Neprofitni mediji, njih 20-ak, u otvorenom pismu u utorak još su jedanput upozorili na tešku situaciju u kojoj jesu, posebice u posljednje dvije godine, te na činjenicu da financiranje neprofitnih medija nije predviđeno ni za 2018.

“Neprofitni mediji izbačeni su iz Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2016. i 2017. koju donosi Vlada RH, a 2016. godine ukinut je Program bespovratnih potpora, što nije ‘slučajnost’ ili ‘greška’ bivšeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, nego dio medijske politike HDZ-ovih vlada”, stoji u pismu koje su poslali Agenciji za elektroničke medije, Hrvatskome saboru, Ministarstvu kulture, Odboru za informiranje, informatizaciju i medije, pučkoj pravobraniteljici, Savjetu za razvoj civilnog društva i Vladi RH.

Upitno financiranje neprofitnih medija u 2018. 

Neprofitni mediji također upozoravaju da njihovo financiranje ni na koji način nije predviđeno ni za 2018. što, ističu, potvrđuje i prijedlog državnog proračuna te nacrt nove Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću.

Neprofitni mediji ostali su tako bez jedine institucionalne potpore koja je, iako nije bila velika, znatno pridonijela njihovu razvoju i profesionalnom radu novinara, ističu u pismu i dodaju da su istodobno komercijalni privatni mediji, kroz razne olakšice i poticaje, dobili više od 160 milijuna kuna.

Podsjećaju da je program financiranja tada ukinut pod izgovorom netransparentnosti natječaja te je obrazloženo kako će se neki oblik institucionalnog financiranja nastaviti kad se donese medijska strategija i dodatno definira što su mediji trećeg sektora.

Iz neprofitnih medija ističu i kako je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek nekoliko puta u posljednjih godinu dana najavljivala donošenje medijske strategije i raspisivanje natječaja za medije zajednice, no to se još nije dogodilo.

“S obzirom na prvotne najave ministrice kulture, vjerovali smo da će doći do skore realizacije najavljenoga, kako strategije, tako i natječaja za medije zajednice. U međuvremenu, jedini preostali oblik financiranja neprofitnih medija, i to programski, a ne institucionalni, jest kroz Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije. Riječ je o potporama male vrijednosti, koje su dostupne samo za dvadeset nakladnika neprofitnih elektroničkih publikacija u ukupnom iznosu od tri milijuna kuna. Napominjemo kako je samo za komercijalne lokalne televizije i radija putem AEM-a isplaćeno oko 36 milijuna kuna iz Fonda za poticanje pluralizma koji, prema Europskoj uniji, uopće ne bi smio služiti komercijalnim medijima. Valja reći i kako je samo jedna od tih televizija većinski javna i da je čak 90 od 130 radijskih stanica u većinskome privatnom vlasništvu”, stoji u pismu.

Iako je priprema za raspisivanje natječaja Mediji zajednice iz Europskoga socijalnog fonda u iznosu većem od 30 milijuna kuna počela 2015., neprofitni mediji ocjenjuju da je od početka cijeli proces “bio problematičan i netransparentan”.

“Konkretno, radna skupina za izradu natječaja oformljena je prošle godine na vrlo suspektan način jer na službenim stranicama ministarstva nema ni traga informaciji o njezinu formiranju, sastavu, raspisanom pozivu za potencijale članove, načinu rada, zadaćama, zapisnicima sa sjednica ili bilo čemu sličnom. Svaka je aktivnost stala nakon prigovora člana Saše Lekovića, predstavnika i predsjednika Hrvatskoga novinarskog društva (HND), da nije dobro raditi bez kriterija izbora članova skupine i pravilnika o njezinu radu”, ističu u pismu neprofitni mediji.

Dodaju kako je glavni argument ministrice kulture Obuljen Koržinek zašto natječaj za medije zajednice još nije raspisan da nema usklađene definicije te da u razradi natječaja ne može biti nikakve distinkcije između komercijalnih i neprofitnih medija.

