nacional

50 najbogatijih Hrvata

Objavljeno u Nacionalu br. 597, 2007-04-24
Nacional sedmu godinu zaredom donosi listu najimućnijih ljudi u Hrvatskoj: analiza je pokazala da je bogatstvo 50 vodećih kapitalista u proteklih godinu dana poraslo za milijardu eura, zahvaljujući dobrim burzovnim trendovima i rastu poslovanja
Bogatstvo Ivice Todorića, vlasnika najveće privatne tvrtke u Hrvatskoj, koncerna Agrokor, ove je godine procijenjeno na 620 milijuna eura, što ga ponovno svrstava na vrh liste najbogatijih Hrvata, koju Nacional sastavlja sedmu godinu zaredom, po uzoru na američki časopis Forbes. S imovinom vrijednom 410 milijuna eura, na drugom je mjestu predsjednik uprave i najveći pojedinačni dioničar rovinjske Adris grupe Ante Vlahović. Enver Moralić, najveći zemljoposjednik u Hrvatskoj i petrokemijski magnat podrijetlom iz Kotor Varoši u BiH, treći je najbogatiji Hrvat s bogatstvom procijenjenim na 400 milijuna eura.
Najveći skok u odnosu na prošlu godinu napravio je Luka Rajić, koji je prodao svoje mlijekarsko carstvo za 280 milijuna eura, dok je najveći gubitnik general Vladimir Zagorec, čije se bogatsvo topi nakon što se našao na udaru pravosuđa. Osim Luke Rajića, kompaniju je prodao i vlasnički trojac u Diners Clubu. Tomaž Lovše je Slovenac pa se njime na ovom mjestu nećemo baviti, Žarko Kraljević je otprije na listi najbogatijih, a od ove je godine u društvu milijunaša i odvjetnik Marijan Hanžeković, koji je za svoj udio dobio 55 milijuna eura.
Vrijednost imovine 50 najbogatijih Hrvata porasla je u godinu dana za oko 30 posto, premašivši ukupni iznos od 4,5 milijarde eura. Opet se pokazalo da kretanje vrijednosti imovine tajkuna ne korespondira s razvojem hrvatskog gospodarstva, koje je lani jedva prešlo stopu rasta od 4 posto. No imovina vodećih kapitalista nije nužno povezana s njihovim tvrtkama, iako dobar dio njih, poput Todorića ili Emila Tedeschija, veći dio svog bogatstva ima u komapnijama čiji su vlasnici. Povećanje svog bogatstva hrvatski milijunaši uglavnom temelje na dobrim burzovnim trendovima, naročito u Hrvatskoj i okolnim zemljama s tržištem u razvoju. Primjerice, dionica Adris grupe porasla je za 65 posto, dok su ulagači u Inu u samo četiri mjeseca udvostručili svoju investiciju. Osim toga, analiza je pokazala da su u Hrvatskoj još uvijek vrlo isplativa ulaganja u nekretnine.
Gledano po sektorima, na listi je najviše trgovaca, čak 14. Slijede građevinski poduzetnici, a industrijalci, iako najbogatiji, tek su na trećem mjestu, što je dobar pokazatelj strukture hrvatskog gospodarstva.
Ivica Todorić
620 MILIJUNA EURA
Za točniju procjenu vrijednosti imovine vlasnika koncerna Agrokor može poslužiti jedan prošlogodišnji Todorićev poslovni potez. Najmoćniji hrvatski gospodarstvenik u lipnju 2006. prodao je 8,33 posto udjela u Agrokoru Europskoj banci za obnovu i razvitak (EBRD) po cijeni od 110 milijuna eura kako bi restrukturirao bilancu kompanije nakon niza domaćih i stranih akviziciija, čime je prvi put pustio nekog u vlasničku strukturu svog poslovnog carstva. To bi moglo značiti da vrijednost Agrokra premašuje milijardu eura. Međutim, iako je novac ušao u Agrokor, sporazum je potpisan po posebnim uvjetima, što najvjerojatnije znači da EBRD ima zajamčen izlaz i stoga smanjen rizik ulaganja, pa cijena po kojoj je kupio udio u Agrokoru ne može biti temelj za izračun vrijednosti Todorićeva carstva. Sudeći po financisjkim izvještajima Zagrebačkoj burzi, četiri Todorićeve tvrtke – Konzum, Ledo, Jamnica i Zvijezda – lani su imale prihod veći od 12 milijardi kuna. Kad se dodaju Belje i PIK Vrbovec, prihodi se penju iznad 14 milijardi kuna, što je godišnji porast od 10 posto. Todorić i najbogatiji Srbin Miroslav Mišković planiraju da će njihov budući zajednički regionalni trgovački div imati sjedište u nekoj istočnoeuropskoj zemlji. Jedan od prvih zajedničkih projekata trebala bi biti velika tvornica kave u Srbiji. Ali ti planovi zasad ne utječu na procjenu Todorićeva bogatstva jer su dogovori još u tijeku i s neizvjesnim ishodom.
Ante Vlahović
410 MILIJUNA EURA
Predsjednik uprave i najveći pojedinačni dioničar rovinjske Adris grupe ipak se snašao nakon gubitka licencije za proizvodnju Marlbora. Vlahović je svoje je bogatstvo uvećao u proteklih godinu dana prvenstveno zahvaljujući snažnom rastu dionice Adrisa, čija je cijena nakon godinu dana 65 posto veća. Tomu su najviše kumovale brojne glasine proteklih mjeseci da je Adris dogovorio prodaju duhanskog biznisa jednoj inozemnoj kompaniji. Vlahović je vlasnik dionica koje čine 12,5 posto temeljnog kapitala Adris grupe, što mu daje 18 posto od ukupnog broja glasova na skupštini te tvrtke. Te dionice trenutno vrijede oko 165 milijuna eura. Adris grupa u prošloj je godini imala profit od 602 milijuna kuna. Od zadržane dobiti iz prethodnih godina od 90 milijuna kuna bit će isplaćena dividenda u iznosu od 5,5 kuna po dionici.
