Grčka u ponedjeljak, 20. kolovoza, izlazi iz posljednjeg od ukupno tri kruga spašavanja od bankrota i nada se povratku na međunarodna tržišta kapitala kako bi mogla ponovno zaduživati nakon 9-godišnje dužničke krize, koja je srezala gospodarstvo za četvrtinu i prisilila zemlju na implementaciju bolnih mjera štednje.

Dužnička kriza bila je duboko traumatična za Grke, koji su vrlo entuzijastično drahme zamijenili za eure u 2001. godini. Prihvaćanjem jedinstvene europske valute ušli su u eru jeftinih kredita, kojima su financirali golemu osobnu i javnu potrošnju, što je sve zemlju u konačnici dovelo do nabujalih deficita u proračunu i bilanci plaćanja.

Od izbijanja dužničke krize početkom 2010., četiri vlade borile su se da spriječe bankrot zemlje, oslanjajući se pritom na najveći paket spašavanja u ekonomskoj povijesti svijeta, u sklopu kojeg su Međunarodni monetarni fond (MMF) i partneri u eurozoni Grčkoj pozajmili 260 milijardi eura.

I dok službena Atena sada gleda kako se vratiti u normalu i povratiti svoj ekonomski suverenitet, ožiljci ostaju – banke su pritisnute golemim portfeljom loših zajmova, a grčki javni dug i dalje je najveći u eurozoni – doseže čak 180 posto BDP-a.

No, sunčeve zrake polako se probijaju kroz oblake. Gospodarstvo, koje je u kriznim godinama srezano za 26 posto, počelo je rasti, turizam je uzletio, a polako se smanjuje i nezaposlenost – s rekordnih gotovo 28 posto na trenutnih 19,5 posto.

“Ako postoje lekcije koje smo naučili iz ove krize, onda je to ona da pod bilo kakvim okolnostima moramo pokušati zaštititi svoju makroekonomsku stabilnost. Populističke politike, koje danas mogu zadobiti neke glasove, a imale su katastrofalne učinke u godinama iza nas, moraju se izbjegavati pod bilo koju cijenu. Inače, prije ili kasnije, opet ćemo završiti u situaciji u kojoj smo sada”, ističe Panos Tsakloglou, glavni ekonomist prijašnje koalicijske vlade.

Grčko gospodarstvo u prvom ovogodišnjem tromjesečju poraslo je peto tromjesečje zaredom, a i tempo njegova rasta ubrzava, dosegnuvši 2,3 posto na godišnjoj razini, prije svega zbog neto izvozom. EK ove godine procjenjuje da će grčko gospodarstvo porasti za 1,9 posto.

No, i dalje je prisutna skepsa, pa tako MMF upozorava na vanjske i domaće rizici po gospodarski rast, za koji procjenjuje da će ove godine dosegnuti 2 posto.

“Ne vidim razloga za slavljenje našeg izlaska iz memoranduma o spašavanju, jer možda ćemo iz tave za pečenje skočiti ravno u vatru. Većina ljudi oporezovana je do daske, ljudi su potpuno zaokupljeni plaćanjem poreznicima, i malo novca mogu ostaviti sa strane da bi ga uložili u posao radi njegova rasta i poboljšanja”, smatra Thanos Veremis, profesor povijesti na Atenskom sveučilištu.