Zagreb, 11.11.2017 - Izjavu za novinare nakon sjednice Središnjeg odbora Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata dali su v.d. predsjednika HNS-a, potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar (D) i kandidat Predsjedništva i Središnjeg odbora HNS-a za predsjednika stranke Ivan Vrdoljak (L) vezano uz otvaranje kandidacijskog postupka za Izborni sabor HNS-a. Foto HINA/ Dario GRZELJ/ dag

Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar (HNS) u intervjuu za Hinu govori o odnosu s koalicijskim partnerom HDZ-om, otkriva kako je i HNS okupio svoj tim stručnjaka koji izrađuje prijedlog ovršnog zakona te ističe kako će 2018. i 2019. biti godine reformi i da će do kraja mandata ova Vlada raditi na reformama.

Jeste li kao potpredsjednik Vlade iz HNS-a zadovoljni odnosom s koalicijskim partnerom HDZ-om, uvažavaju li se dovoljno vaši prijedlozi?

Mislim da smo napravili iznimno dobru stvar za ovu državu. Ulaskom HNS-a u Vladu dobili smo stabilnost, a stabilnost je bila izuzetno potrebna i za gospodarstvo, ali i za druge segmente života u državi. Te stabilnosti nismo imali unazad dvije godine. Sad je imamo, i sad je trebamo iskoristiti. A to su osim gospodarskih procesa koji moraju kontinuirano i dalje ići, i donošenje odluka, novih zakona i provođenje reformi. Mi smo izuzetno zadovoljni što je HNS preuzeo odgovornost za reformu obrazovanja, jer se o tome govorilo 20 godina, ali se u smislu realizacije i političke volje za provedbu ništa nije napravilo. U ovih šest mjeseci napravili smo više nego u zadnjih 10 godina. Plan koji imamo donosi točne rokove što će se i kada događati. Na to smo ponosni i sigurno da je to rezultat te stabilnosti, rezultat koalicije, a ne samo HNS-a. Da nemamo kvalitetnog koalicijskog partnera, da s njim ne možemo nešto dogovoriti, onda ni to ne bi išlo tako dobro. Mi imamo neke naše zadatke u toj koaliciji, ispunjavamo ih i zadovoljni smo. Zadovoljni smo i s komunikacijom. Ne komuniciramo s našim koalicijskim partnerima preko medija, nego sjednemo i razgovaramo. Ti razgovori nekad mogu biti duži, a nekada kraći, ali uglavnom dogovorimo se i onda zajedno radimo u tom smjeru. To je velika kvaliteta ove Vlade.

HNS radi na novom ovršnom zakonu kako bi se riješio problem velikog broja ovršenih građana i tvrtki?

HNS je izuzetno zainteresiran za to. U HNS-u smo okupili tim stručnjaka i predložit ćemo smjernice novog ovršnog zakona. Onda ćemo sjesti s radnom skupinom ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića (HDZ) i vidjeti koji dijelovi kojeg zakona su bolji i primjenjiviji i zajedno ćemo pripremiti konačni prijedlog. Novi ovršni zakon mora biti kvalitetan, mora smanjiti broj procedura za izlazak iz ovrhe, a kad netko želi nekoga ovršiti to ne smije biti nerazumno skupo pa da jedna ovrha sa sto kuna glavnice dođe vrlo brzo na tisuću kuna, a da nisu uključene ni kamate, nego samo postupci. To nikako nije u redu i to se mora promijeniti. Donošenje novog ovršnog zakona mora ići svojim tijekom, mi znamo da je hitnost izuzetno bitna, ali želimo da zakon bude kvalitetan. Ministarstvo pravosuđa intenzivno radi na tome. Moraju biti javne rasprave, kako bi se iznjedrio kvalitetan zakon, ali sigurno ne šest mjeseci ili više, kako se ponekad govori u javnosti, nego puno kraće.

Kritičari kažu da je lex Agrokor donesen na brzinu, pa onda može i novi ovršni zakon.

Da, ali vidi se da ima neke manjkavosti u tom zakonu. Ali, on je morao biti donesen na brzinu jer bi stvarno cijelo gospodarstvo stalo. Mi bismo sigurno imali trenutni pad BDP-a da nije donesen taj zakon. Ali, sada ga treba provesti, čim prije završiti nagodbu. A svakako u onom krajnjem roku do 10. srpnja, a ako je moguće i prije.