Enver Moralić
400 MILIJUNA EURA
I da ništa ne radi, petrokemijskom magnatu i najvećem hrvatskom veleposjedniku bogatstvo bi se povećavalo zbog porasta vrijednosti nekretnina. Moralić je vlasnik dvorca Štakorovec blizu Sv. Ivana Zeline, Vile Račić u Cavtatu, ljetnikovca Georg u Mokošici kraj Dubrovnika, golemog turističkog zemljišta u Kaštel Sućurcu na kojem će graditi turističko naselje s hotelima i marinom te zemljišta u Kopru na kojem je donedavno bila petrokemijska industrija Kemiplas. Nedavno je objavljeno da je Moralićeva petrokemijska tvrtka Kemokomplex u Njemačkoj otišla u stečaj. Moralić je, međutim, izjavio da je tu kompaniju prodao još prije četiri godine. Što je Hrvatska bliže Europskoj uniji, Moralićevo poljoprivredno vlastelinstvo koje obuhvaća PPK Kutjevo i Božjakovinu sve više vrijedi. Zemljišnoj renti treba dodati i stabilnu godišnju dobit. Na proizvodnji i prodaji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Kutjevo je lani ostvarilo 23,4 milijuna kuna čiste dobiti, što je porast od 132 posto. U Kazahstanu je još vezan uz naftni biznis, na kojem je 70-ih stekao bogatstvo a svoju petrokemijsku industriju bazirao je u Ukrajini i Mađarskoj.
Luka Rajić
280 MILIJUNA EURA
Luka Rajić
Luka Rajić
Bogatstvo Luke Rajića, najuspješnijeg hrvatskog tajkuna nakon Todorića, u ovom je trenutku nije teško procijeniti. Nakon razvoda najveći dio imovine ostao mu je u Dukatu, a kad je nedavno tu mliječnu industriju prodao francuskom Lactalisu, na račun je stavio 280 milijuna eura, čak 100 milijuna više nego što je Dukat, tadašnja Lura, vrijedio prije godinu dana. Rajić je otada očistio bilancu kompanije, prodao poslovanja koja nemaju veze s mljekarstvom, vratio kredite i počeo novi život. Bogatstvo će mu rasti ako pametno uloži novac dobiven od Dukata. Već je najavio ulaganja u Hrvatsku a za odabir i razvoj projekata angažirao je svoje ljude u Dukatu, Ivana Kličeka i Gordana Radina. Iako je Rajić već godinama građanin Ženeve, bogatstvo je stekao u Hrvatskoj pa smo ga i ove godine uvrstili na listu hrvatskih milijunaša. Kako se kapitalna dobit u Hrvatskoj još uvijek ne oporezuje, Rajić za tu transakciju državi nije morao dati ni lipu. Iako je Dukat prodao bez dugova, Rajiću su ostala zaduženja na privatnom planu, no ona ne prelaze vrijednost njegovih nekretnina. Ima malu zgradu u središtu Ženeve i nekoliko stanova u europskim gradovima. Nije poznato kako je s bivšom suprugom podijelio vrijedne nekretnine u Zagrebu i Istri.
Dubravko Grgić
195 MILIJUNA EURA
Grgić zajedno sa suprugom Mladenkom kontrolira trećinu osiguravateljsko-bankarskog koncerna Agram čija vrijednost premašuje pola milijarde eura. Agram je u usporedbi s prošlom godinom vredniji za barem 20 posto, prvenstveno zahvaljujući preuzimanju Kreditne i Nava banke. Iako su male, u proteklih godinu dana njihova je vrijednost munjevito rasla zbog brzorastućeg tržišta i nemogućnosti ulaska novih igrača. Vrijednost Grgićevih nekretnina u Hercegovini, Brelima i Zagrebu, gdje ima kuću na Tuškancu i stan u Importanne galeriji, procjenjuje se na 12 milijuna eura. S gotovo 23 posto udjela na tržištu osiguranja u Hrvatskoj, vrijednost njegova Agrama raste iz godine u godinu. Lani je povećao prihode za 12 posto, na 3 milijarde kuna, a profit se procjenjuje na 200 milijuna. Otvaranjem modernih poliklinika u svim većima gradovima stvorio je temelje na kojima će Agram preko svog Sunce osiguranja zadržati položaj neospornog lidera na tržištu dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja.
Plinio Cuccurin
141 MILIJUN EURA
Drugom najvećem pojedinačnom dioničaru Adris grupe i najbogatijem stanovniku općine Bale bogatstvo je u godinu dana poraslo za 47 milijuna eura, zahvaljujući 65-postotnom rastu vrijednosti dionice te kompanije u kojoj je Cuccurin dugogodišnji član uprave i čovjek zadužen za duhanski biznis. Povećanju bogatstva pridonio je porast cijene nekretnina i Cuccurinovo lukavo ulaganje novca zarađenog na dividendama. Ako su nagađanja o prodaji Tvornice duhana Rovinj točne, profitirat će općina Bale, u kojoj Cuccurin vodi veliki turistički projekt. Cuccurin u Adrisu ima 7,5 posto vlasničkih i 12,5 posto upravljačkih dionica.