U pismu podsjećaju da je Europski parlament još 2008. prihvatio Rezoluciju o medijima zajednice prema kojoj su mediji zajednice definirani kao “neprofitne organizacije odgovorne zajednici kojoj služe” i “čija neprofitna priroda znači da je njihov primarni cilj angažirati se oko aktivnosti javnog ili privatnog interesa bez ikakvog komercijalnog ili monetarnog profita”.

“Želja da se u raspodjelu financijskih sredstava osiguranih od ESF-a za medije zajednice uključi i dio medija čiji su nakladnici trgovačka društva zbog formalnih je razloga neprovediva s obzirom na određenja medija zajednice uspostavljena spomenutom rezolucijom. Naglašavamo i da neprofitni mediji sve eventualne viškove prihoda preusmjeravaju natrag u proizvodnju, dok komercijalni mediji rade za profit koji umjesto u proizvodnju mogu isplaćivati po potrebi. Stoga je u potpunosti jasno kako korisnici financijskih sredstava ESF-a nipošto ne mogu biti komercijalni mediji. Oklijevanje s raspisivanjem natječaja za spomenuti novac uzrokuje sve teže uvjete rada neprofitnih medija (i neprofitnih nakladnika elektroničkih publikacija i neprofitnih proizvođača radijskoga i audiovizualnog sadržaja), s daljnjim odljevom novinara, nemogućnošću angažiranja novih suradnika, množenjem tehničkih poteškoća… Smatramo da se odgađanje raspisivanja natječaja događa upravo radi urušavanja neprofitnih medija”, stoji u pismu.

Neprofitni mediji upozoravaju i da antidemokratski politički procesi u Hrvatskoj imaju izražen medijski aspekt te se unutar dominantnoga nacionalističkog narativa guši medijski pluralizam kao neizostavna pretpostavka demokracije.

Na Odboru za informiranje što prije o financiranju neprofitnih medija

“U našem medijskom prostoru sve više dominiraju mediji koji zazivaju neofašizam i klerikalizam te kršenje rodnih i manjinskih prava za koja smo do prije nekoliko godina smatrali da predstavljaju ireverzibilni civilizacijski doseg. Vidljivo je, dakle, kako u Hrvatskoj općenito postoji tendencija sužavanja prostora za profesionalno, istraživačko i kritičko novinarstvo te se ide u smjeru daljnje pasivizacije medija i pretvaranja struke u primarno amatersko i volontersko djelovanje. Javni interes pokušava se zamijeniti sintagmama javnog djelovanja, a novinarski rad neutralizirati i lišiti odgovornosti za ispunjavanje primarne svrhe profesije – informiranje i djelovanje u javnom interesu. Bojimo se da je krajnji cilj jednogodišnjeg ‘domišljanja’ što bi bili ‘mediji zajednice’ – čekanje na istek roka za raspisivanje natječaja i vraćanje novca ESF-u”, ističu u pismu.

Od Odbora za informiranje, informatizaciju i medije traže da što prije sazove sjednicu o neprofitnim medijima i donese zaključak o nastavku njihova financiranja, a isto traže i od Savjeta za razvoj civilnog društva. Također traže da se što prije raspiše i provede natječaj za medije zajednice i javnost uključi u sam proces te da se u skladu s europskom praksom za potrebe natječaja definiraju mediji zajednice, pri čemu inzistiraju na jasnoj distinkciji između neprofitnih i komercijalnih medija.

Pismo su potpisali: Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI), CroL – Udruga za medijski aktivizam, Dom kulture Zagreb, GONG i Hrvatsko novinarsko društvo – Faktograf.hr, Hrvatski centar za radničku solidarnost, Info Zona, Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva, Mreža antifašistkinja Zagreb, Prostor rodne i medijske kulture K-zona, Udruga Pogledaj.to, Udruga Radio student, Udruga Slobodni Filozofski, Udruga za feminizam i kulturu Muf, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu, Udruga za promicanje civilnog društva, medijske kulture i razmjene informacija Tris, Udruga za promicanje kultura Kulturtreger – Booksa.hr, Udruga za promicanje medijske kulture, umjetnosti i tolerancije “Lupiga – svijet kroz obične oči”, Udruga za promicanje vizualnih umjetnosti i kulturnu djelatnost – Vizkultura i Udruga za razvoj građanske i političke kulture Karlovac – POLKA.

Komentiraj