Katalonija, koju svakog ljeta posjete stotine hrvatskih srednjoškolaca, u nedjelju će turistički šarm zamijeniti političkom neizvjesnošću.

Umjesto na pješčanim plažama Lloret del Mara masovna okupljanja očekuju se na trgovima i ulicama gdje bi atmosfera mogla biti usijana.

Policija je najavila blokiranje referenduma o nezavisnosti nakon što je ustavni sud priopćio kako je izjašnjavanje 5,3 milijuna Katalonaca na sjeveroistoku zemlje nezakonito, odnosno suprotno ustavu koji 39 godina brani cjelovitost Španjolske. Središnja vlada u Madridu tvrdi da se referendum neće održati dok regionalna vlada u Barceloni napominje da hoće.

U nedjelju stoga protagonisti na televizijskim ekranima neće biti Lionel Messi niti nogometni klub Barcelona već tisuće ljudi nepoznatih hrvatskoj javnosti. Organizacije koje podržavaju nezavisnost pozivaju svoje članove da se suzdrže od nasilja ukoliko ne budu mogli ući u škole i druge prostorije namijenjene glasovanju.

Tvrde da je najbitnija slika koja ode u svijet. Španjolska policija napominje da ondje nije zbog represije već provođenja zakona.

“Ovo što se događa ne utječe na nas no nitko ne može sa sigurnošću reći što će se dogoditi u nedjelju”, kaže mlađa Hrvatica, stanovnica Barcelone koja je htjela ostati anonimna. U Kataloniji živi 591 hrvatski državljanin od ukupno njih oko 2.000 u Španjolskoj. Nikada toliko Hrvata nije živjelo ondje, pokazuju podaci Katalonskog instituta za statistiku objavljeni za prošlu godinu.

Vjerojatno najpoznatiji od njih, nogometaš Barcelone Ivan Rakitić, rekao je još ranije: “Ja sam ovdje da bih igrao nogomet”. Njegova želja je jednog dana vratiti se u Sevillu, grad na jugu Španjolske gdje je već igrao i od kuda mu je supruga Raquel.

Vlada u Madridu vjeruje kako će se pokušaj referenduma transformirati u prosvjed kojeg policija dopušta. Iako zagovornici nezavisnosti pozivaju na mirni otpor, katalonska policija se pribojava nemira. Hrvatski konzul u Barceloni, Juli Bárcena San José, nije odgovorio na upit.

Gradonačelnica Barcelone, Ada Colau, poslala je u četvrtak pisma gradonačelnicima 27 glavnih gradova EU-a navodeći kako u Kataloniji policija provodi represiju te ih je obavijestila da će zatražiti posredovanje Europske komisije, izvršnog tijela EU, “u sukobu” između središnje vlasti u Madridu i regionalne vlasti u Barceloni.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić kojem je poslano pismo nije odgovorio na upit.

Katalonija je industrijski i turistički jedan od najbogatijih dijelova Španjolske gdje živi milijun stranaca od ukupno 7,5 milijuna stanovnika. Procvat je doživjela nakon Olimpijskih igara 1992. godine, prvih na kojima je Hrvatska nastupila kao samostalna država. Kada je Hrvatska 2013. godine ušla u Europsku uniju tadašnji katalonski predsjednik Artur Mas rekao je kako “nije bitno je li zemlja mala ili velika već je bitna volja njenog naroda”.

Mas je u studenom 2014. organizirao neobvezujući referendum o nezavisnosti nakon čega je kažnjen zabranom obnašanja javnih dužnosti. Njegov nasljednik, sadašnji predsjednik Carles Puigdemont, za nedjelju je najavio obvezujući referendum na putu prema uspostavi republike Katalonije.

Prije toga je otvorio dvanaest “veleposlanstava”, odnosno delegacija u Europi s ciljem promoviranja katalonskih političkih, gospodarskih i kulturnih odnosa. Analitičari to tumače diplomatskom bitkom Barcelone i Madrida u inozemstvu.

Zadnje “veleposlanstvo” otvoreno je u Zagrebu iako zbog ljetošnjih džihadističkih napada u Kataloniji te pripremanja referenduma još uvijek nije upriličeno službeno otvaranje na kojem bi bili predsjednik Puigdemont i osoba zadužena za vanjske poslove Raul Romeva. Delegacija će iz Hrvatske pokrivati zemlje jugoistočne Europe.