Pavo Zubak
110 MILIJUNA EURA
Pavo Zubak, vlasnik tvrtki Auto Zubak i PZ Auto, potvrdio se kao vodeći trgovac u automobilskoj branši. Obogatio se prodajom i uvozom vozila marki Audi, Seat, Škoda i Volkswagen. S vremenom se povukao iz uprave i danas nadgleda poslovanje kao predsjednik nadzornog odbora koncerna koji se inovativnim financijskim proizvodima i uslugama razvija iz godine u godinu. Ima prodajne centre u svim većim gradovima Hrvatske a nedavno je otvorio prvi centar za sigurnu vožnju u Hrvatskoj, vrijedan 50 milijuna kuna. Slične centre sagradit će u Splitu i Osijeku a procjenjuje se da će se u njima godišnje obučiti 14 tisuća ljudi.
Ivan Čermak
100 MILIJUNA EURA
Sudeći po neslužbenim ponudama slovenskog Petrola i ruskog Lukoila, Čermakov lanac benzinskih postaja vrijedi više od 140 milijuna eura. Vlasnik je i dvorca Klokovec u Krapinskim Toplicama, vrijednog 10 milijuna eura, te kuće na zagrebačkom Pantovčaku. Središte Čermakova poslovnog carstva je lanac od 32 benzinske postaje. Tomu treba dodati i dvadeset već kupljenih zemljišta na izvrsnim lokacijama za nove pumpe, kao i velika skladišta za naftne derivate. Tifon zauzima oko 8 posto udjela u maloprodaji naftnih derivata. Ne zna se koliko je kreditno zaduženje kojim je financirao ekspanziju.
Ivan Ergović
95 MILIJUNA EURA
Ivan Ergović
Ivan Ergović
Ergović, najveći slavonski industrijalac, vlasnik je Nexe grupe sa sjedištem u Našicama, koncerna od 23 tvrtke u Hrvatskoj, BiH i Srbiji, od kojih većina proizvodi građevinski materijal. Nema veliku imovinu izvan biznisa jer je sve svoje afinitete, poput vinarstva, pretvorio u posao. Vrijednost svog poslovnog carstva podiže agresivnim širenjem u zemljama na području bivše Jugoslavije i stalnim investiranjem u modernizaciju i širenje kapaciteta. Samo lani Nexe grupa investirala je 315 milijuna kuna, više od pola u proizvodnju cementa. Ergovićeva kompanija lani je ostvarila 136 milijuna kuna dobiti, 33 milijuna više nego preklani. Ergović želi pojačati svoju prisutnost u građevinarstvu i ne krije interes za preuzimanje Industrogradnje.
Vjekoslav Gucić
91 MILIJUN EURA
Vjekoslav Gucić vlasnik je trgovačke kuće Getro, koja u sastavu ima 15 velikih prodajnih centara u 14 gradova i zauzima drugo mjesto na tržištu maloprodaje, odmah iza Konzuma. Gucić je demantirao nedavno objavljenu vijest da će Getro prodati slovenskom Mercatoru. Umjesto prodaje, najavio je novi investicijski ciklus i gradnju 10 novih supermarketa, pet u Zagrebu. Njegov vjerni partner je Europska banka za obnovu i razvoj, koja je dioničar Getroa od 2002. s udjelom od 8 posto. U pripremi je novi ugovor s Europskom bankom za obnovu i razvoj o kreditu kojim će se financirati proširenje postojećih prodajnih centara i otvaranje novih.
Branko Zec
90 MILIJUNA EURA
Glavnom kontroloru financija Adris grupe veći dio financijske imovine su dionice kompanije. Zec ima 4 posto povlaštenih dionica, a upravo je toj dionici posljedjih mjeseci porasla vrijednost za 65 posto. Dividende koje je TDR, poslije Adris grupa, godinama isplaćivala dioničarima, Zecu su bile temelj bogatstva, koje je mudro oplođivao ulaganjima u druge vrijednosnice i nekretnine. Nakon članova uprave Vlahovića, Cuccurina i Zeca, najveći dioničari Adrisa su bračni par Pokrajac, oboje zaposleni u Adris grupi, te supruga i kćeri pokojnog direktora TDR-a Cerina.
Dragutin Drk
77 MILIJUNA EURA
Umjeren rast poslovanja mljekarsko-peradarskog poslovnog sustava Vindija većinskom vlasniku Drku donio je porast vrijednosti imovine za 10 posto. Nakon kratkotrajnih problema s ptičjom gripom, Drk je počeo ekspanziju na susjedne zemlje. Najavio je gradnju tvornice u BiH a sad investira 50 milijuna eura u mljekaru i tvornicu stočne hrane u Srbiji. U Varaždinu je u sklopu Koke kreditom Zagrebačke banke otvorio najmoderniju tvorncu stočne hrane za 135 milijuna kuna. Vindija je i jedan od vodećih proizvođača sokova, s tržišnim udjelom od 5 posto. Jedna je od tri najuglednije tvrtke u Hrvatskoj prema istraživanju američkog Reputation Institutea. Drkova mesna industrija Koka lani je poslovala s 32 milijuna kuna dobiti.
Emil Tedeschi
75 MILIJUNA EURA
Vlasnik Atlantic grupe potvrdio je poziciju regionalnog kralja vitaminskih i instant napitaka. Nakon njemačke tvornice Haleko i s njom povezanog britanskog ditributera, kupio je hrvatskog proizvođača dodataka prehrani Dietpharm za 83 milijuna kuna, čime je stekao lidersku poziciju na tržištu vitaminskih pripravaka i u distribucijskom kanalu ljekarni. Najavio je i akviziciju u BiH. Kapital za akvizicije dobio je ulaskom Njemačke razvojne banke DEG u vlasničku strukturu Atlantic grupe, koja je udjel od 8,24 posto platila 11 milijuna eura. Kako je to ulaganje s ograničenim rizikom, ta transakcija ne može biti pouzdana osnova za izračun vrijednosti Atlantica. Ipak, u odnosu na kraj 2005. vrijednost Atlantic grupe porasla je za 20 milijuna eura, pa Tedeschijeva financijska vrijednost iznosi 75 milijuna eura.
