upravom Zagrebačkog holdinga, preselio na Stenjevec na zapadnom ulazu u Zagreb te da je tim preseljenjem nekadašnji gradonačelnik Bandić pripremio teren za privatnu tvrtku C.I.O.S. u većinskom vlasništvu Petra Pripuza, koja je trebala preuzeti vrlo lukrativan posao zbrinjavanja i recikliranja građevinskog otpada. Bandićeva gradska vlast u to je vrijeme otišla i korak dalje, kaže Klasić, te je C.I.O.S.-u, odnosno braći Pripuz, ponuđen otkup zemljišta na predjelu Stenjevec, tada u vlasništvu Grada Zagreba, na kojem je trebalo biti smješteno odlagalište građevinskog otpada. Klasić tvrdi da su i Bandić i njegovi suradnici, jednako kao i braća Pripuz, nakon zagrebačkog potresa bez posebnog objašnjenja odustali od cijele operacije preuzimanja zemljišta u Stenjevcu. Procjenjujući potencijalnu lokaciju za privremeno odlagalište građevinskog otpada, za kojom je potraga upravo u tijeku, Klasić je ustvrdio da Grad nema previše slobodnih lokacija za tu namjenu te da sve naznake upućuju na područje Resnika na istočnom ulazu u grad, u neposrednoj blizini sadašnjeg pročistača otpadnih voda.

Nacionalu su, pak, na istu temu iz Službe za odnose s javnošću Grada Zagreba potvrdili da se građevinski otpad doista trenutno ne prima na postojećem odlagalištu na Jakuševcu, koje je u nadležnosti Zagrebačkog holdinga odnosno njegove podružnice Zagrebačke ceste, jer je kapacitet odlagališta popunjen. No tvrde da Grad „s Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine trenutno dogovara lokacije za privremeni odvoz građevinskog otpada te se očekuje da se situacija razriješi u najkraćem roku, kako bi odvoz građevinskog otpada ponovo počeo“. O kojim je točno potencijalnim lokacijama riječ i kada bi se nova lokacija odlagališta doista i mogla naći, nisu željeli precizirati.

Za razliku od Zagreba, koji u rješavanju ovog važnog pitanja – temelja za početak procesa obnove! – dobrano kasni, na području Sisačko-moslavačke županije već postoje takve lokacije za privremeno deponiranje građevinskog otpada i šute – i to u Sisku, Glini i Petrinji – za koja je Ministarstvo prostornoga uređenja dalo suglasnost da se mogu koristiti u tu svrhu.

Sastanak gradonačelnika Zagreba Tomaševića i predsjednika Fonda za obnovu Vanđelića nije bio jedini na kojem se raspravljalo o istom problemu. Naime, prošloga utorka su se predstavnici Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, kojem je na čelu Darko Horvat, također susreli s predstavnicima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Tomislava Ćorića, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na čijem je čelu Siniša Kukić i Grada Zagreba i županija pogođenih potresom, a najvažnija tema razgovora bila je upravo potraga za lokacijom privremenog odlagališta građevinskog otpada, kao i definiranje postupaka njegova skladištenja i ponovne upotrebe. Na pitanje Nacionala što je na tom sastanku dogovoreno i jesu li najpogodnije lokacije za privremeno odlaganje građevinskog otpada doista i pronađene, iz Horvatova ministarstva stigao je kratak odgovor da je Ministarstvo „za područje Grada Zagreba predložio lokacije u vlasništvu države, dok će županije koje do sad nisu odredile privremena skladišta dati prijedlog odgovarajućih lokacija“.

Na sastanku je također zaključeno da će se sve predložene lokacije pregledati „te će se uz zajedničku suradnju nadležnih ministarstava, Fonda za zaštitu okoliša, Grada Zagreba i županija donijeti dokument kojim se utvrđuje način postupanja“.

Iz istog ministarstva podsjećaju da je privremeno skladištenje građevinskog otpada definirano Zakonom o obnovi, u kojem se navodi da to Ministarstvo i Grad Zagreb te Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija, na čijem se području izvodi obnova zgrada oštećenih u potresu, trebaju osigurati odgovarajuće lokacije, odnosno nekretnine koje će poslužiti za privremeno skladištenje građevinskog otpada do njegove obrade. Sam postupak, lokacije i način skladištenja građevinskog otpada i njegove obrade reguliran je posebnim propisima, uz uvažavanje načela kružnoga gospodarstva, a na prijedlog ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša, odnosno Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Tomislava Ćorića, stoji u odgovoru.

„Način rada privremenih skladišta definiralo je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja kroz dopunu postojećeg Plana provedbe mjera gospodarenja otpadom nakon potresa na području Sisačko-moslavačke županije. Otpadni materijal koji se privremeno skladišti na tim lokacijama, a koji je nastao uklanjanjem oštećenih građevina, može se koristiti i ponovo uporabiti za sanaciju ili obnovu na potresom pogođenom području od strane jedinice lokalne samouprave“, navodi se na kraju odgovora.

