Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u utorak da predložene demografske mjere predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović treba pomno proanalizirati, no kako zasad nisu rađene nikakve njihove financijske procjene, a također je poručio da on u svojim istupima i mjerama nastoji ne ulaziti u sferu populizma.

Na konstataciju novinara na marginama HUP-ovog Dana poduzetnika da predsjednica Grabar-Kitarović prilikom jučerašnjeg predstavljanja demografskih mjera nije navela niti jednu brojku, a upitan jesu li rađene projekcije koliko bi takve mjere stajale, Marić je kazao da procjene nisu rađene s obzirom da su sve po prvi puta čuli, a kako nisu ni vidjeli kompletni prijedlog.

Kazao je da ako bilo kakav prijedlog dođe, da će on, kao i svi drugi zakonodavni prijedlozi koji idu u vladinu i saborsku proceduru, proći kroz Ministarstvo financija u smislu procjene financijskih efekata.

Upitan jesu li mjere ostvarive, rekao je da bi ih trebalo sve skupa pomno proanalizirati.

Na pitanje novinara može li proračun podnijeti dodatno opterećenje od pet milijardi kuna, pri čemu je naveden primjer predloženog univerzalnog dječjeg doplatka, Marić je, između ostalog, ustvrdio da je njegova odgovornost kao ministra financija Vladi predlagati proračun koji je održiv te koji za sve porezne obveznike garantira mirnu situaciju.

Podsjetio je da je proračun sveden na uravnoteženu razinu, da je prošle godine ostvaren i suficit, a kontrolom rashodne strane proračuna, kazao je, otvara se prostor za daljnje porezno rasterećenje, koje donosi pozitivne gospodarske efekte u širem smislu, kao što su zapošljavanje i rast standarda.

Na pitanje je li se osjetio prozvanim u predsjedničinom govoru, Marić je kazao da je govor i poruke pomno saslušao, no kako ne želi ulaziti u bilo kakve polemike. Rekao je da nastoji da ni svojim istupima kao ni mjerama i efektima ne ulazi u sferu populizma. “Od prvog dana pokušavam i predlažem ono što smatram da je hrvatskom gospodarstvu i društvu najvažnije”, poručio je Marić, podsjetivši da određene mjere u dosad provedenoj poreznoj reformi nisu bile popularne i dočekane s dobrodošlicom.

Marić se ne slaže ni s konstatacijom predsjednice da su “izgubljene tri idealne godine”, rekavši da su s jedne strane bili suočeni s izazovima, dok s druge ne treba zanemariti ni učinjeno, pritom podsjetivši na reformu cestarskog sektora, putem financijskog i poslovnog restrukturiranja.

Osim porezne reforme, podsjetio je i da je deficit do prije nekog vremena iznosio više 17 milijardi kuna, javni dug je rapidno rastao, a Hrvatska je kamate plaćala neusporedivo više od drugih zemalja, dok je s druge strane, prošlog tjedna napravljena “dobra transakcija na međunarodnom tržištu”.

Naime, Ministarstvo financija izdalo je euro obveznicu na međunarodnom tržištu kapitala u ukupnom iznosu od 750 milijuna eura, s dospijećem za 10 godina, 2028. godine, a tim izdanjem bi se u tom razdoblju trebalo uštedjeti 250 milijuna eura.

“Volio bih da napravimo ono što je potrebno i daljnje iskorake, kako bi ta kamata bila još niža, pogotovo kad se uspoređujemo s nekim zemljama koje su članice eurozone”, poručio je Marić.

Na primjedbu novinara da je prema podacima Eurostata gospodarski rast Hrvatske u prvom kvartalu na godišnjoj razini iznosio tek 1,5 posto te kako u posljednja tri tromjesečja on usporava, što je već trend, Marić je kazao da je blago usporavanje u prvom kvartalu najvećim dijelom bilo rezultat slabijih performansi industrijske proizvodnje te s njom povezanog izvoza, poglavito roba, a dijelom i usluga.

S druge strane, ističe da u smislu strukturnih mjera svi skupa trebamo jačati domaću komponentu i industriju, a kako bi uvozna ovisnost bila čim niža.

Komentiraj