Anđelko Leko
72 MILIJUNA EURA
Suvlasniku i direktoru hotelijerskog poduzeća HUP Zagreb na ruku ide stalno povećanje turističkog prometa u Zagrebu, gdje je većina njegovih hotela. Kako rastu cijene nekretnina u Zagrebu, tako raste i vrijednost Lekine imovine, čiji su najznačajniji dio elitni hoteli Westin, Sheraton, Panorama, Jadran i International. Leko je lani potraživanja prema dubrovačkim hotelima Mlini i Srebreno od 34 milijuna kuna pretvorio u vlasničke udjele, što je dodatno povećalo vrijednosti njegove imovine.
Toni Kukoč
70 MILIJUNA EURA
Najbogatiji hrvatski sportaš lani je prestao profesionalno igrati košarku. U 13 godina igranja u najjačoj košarkaškoj ligi, američkoj NBA, Kukoč je stekao pozamašan imutak, ali i financijske navike Amerikanaca. Okružio se savjetnicima pa je zarađene milijune dolara pametno ulagao u vrijednosnice, koje su mu uglavnom donosile stabilan prisnos. S obitelji je ostao živjeti u Chicagu, gdje ima vrijednu kuću.
Vlado Čović
68 MILIJUNA EURA
Suvlasnik koncerna Zagrebmontaža, sustava devet tvrtki s bilancom od pola milijarde kuna, u rodni je Šibenik uložio 40 milijuna eura. U konzorciju s Dalekovodom i Konstruktorom, Zagrebmontaža je nedavno postala je vlasnik šibenske Tvornice lakih metala. Čović se bavi proizvodnim djelatnostima, ali stalno kupuje nekretnine i zemljišta u Dalmaciji kojima vrijednost raste iz godine u godinu. Vlasnik je tvornice teških kamionskih prikolica u poslovno-industrijskoj zoni Podi kod Šibenika, trgovački centar Dalmare u Šibeniku u koji je investirao 17 milijuna eura. Kupio je i šibensku pekarsku industriju Krka, a u Garešnici ima tvornicu visokotlačnih ventila. Bogatstvo je stekao i kao kooperant u proizvodnji njemačkih tenkova Tigar.
Robert Ježić
65 MILIJUNA EURA
Vlasnik petrokemisjke industrije Dioki i predsjednik NK Rijeka među najvećim je industrijalcima u Hrvatskoj. Preuzevši posrnulu kompaniju od nekadašnjih PIF-ova, Ježić ne odustaje od nauma da u Zagrebu i na Krku stvori najmoderniju petrokemijsku industriju u jugoistočnoj Europi. Samo ove godine u Dinu na Krku Ježić će investirati 18 milijuna eura a u sljedeće tri 65 milijuna. Zbog takvog pristupa vrijednost Diokija stalno raste a poslovanje donosi sve veću dobit. Ove godine Ježić bi se mogao obogatiti za 15 milijuna eura: ako državna komisija odluči da je najpogodnija lokacija za gradnju LNG terminala Krk, međunarodni konzorcij, u kojem su Ina, HEP i Plinacro, kupit će zemlju od Diokija. Ježić bi time osigurao i dugoročnu dobavu plina, koji je Diokijeva ključna sirovina, koja bi dodatno povećala profitabilnost tvrtke.
Goranko i Biserka Fižulić
61 MILIJUN EURA
U posljednjih godinu dana trgovački biznis bračnog para Fižulić rastao je po stopi od 30 posto. Njihova tvrtka Magma imala je lani prihod od 638 milijuna kuna, što je porast od 27,6 posto u odnosu na 2005. Dobit prije poreza iznosila je 42,72 milijuna kuna, a očekuje se da će čista dobit biti 34,8 milijuna kuna, što je dvostruko više nego godinu prije. Porastu vrijednosti njihova carstva pridonijele su i atraktivne nekretnine u zagrebačkoj Ilici.
Radimir Čačić
60 MILIJUNA EURA
Uz stalnu dobit koju mu donosi građevinska tvrtka Coning, koja se bavi građevinskim inženjeringom, projektiranjem i konzaltingom, premijerski kandidat HNS-a i varaždinski župan pokazao se vještim ulagačem na tržištu kapitala. Sudeći po prinosima, kroz investicijske fondove i dionice Čačić je lani povećao vrijednost svog privatnog portfelja za barem 25 posto. Preko Coninga kontrolira i devet hotela i turističkih naselja, čija je vrijednost porasla zbog rasta cijene nekretnina.
Zvonko Kotarac
58 MILIJUNA EURA
Najveći splitski graditelj nakon Dioklecijana, kako je jednom sebe opisao Kotarac, rodom iz Aržana kraj Imotskoga, zaratio je s gradskom vlašću, što bi ga moglo stajati 21 milijun kuna. Toliko Split potražuje od njega zbog sukoba oko izgradnje stambenog naselja na Brodarici po modelu poticajne stanogradnje. Bude li morao vratiti taj novac, Kotarcu to neće biti velik udarac. Njegova tvrtka Dal-Koning u portfelju ima niz dobrih projekata, stotinjak tisuća kvadrata građevinskog zemljišta i 9000 stanova, 3000 u Splitu. Izgradio je i komunalno uredio cijela nova splitska naselja, Pazigrad, Radoševac, Trstenik, a u njegovim projektima Žnjanski blizanci i Brodarica živjet će svaki šesnaesti Splićanin. Osim u Hrvatskoj, Kotarac gradi i u Srbiji i BiH, a zaradu od najma poslovnih prostora ostvaruje preko tvrtke Safir. U slobodno vrijeme plovi skupocjenom 15-metarskoj karbonskom jedrilicom Shipman 50, konstruiranom za regate.