Kakav je Vaš stav prema Vladinom izvanrednom povjereniku za Agrokor Anti Ramljaku i tjednim isplatama od 250.000 kuna njegovoj bivšoj tvrtki?

Stav HNS-a od prvog dana, još dok smo bili u opoziciji, je da glavni cilj i zakona i postupka restrukturiranja mora biti zaštita stabilnosti cjelokupnog gospodarstva, zaštita industrijske proizvodnje i radnih mjesta. Zato nagodba mora biti potpisana i svi se trebamo koncentrirati trenutno na to, jer to je izuzetno bitno za budućnost Hrvatske, za gospodarstvo, industriju, i za očuvanje radnih mjesta. I treba se fokusirati na to, a ne na pojedince. Premijer Andrej Plenković to analizira, to je njegov posao i neka to radi, ali samo neka se nagodba donese. To je glavni cilj.

Kako komentirate situaciju oko Ine, zainteresiranost ruskog partnera, pa negodovanje SAD-a?

Drago mi je da ima interesa. To je jako bitno jer da nema interesa, onda bi to bilo loše za budućnost Ine. Međutim, kao što Amerikanci i Rusi gledaju svoj interes, tako i mi moramo gledati svoj, hrvatski interes. HNS je i u tom procesu traženja novog strateškog partnera čiji će interesi biti podudarni s našim hrvatskim interesima voljan pomoći, jer imamo ljude sa znanjima i iskustvima koja Vladi mogu biti od iznimne koristi.

Kakav je stav HNS-a oko smanjenja PDV-a?

Treba napraviti dobre analize. Omogućiti dobre uvjete gospodarstvu, ali razmišljati i o standardu građana. Nakon kvalitetne analize treba donijeti odluku jer tek tada ćemo moći reći, evo, smanjit ćemo PDV ili povećati neoporezivi dio plaće ili smanjiti stopu poreza na dohodak ili neke parafiskalne naknade odmaknuti od gospodarstva. Prošla promjena u poreznim zakonima bila je dobro napravljena, s pozitivnim učincima za gospodarstvo i građane. Građanima su povećane plaće s povećanjem olakšica, a poduzetnici su rasterećeni nekih drugih davanja. Sada treba nastaviti u tom smjeru i dobro analizirati i donijeti nove promjene, ali ne povećanja poreznog tereta nego smanjenja poreznog i svog ostalog tereta i građanima i poduzetnicima. Plaće su porasle za šest posto u godinu dana, a to se dugo nije dogodilo, u nekoliko godina, u pet-šest godina kad se zbroji, i sada treba to nastaviti. Porezna reforma u tome mora pomoći.

Razmišlja li se da vaš predsjednik stranke Ivan Vrdoljak uđe u Vladu?

On neće ući u Vladu, on će biti predsjednik HNS-a koji ima velike planove za razvoj stranke iznutra. Ima izuzetno puno posla, jer je iznimno ozbiljan posao voditi stranku i razvijati stranačke politike kao podlogu za rad ove ili neke druge vlade u budućnosti. A kao ministar ili potpredsjednik Vlade puno je manje vremena za to pa se zato ja nisam kandidirao za predsjednika stranke. Ivan to jako dobro radi i siguran sam u uspjeh i njega i HNS-a. Rejting nam raste, ali nama je bitno da sada kad rezimiramo zadnjih sedam mjeseci shvaćamo da smo dobro napravili što smo ušli u Vladu, stvorili smo tu stabilnost države, i gospodarstvo i svi drugi pokazatelji su pozitivni.

Saborska oporba, pogotovo SDP, protivi se prijedlogu zakona o komunalnom gospodarstvu 

Pratio sam što govore i nažalost tu je puno politikanstva, a niti jedan konkretan prijedlog ili konkretna zamjerka na neki dio zakona. Govorili su da ćemo privatizirati vodovode, zato jer se u zakonu govori da više vodno gospodarstvo nije komunalno gospodarstvo. Ono je komunalno gospodarstvo, ali se Zakon o vodama u potpunosti time bavi. Isto je i s otpadom. Komunalne djelatnosti će obavljati neke tvrtke, konkretno vodom će se baviti tvrtke u vlasništvu pet, 10, 15 općina i gradova koje imaju jedno vodno područje jer se ne može dozvoliti da svaka općina ima svoju tvrtku. Za građane usluga neće poskupjeti, neće biti nikakvih promjena, jer već sada to tako funkcionira.