Hrvatska je lani iz Katalonije uvezla proizvode vrijedne 136 milijuna eura dok je ondje izvezla robu vrijednu 15,3 milijuna eura, podatak je Katalonskog instituta za statistiku. Hrvatska je uglavnom uvezla farmaceutske proizvode, automobile, traktore i autodijelove dok je većinom izvezla namještaj. Za katalonske proizvode Hrvatska je najveće tržište u ovom dijelu Europe budući da u niti jednu zemlju nije plasirala robe u tolikoj vrijednosti.

Hrvatski dužnosnici nisu se očitovali o događanjima u Kataloniji sklanjajući se iza stava Europske komisije kako je to unutarnje pitanje Španjolske.

Španjolski premijer Mariano Rajoy otkazao je pak u petak put u Tallinn gdje su se sastali šefovi država EU-a među kojima i hrvatski premijer Andrej Plenković.

Narodna stranka desnog centra, na vlasti u Španjolskoj od 2011., i HDZ su članovi istog političkog bloka u Europskom parlamentu – Europske pučke stranke.

Španjolsko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je u ožujku, povodom 25.godišnjice uspostave diplomatskih veza Zagreba i Madrida kako su Hrvatska i Španjolska važni partneri i saveznici te da želi proširiti odnose dviju zemalja.

“Tijekom ovih 25 godina čvrsto su izgrađeni uski politički, gospodarski i društveni odnosi čime su institucionalizirane veze koje su već puno godina ranije ujedinjavale dva društva”, navelo je ministarstvo na svojoj internetskoj stranici. “Ti odnosi s Hrvatskom su obogaćeni i ojačani nakon što je Hrvatska ušla u EU i NATO, što nas je pretvorilo u važne saveznike i partnere”, dodalo je ministarstvo sa sjedištem u Madridu.

Hrvatska je lani iz Španjolske uvezla proizvode za 399 milijuna eura a izvezla za 198,5 milijuna eura, podatak je Hrvatske gospodarske komore. Uvoz je četiri puta veći od kada je Hrvatska ušla u EU.

Prema ustavu na snazi od 1978. godine, kada je u Španjolsku uvedena demokracija a Katalonija dobila status jedne od 17 autonomnih pokrajina, ovakvi referendumi su dopušteni jedino na razini čitave Španjolske čime se brani njena cjelovitost.

Erick Hauck, šef delegacije Katalonije u Zagrebu, rekao je Hini kako je “narod Katalonije želio da referendum bude dogovoren sa španjolskom državom i da se održi u optimalnim uvjetima”. “Referendum će se održati, u kakvim uvjetima to ne znamo, ali održat će se jer milijuni žele glasati. Volju naroda nije moguće spriječiti”, rekao je.

Španjolsko veleposlanstvo u Zagrebu i njezin veleposlanik Eduardo Aznar nisu odgovorili na upit. Premijer Rajoy je rekao ovaj tjedan da referendum nije u skladu sa zakonom i da se zato ne može održati. Za promjenu ustava trebalo bi odobrenje španjolskog parlamenta no ondje se tri od četiri najveće stranke protive izmjenama koje bi omogućile referendum.

U hrvatskoj pizzeriji Dos Amigos u Madridu gosti komentiraju događaje pogleda uprtih u televizor u kutu i novine. “Španjolci ovdje uglavnom ne vjeruju da će se održati referendum”, kažu ondje.

Nekoliko sindikata u Kataloniji predložilo je generalni štrajk “protiv represije” ako u nedjelju stanovnici ne budu mogli glasati. Radnici bi mogli stati dan nakon referenduma, u ponedjeljak 2. listopada a javne službe mogle bi funkcionirati s minimalnim kapacitetom do 13. listopada. Ranije ankete su ukazivale na podjednak omjer onih koji zagovaraju nezavisnost i onih koji joj se protive.

Hrvatski učenici napustili su ljetovalište Lloret del Mar i njegove diskoteke udaljene 70 kilometara od Barcelone, no turistička sezona još uvijek nije gotova. Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova u kolovozu je, poslije terorističkih napada u gradovima Barceloni i Cambrilsu, pozvalo na izbjegavanje mjesta velikih okupljanja. Uoči referenduma nije objavilo novu obavijest.

“Vidjet ćemo što će se događati na ulicama”, kaže Hrvatica u Barceloni gdje su u petak štrajkali studenti podržavajući referendum. U četvrtak ujutro su na pola sata bili blokirali ceste na ulazu u grad.

Komentiraj

FOTO:EPA/Alberto Estevez
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.