Marijan Filipović
54 MILIJUNA EURA
Marijan Filipović kontrolira 90 posto dionica sve vrednije tvrtke Finvest Corp koja se bavi drvnom industrijom, jednom od rijetkih branši hrvatskog gospodarstva u kojoj se ostvaruje izvozni suficit. Finvest Corp je lider u preradi drva i proizvodnji tapeciranog namještaja, ujedno i najveći koncesionar na šume u Hrvatskoj i BiH. Filopović ima četiri povezana proizvodna pogona u Gorskom kotaru a trguje i autodijelovima. Bavi se i građevinarstvom i uzgojem ribe. Kupio je hotel Njivice na Krku s 2000 kreveta, u koji je uložio 6 milijuna eura. Turistički biznis kani širiti gradnjom golf terena s dvadesetak luksuznih vila na području Jezera. Vrijednost Filipovićeva biznisa lani je porasla za 10 posto.
Željko Kerum
52 MILIJUN EURA
Kralj trgovine u Dalmaciji za godinu dana postao je bogatiji za 5 milijuna eura. Kerumov trgovački lanac jedna je od rijetkih privatnih tvrtki u Dalmaciji s prihodom većim od milijardu kuna. Osim u širenje trgovačkog biznisa Kerum profit od trgovine ulaže u turizam i stanogradnju preko svoje druge tvrtke Neva. Vlasnik je splitskih hotela Marjan, Central i Neva te brojnih vrijednih nekretnina u Zagrebu, Splitu, Dubrovniku i na otocima. Kupio je i zemljište Diokima na Brodarici, dio prodao Kotarcu i tvrti Dal Koning za gradnju POS stanova, a na preostalom dijelu dovršava luksuzni stambeno-poslovni centar.
Marijan Hanžeković
51 MILIJUN EURA
Poznati odvjetnik kreditom od 7 milijuna eura ušao je prije dvije godine u vlasništvo Diners Cluba. To mu je bio posao života, jer je prije mjesec dana svoj dio prodao za 55 milijuna eura Erste banci. Vratio je kredit i ostala mu je lijepa svota na računu, tako da se više nikada neće trebati bojati za budućnost sebe i svoje djece. On je ujedno i najveći pridošlica na ovoj listi.
Darko Ostoja
50 MILIJUNA EURA
Vješti financijski mešetar, koji je uz pomoć Georga Eltza bogatstvo stekao na kuponskoj privatizaciji, zasad je bogatiji samo za prinose od vrijednosnica u koje mu je uložen veći dio imovine. Ali dobije li spor s državom, uskoro bi mogao postati bogatiji za 70 milijuna eura plus kamate ili za dionice opatijskih Liburnia Riviera Hotela.
Žarko Kraljević
50 MILIJUNA EURA
Sad već bivši predsjednik uprave Diners Cluba Adriatic bogatiji je za 38 milijuna eura u gotovini. Toliko je dobio za svoj udio u kompaniji koju je godinama kontrolirao i na kraju s partnerima prodao Erste banci za 150 milijuna eura. Za kupnju Dinersa konkurirali su i drugi kandidati, među njima mađarski OTP kao najizglediniji kupac, ali trojac Kraljević – Hanžeković – Lovše odabrao je Erste banku koja je najviše ponudila. Prethodno je Kraljević 38 posto svojih upravljačkih dionica pretvorio u povlaštene dionice bez prava glasa, ali sa zajamčenom godišnjom dividendom. Kraljević ostaje u Dinersu kao počasni predsjednik.
Juroslav Buljubašić
49 MILIJUNA EURA
Jedan od najmoćnijih ljudi u Dalmaciji posljednju je godinu rijetko viđen u Splitu. Iako je još uvijek vlasnik desetak splitskih kompanija, ne sudjeluje aktivno u vođenju poslovanja. Posvetio se oplođivanju svog kapitala kroz investicijske fondove u inozemstvu. Većinu vremena provodi na Malti, svojoj novoj poslovnoj bazi, a dio rente ubire zahvaljujući pametnim ulaganjima u nekretnine prijašnjih godina.
Petar Đukan
48 MILIJUNA EURA
Petar Đukan (66), diplomirani inženjer građevinarstva, rodom iz Čapljine, vlasnik je Instituta građevinarstva Hrvatske, najmoćnije kompanije iz građevinske branše, koja projektira i nadzire sve važnije infrastrukturne i građevinske projekte u Hrvatskoj. Ima 850 zaposlenih ljudi, podružnice u Splitu, Zagrebu, Rijeci, Osijeku te laboratorije u Sisku, Zadru i Karlovcu. IGH sudjeluje u brojnim projektima – autocesta Split – Ploče, hrvatski dio koridora Vc, autocesta Rijeka – Zagreb i Zagreb – Macelj samo su neki od najvećih u zemlji. U BiH radi na projektu Koridora Vc i kontrolira radove na Konstruktorovu gradilištu u Kataru. IHG godišnje ima oko 40 milijuna kuna čiste dobiti. Dioničari IGH su i ministrica Marina Matulović-Dropulić, jedan od čelnih ljudi Zagreba Slavko Kojić te direktor Hrvatskih autocesta Mario Crnjak. Prije dvije godine Đukan je od Todorićeva koncerna za 16 milijuna eura otkupio atraktivan dubrovački kompleks nekadašnje tvornice ulja na kojem gradi stambeno-poslovni prostor. IGH, Zagrebačka banka i Konstruktor gradit će ekskluzivnu zgradu uz središnji zagrebački trgvrijednu 70 milijuna eura. Prošle godine se našao na udaru kulturne javnosti kada je srušio zaštićeni spomenik kulture, ljetnikovac Bogišić u Cavtatu.