Europska komisija je u ožujku prošle godine usvojila drugi Akcijski plan za kružno gospodarstvo, kao jedan od temelja Europskog Green Deala, odnosno Europskog plana za održivi razvoj. U okviru Akcijskog plana EK namjerava predložiti niz zakonskih odredbi koje će regulirati obvezu proizvođača da proizvode koji se plasiraju na tržište EU-a kreiraju tako da traju što dulje, da se lakše mogu popraviti, ponovno upotrijebiti i reciklirati te da sastav sirovina od kojih su proizvedeni sadrži što je više moguće recikliranih materijala umjesto primarnih sirovina. U tom smjeru bit će prisiljena krenuti i industrija građevinskog materijala i građevinarstvo u cjelini. Osim što se prethodno obrađeni, usitnjeni i granulirani građevinski otpad može iskoristiti za nasipavanje poljskih putova i lokalnih nerazvrstanih cesta te kao podloga pri gradnji prometnica, on predstavlja i vrijednu sirovinu. Gotovo 70 posto građevinskog otpada moguće je reciklirati. Beton, cigla, crijep i keramički otpad te građevno željezo najkorisniji su dijelovi otpada koji se prethodnom obradom – mljevenjem, granuliranjem ili taljenjem – mogu ponovno upotrijebiti pri gradnji ili pri proizvodnji građevnog materijala.

U Hrvatskoj su količine recikliranog građevinskog otpada sve donedavno bile vrlo skromne. No čini se da su nedavni potresi u Zagrebu i Sisačko-moslavačkoj županiji „protresli“ i dosadašnji pasivni način razmišljanja pa se situacija i na tom polju polako mijenja. Građevinski sektor prihvaća činjenicu da građevinski otpad, koji je do sada propadao mahom na divljim i neuređenim odlagalištima, postaje korisna sirovina. O tome da raste svijest o potrebi ponovnog iskorištavanja građevinskog otpada kako bi se prije svega riješio problem njegova gomilanja koje će neminovno uslijediti kada se radovi na obnovi zahuktaju, ali i zbog činjenice da se njegovim iskorištavanjem mogu postići značajne uštede u korištenom materijalu za izgradnju novih objekata, svjedoči i konferencija koja je pod nazivom „Industrija građevinskog materijala i gospodarenje građevinskim otpadom u vrijeme covida i obnove od potresa“ održana prošloga utorka u Sisku u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Na konferenciji je iznesen podatak da više od 50 posto ukupnog otpada u Hrvatskoj čini upravo građevinski otpad, a samo tijekom 2019. godine na odlagališta je odloženo oko 1,4 milijuna tona građevinskog otpada. U procesu obnove objekata porušenih u potresu te će količine dodatno rasti pa je konstatirano kako je upravo to prilika za domaće gospodarstvo koja se ne smije propustiti.

Predsjednik Županijske komore Sisak Tihomir Babić konstatirao je da će područje pogođeno potresom imati velike potrebe za materijalom pa stoga građevinski otpad ne treba tretirati kao problem, već kao vrijednu sirovinu.

„Nakon potresa građevinskog otpada imamo u velikim količinama i gospodarenje njime predstavlja izazov. Stoga moramo izgraditi kvalitetan sustav za njegovu obradu za industrijsku simbiozu u građevnom i kružnom gospodarstvu”, upozorio je Babić na konferenciji. HGK je uspostavio Burzu otpada koja je povezala tvrtke koje nude i one koje traže takvu vrstu otpada, a koja bi trebala pridonijeti kvalitetnijem sustavu prikupljanja i reciklaže građevinskog otpada.

Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Tomislava Ćorića potvrđeno nam je da to ministarstvo s Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i Gradom Zagrebom „priprema mjere za ponovnu uporabu i obradu građevinskog materijala nastalog od rušenja i građevinskog otpada“.

Sustav prikupljanja građevinskog otpada, kažu u Ministarstvu gospodarstva, već je uspostavljen na području Sisačko-moslavačke županije i daje rezultate, a njegov je cilj, navodi se u odgovoru, da se veliki dio prikupljenog otpada ponovno uporabi, a samo dio posebnih vrsta otpada koji se ne mogu obraditi i reciklirati bude trajno zbrinut odlaganjem. „Dodatne lokacije za privremeno skladištenje materijala od rušenja i građevinskog otpada bit će određene u suradnji Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, na čijem se području izvodi obnova zgrada, kako je i propisano Zakonom o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije“, stoji na kraju odgovora Ministarstva gospodarstva.

Nacional je stupio u kontakt s neformalnim izvorima iz C.I.O.S. Grupe koji su demantirali bilo kakvo pogodovanje od strane pokojnog Bandića te tvrde da su, najprije, Hrvatske ceste napravil kaos na Jakuševcu jer su dozvolili da se ondje dovozi građevinski otpad s terena izvan Zagreba. Isto tako upozoravaju da je upravo aktualna gradska garnitura, zajedno s SDP-om i nekim udrugama, minirala ideju da se Reciklažni centar građevinskog otpada uspostavi u bivšoj cementari u Podsusedu, tvrde da nema bolje lokacije za to i da bi se dobivenim materijalom ujedno moglo sanirati i tamošnje klizište.