Uskoro istječe rok za legalizaciju bespravno sagrađenih objekata?

Da, rok istječe 30. lipnja. Pozivam sve građane koji još imaju neke nedoumice oko toga treba li nešto legalizirati ili ne, neka dođu u naše ispostave u gradovima i županijama i ako treba neka se prijave za legalizaciju. Podsjećam da se mogu legalizirati samo oni objekti koji su bespravno sagrađeni do 2011. Nema velikih gužvi jer je ipak velik dio posla odrađen u prvom roku. Ide se kraju s tim i mislim da ćemo vrlo brzo završiti sve predmete.

Koje su najvažnije zakonske novosti u stanogradnji i u subvencioniranju stambenih kredita?

POS je bitan jer će jedinice lokalne samouprave ili javne institucije moći unajmiti POS-ov stan za svoje djelatnike ili stručnjake koji im nedostaju – liječnike, znanstvenike, nastavnike, policiju, vojsku. To je najbitnija izmjena u Zakonu o POS-u. Pojačat ćemo izgradnju stanova. Izuzetno mi je drago da ima dosta zahtjeva u manjim općinama i gradovima. Idemo i u izmjenu Zakona o subvencioniranju stambenih kredita, za kupnju stana ili izgradnju kuće. Radimo analize jer bismo htjeli donijeti zakon koji neće biti jednokratan kao što je bio ovaj, već kontinuirani kako bi i kupci i oni koji grade stanove i bave se tržištem nekretnina, unaprijed mogli planirati kada bi bili natječaji i na koliko nekretnina bi se odnosili. Bit će to jedan srednjoročni zakon.

Koje su novosti u energetskoj obnovi javnih zgrada, višestambenih te obiteljskih kuća?

U Pozivu za energetsku obnovu javnih zgrada bilo je osigurano 380 milijuna kuna, ali nakon nekoliko tjedana već smo dobili zahtjeve za 788 milijuna kuna bespovratnih sredstava, pa smo privremeno na tri mjeseca Poziv zatvorili i utvrđujemo kako osigurati sredstva da pokrijemo sve te zahtjeve i omogućimo i drugima da se jave. Za energetsku obnovu obiteljskih kuća očekujemo da u 2018. Europski parlament donese novu uredbu da se sredstva dodjeljuju direktno fizičkim osobama. Za energetsku obnovu višestambenih zgrada imamo više od 500 potpisanih ugovora i očekujem da će ove godine biti više od 70 posto tih ugovora realizirano i završeno. Intenzivno će se raditi u ovoj godini. Imamo dovoljno tvrtki koje rade, ali bit će još puno natječaja i trebat će još građevinara. Neki koji su otišli iz Hrvatske vraćaju se jer mogu dobiti povoljnije cijene i sigurnost je plaćanja. Želimo da nam se ljudi vrate u Hrvatsku jer nema razloga da ne budu dobro plaćeni.

Na kojim još važnim projektima radite u Ministarstvu?

Intenzivno radimo na tome da tehnološki unaprijedimo sve procese u izdavanju dozvola, ali i u povezivanju svih resursa koje imamo, od prostornih planova da svatko može vrlo jednostavno preko računala vidjeti što je na kojem području dozvoljeno za gradnju. Radi se i na digitalizaciji katastra koji moramo izjednačiti sa stvarnim stanjem u prostoru. Optimist sam da ćemo te procese završiti u dvije godine. Nakon toga čeka nas druga faza – povezivanje zemljišnih knjiga i katastra. Na tome intenzivno radimo s Ministarstvom pravosuđa i Državnom geodetskom upravom. Građanima će se pojednostaviti procedura da do potrebnih dokumenata dođu na svom računalu ili na samo jednom šalteru. To sve moramo učiniti u ovom mandatu. Dio novca imamo u EU fondovima, a dio u proračunu. Radimo i na projektu e-inspekcije, da inspektor na tabletu svakog trenutka vidi stanje na terenu i ima podatke.

Komentiraj