Goran Štrok
47 MILIJUNA EURA
Jedan od najvećih privatnih hotelijera u Hrvatskoj može se voditi i kao britanski investitor u Hrvatsku. Međutim, Štrok je Hrvat i iako mu je dio hotelijerskog biznisa registriran u Londonu, prvi hotel koji je kupio bila je riječka Bonavia. Danas Štrok ima dva hotela u Winsdoru kraj Lodona a osim Bonavije u Hrvatskoj ima četiri hotela u Dubrovniku – Excelsior, Dubrovnik Palace, Bellevue i Kompas. Osim Windsora kupio je prekrasno imanje s kućom. Ne zna se koliko je njegovo kreditno opterećenje.
Željko Žužić
47 MILIJUNA EURA
Vlasniku Solidum centra, najvećeg salona namještaja u Hrvatskoj, koji se prostire na 14.000 četvornih metara, dodatnu zaradu donio je početak gradnje autoceste Zagreb – Sisak. Žužić, naime, ima koncesiju na vađenje šljunka iz jezera Čiče kod Velike Gorice i glavni je opskrbljivač šljunkom građevinske inženjerije na autocesti.
Josip Stojanović
45 MILIJUNA EURA
Najmoćniji dalmatinski trgovac nakon Željka Keruma vlasnik je trgovačkog lanca Jolly JBS, koji u Šibensko-kninskoj županiji ima 11 trgovačkih centara. Bogatstvo stečeno trgovinom Stojanović, poput Keruma ulaže u turizam i nekretnine. Kupio je hotelsko poduzeće Vodičanka s hotelima Punta i Olimpija. Međutim, ne štedi novac kada su u pitanju luskuz i sport.
Zdravko i Višnja Pevec
45 MILIJUNA EURA
Trgovina je i dalje jedan od najunosnijih biznisa u Hrvatskoj, pa bračnom paru Pevec iz Bjelovara posao cvjeta. Od 1990. kada su u garaži vlastita doma osnovali tvrtku za uvoz cvijeća i poljoprivrednih strojeva, do danas su stvorili lanac s 13 prodajnih centara u kojima je zaposleno 2000 radnika. Jedinstvena trgovačka koncepcija po kojoj se u trgovinama nudi sve što je potrebno za opremanje doma pokazala se toliko uspješnom da Peveci planiraju širenje na ostale zemlje bivše Jugoslavije, Rumunjsku i Bugarsku. Kupili su i preuredili hotel Picok u rodnom Đurđevcu.
Mirko Grbešić
45 MILIJUNA EURA
Mirko Grbešić, poduzetnik podrijetlom iz Širokog Brijega stvorio je respektabilno poslovno carstvo koje se sastoji od tvrtki Mepas, Saponije iz Osijeka, splitske trgovačke kuće Brodomerkur i bjelovarskog Koestlina. Lani se spretno izvukao iz rata s Krašem, koji se vodio za dionice tvornice keksa Kandit. Uz pomoć uprave Kandita, kontrolu nad tom tvrtkom uspio je preuzeti za relativno mali novac.
Borna Rajić
44 MILIJUNA EURA
Borna Rajić jedina je žena na Nacionalovoj listi milijunaša, koja kotira samostalno bez supruga. Njen “uspjeh” zapravo je razvod od bivšeg kralja mlijeka Luke Rajića, koji joj je ostavio imovinu stečenu u braku vrijednu 40 milijuna eura. Borna Rajić ima kuću na ženevskom jezeru, stan u središtu Zagreba te raskošnu vilu Okrugljak.
Davor Štern
43 MILIJUNA EURA
Bivši ministar gospodarstva i generalni direktor Ine, najjači je konzultant na ovim prostorima kad je u pitanju naftni biznis s Rusijom. Konjunktura na energetskom tržištu protekle godine donijela je Šternu dodatnu zaradu. Računajući Šternove nekretnine i činjenicu da je godinama vješt ulagač na tržištima kapitala, njegovo bogatstvo ove je godine veće za 20 posto.
Milan Artuković
42 MILIJUNA EURA
Jedan od spretnijih menadžera starije generacije uspijeva s Franckom zadržati tržišnu poziciju u segmentu snack proizvoda i kave, unatoč prisutnosti multinacionalnih brandova. Možda mu račune pomrse Ivica Todorić i Miroslav Mišković koji su najavili zajednički ulazak u biznis s kavom. Do tada Artukovićevo bogatstvo stalno raste, iako po nižim stopama nego prijašnjih godina. Franck je lani imao profit od 61 milijun kuna.
Josip Kordić
41 MILIJUNA EURA
Josip Kordić, bivši partner Hrvoja Petrača i Marijana Medvidovića, u velikom je zamahu izgradnje poslovnih prostora u Zagrebu. Uz izgradnju poslovnog centra u Vukovarskoj, Kordić poslovne prostore gradi na još nekoliko lokacija.
Marko Vojković
40 MILIJUNA EURA
Vlasnik adriatica.neta kupio je sve u regiji što ima imalo veze s turizmom – od slovenskog Kompasa pa do hrvatskog Atlasa. Ove godine je ušao u novi segment poslovanja Sixt rent-a-car i kupio od Paška Dodića i Milana Lučića tu tvrtku. Iz nje je kao direktor izišao Dennis Gudasić koji je prešao u TRCZ, najvećeg dilera rabljenim automobilima u zemlji. Prošle godine im je zvršena i nova, velebna zgrada.
Goran Ivanišević
39 MILIJUNA EURA
Prošlu godinu će slavni hrvatski tenisač pamtiti po prvoj dobroj investiciji – u aranžmanu svog prijatelja Borisa Vidića, vlasnika City Expressa, uložio je 19 milijuna kuna u kapital Karlovačke banke i tako zaustavio otapanje svog bogatstva koje se smanjivalo iz godine u godinu zbog loših poslovnih poteza. Karlovačka banka jedna je od malih banaka u Hrvatskoj s konstantnim rastom vrijednosti zbog politike središnje banke, koja ne dozvoljava osnivanje novih banaka. Kako je bankarstvo u Hrvatskoj još uvijek jedan od tri najprofitabilnija sektora, male banke su na meti velikih investitora. Karlovačka banka u prošloj je godini povećala profit za 80 posto.
Braco Radovanović
38 MILIJUNA EURA
Vlasnik Eurolinea, jedne od rijetkih tvrtki kojoj je Daimler Chraysler ostavio da samostalno vodi prodaju mercedesovih vozila. Uz mnoge prepreke koje je imao na početku rada 1993., Radovanović je uspio preživjeti i postati jedan od najvećih trgovaca automobilima u Hrvatskoj.
Dragutin Biondić
36 MILIJUN EURA
Dragutin Biondić prodao je papirnu industriju Lipa Mill, ali se vrijednost njegova Heruca nije bitno mijenjala proteklu godinu. Međutim, porasla je vrijednost Biondićeve Centar banke, za koju ima nekoliko ponuda. Biondić je i vlasnik hotela Villa Dubrovnik, kojeg je britanski The Independent proglasio jednom od deset najboljih obalnih hotela u Europi.
Branko Roglić
36 MILIJUNA EURA
Branko Roglić je preuzimanjem distribucije proizvoda Philip Morrisa, prije svega cigareta Marlboro, znatno povećao vrijednost svoje Orbico grupe. Na atraktivnom zemljištu tvornice Croatia baterije, čiji je vlasnik, u Koturaškoj ulici u Zagrebu, kreće u izgradnju četiri poslovno-stambene. Roglić je i vlasnik tvrtke Laura, zastupnika najpoznatijih marki parfema. Zastupnik je svjetske multinacionalne kompanije Proctor & Gamble za Hrvatsku, BiH i Sloveniju. Vlasnik je i tvrtke Orvas.
Franjo Tomić
34 MILIJUNA EURA
Franjo Tomić je jedan od najpoštovanijih ljudi u automobilskoj branši u Hrvatskoj. Zastupnik BMW-a i Rovera i vlasnik tvrtke za postavljanje specijalnih klima u Münchenu, svoj je put u Hrvatskoj, kao i Radovanović započeo početkom 90-ih. Počeo je širiti svoju djelatnost, pa je zajedno sa Štrokom prije dva tjedna krenuo u charter bussines s jahtama i jedrilicama.
Zvonko Zubak
33 MILIJUNA EURA
Trgovac oružjem Zvonko Zubak bit će mnogo bogatiji kad primi novac koji mu je Republika Hrvatska dužna za isporuku raketnog sustava S-300. Država bi mu trebala isplatiti 200 milijuna dolara, no ako itko u državnom vrhu ima imalo pameti, sklopit će nagodbu sa Zubakom na pola svote, i to na rate.
Željko Žderić
32 MILIJUNA EURA
Željko Žderić vlasnik je Konstruktor-inženjeringa, jedne od najmoćnijih građevinskih tvrtki u RH, koja je lani imala dobit od 22 milijuna kuna. Žderić ima jake veze s čelnicima IGH Petrom Đukanom i Jurom Radićem, pa se Konstruktor pojavljuje u svim važnim poslovima u kojima je prisutan IGH. Predstavnik Konstruktora u Zagrebu je Saša Đukan, sin vlasnika IGH Petra Đukana. Konstruktor zajedno sa IGH ima ekskluzivu na građenje Agrokorovih centara. Ista alijansa, uz pomoć Zagrebačke banke, gradit će elitnu stambeno-poslovnu zgradu uz centralni zagrebački trg. Konstruktor za 200 milijuna dolara gradi cestovno čvorište na ulazu u glavni grad Katara.
Hrvoje Petrač
31 MILIJUN EURA
Zagorski poduzetnik, s privremenim boravkom u Remetincu, kad se vrati kući iz zatvora, bit će bogatiji. Iako ništa nije radio, osim u samici razmišljao o smislu života, u međuvremenu su porasle cijene nekretinina te je on svoje bogatstvo povećao bar za 4 milijuna eura.
Ivić Pašalić
30 MILIJUNA EURA
Ivić Pašalić svim se snagama bacio u građevinarstvo. Kraj Zagreba gradi naselje Odranska zavrtnica a u Istri se priprema za projekt luksuznih autohtonih vila. Investicije vrijedne nekoliko desetaka milijuna eura formalno su pokrivene kreditima i lizingom Hypo grupacije, ali nije jasno kako je Pašalić dobio te kredite. Njegov izlet u građevinske vode koincidirao je sa sjedanjem 22 milijuna eura na račun tvrtke Adriadrvo, gdje je Pašalić nominalno tek direktor. Novac je stigao u Pašalićevu tvrtku u obliku pozajmica iz inozemstva. U zagrebačkim Remetama Pašalić ima superluksuznu kuću na 600 kvadrata s osam kupaonica, vinskim podrumom, natkrivenim bazenom, fitness studiom, dvjema garažama i liftom.
Stipe Gabrić Jambo
28 MILIJUNA EURA
Stipi Gabriću, poduzetniku iz Metkovića, poslovnu štetu nanosi stalni sukob s HDZ-om u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Bavi se turizmom, uzgojem voća, povrća i stoke, prijevozom, trgovinom, preradom mesa, uvozom ribe i graditeljstvom. Njegov GP Put gradi nekoliko dionica autoceste od Dugopolja do Ploča. Priznaje da je prvi značajniji novac zaradio kupujući 80-ih stoku po sajmovima za tvrtku Razvitak. Uslijedio je rat u kojem se Gabrić obogatio trgujući s Hrvatskom vojskom.
Vladimir Smolec
28 MILIJUNA EURA
Preko svoje grupacije, u koju su uključene agencije Premisa, Da, Lowe Digitel i Digitel Medijski servisi, Smolec kontrolira dobar dio marketinškog kolača u Hrvatskoj. Vlasnički je povezan sa slovenskom Pristop skupinom i izdavačkom kućom DZS. Mjesto direktora Digitela prepustio je Aljoši Roksandiću i preuzeo brigu za regionalno pozicioniranje novonastale grupacije.
Tomislav Horvatinčić
25 MILIJUNA EURA
Vodeći građevinski investitor u Hrvatskoj pred svojom je najvećom investicijom – gradnjom lusksuznog kompleksa na zagrebačkom Cvjetnom trgu, prema projektu arhitekta Borisa Podrecce, koji će stajati 100 milijuna eura. Čini se da Horvatinčić neće imati problema u realizaciji tog projekta jer su već unesene izmjene u zagrebački GUP, što je kočilo gradnju. Dok u središtu Zagreba ulazi u posao stoljeća, na periferiji se Horvatinčiću posao ne odvije prema planu. Naime, iako je naselje zatvorenog tipa Hoto ville, blizu Samobora, dovršeno prije više od godinu dana, Horvatinčić još nije uspio prodati sve stanove.
Vladimir Zagorec
23 MILIJUNA EURA
Kad je austrijski sud nedavno određivao visinu jamčevine za puštanje najodlikovanijeg hrvatskog časnika na slobodu, glavno mjerilo bila je vrijednost Zagorčeve imovine. Bogatstvo Vladimira Zagorca tada je procijenjeno na 26 milijuna eura, što je iznos identičan onomu s prošlogodišnje Nacionalove liste. Međutim, kako je Zagorec u velikim pravosudnim problemima zbog otvaranja istrage o pranju novca namijenjenog obrani Hrvatske, više nije podoban poslovni partner. Neki dosadašnji kompanjoni okrenuli su mu leđa, što je Zagorca primoralo da se povuče iz vrijednih projekata u Dalmaciji. Čini se da je i Crkva preuzela projekt gradnje poslovnog kompleksa na Kaptolu, vrijedan 30 milijuna eura. Od privatnih nekretnina u Hrvatskoj Zagorec ima kuća na Pantovčaku, stan u Ulici Pavla Hatza i vikendicu na Krku.
DEVET DALMATINACA NA LISTI
Među najbogatijim Hrvatima nalazi se devet Dalmatinaca – Šibenčani Vlado Čović i Josip Stojanović, Splićani Zvonko Kotarac, Željko Žderić, Željko Kerum, Goran Ivanišević, Branko Roglić i Juroslav Buljubašić te Stipe Gabrić iz Metkovića.
VODEĆI SVJETSKI MILIJARDERI
Bill Gates
Bill Gates
Prema časopisu Forbes već godinama najbogatiji čovjek na svijetu je vlasnik Microsofta Bill Gates. Njegova imovina vrijedna je 56 milijardi dolara, što je deseterostruko više od vrijednosti imovine 50 najbogatijih Hrvata. Slijede ga američki majstor burzovnih investicija Warren Buffett i meksički telekomunikacijski magnat Carlos Slim Helu. Najbogatiji Istočnoeuropljanin Roman Abramovič zauzima 16. mjesto.
100 NAJBOGATIJIH ISTOČNE EUROPE
Poljski časopis Wprost svake godine donosi listu 100 najbogatijih ljudi u postkomunističkim zemljama istočne Europe. Prema Wprostu najbogatiji je vlasnik nogometnog kluba Chelsea Roman Abramovič s imovinom vrijednom 19,5 milijardi dolara. Na drugom je mjestu aluminijski magnat Oleg Deripaska s bogatstvom od 13 milijardi dolara a na trećem Mihail Fridman sa imovinom od 12,3 milijarde dolara. Na popisu je najviše Rusa (48), koji ujedno zauzimaju prvih deset mjesta, i Ukrajinaca (15). Najbogatiji Hrvat Ivica Todorić na 84. je mjestu Wprostove liste.
NOVI HRVATSKI MILIJUNAŠI
Na Nacionalovoj listi 50 najbogatijih Hrvata od ove su godine tri nova imena. Predvodi ih odvjetnik Marijan Hanžeković koji je za udio u Dinersu dobio 55 milijuna eura. Slijede Petar Đukan, vlasnik Instituta građevinarstva Hrvatske, i Goran Štrok. S liste su otpali sesvetski zlatar Paško Dodić, izdavač Ninoslav Pavić i vlasnik City Expressa Boris Vidić.

Komentiraj