Ključno pitanje nakon izbora je kako do 76 mandata? Tko bi mogao imati većinu i sastaviti novu vladu, koje su moguće kombinacije i scenariji – komentirali su za HRT politolog Branko Caratan i politički analitičar i komunikacijski stručnjak Jerko Trogrlić.
Podsjetimo, neslužbeni rezultati DIP-a nakon obrađenih gotovo svih biračkih mjesta, prema medijskim izračunima, pokazuju da HDZ uvjerljivo pobjeđuje na parlamentarnim izborima i osvaja 61 mandat, a Rijeke pravde okupljene oko SDP-a dobivaju 42 mandata.
Domovinski pokret je treći s osvojenih 14 mandata, Most dobiva 11, a Možemo! 10 mandata. Po dva mandata osvajaju IDS i Nezavisna platforma Sjever te jedan koalicija Fokus-Republika.
“Ako se HDZ uspije dogovoriti s Domovinskim pokretom, onda je praktično problem riješen. Tu će biti još najmanje četiri predstavnika manjina. I tu je problem riješen. Ako današnji premijer Plenković skupi 76 mandata, onda će predsjednik Republike Milanović sigurno dati današnjem premijeru mandat za sastav vlade“, rekao je politolog Branko Caratan za HRT.
Druga mogućnost manjinske vlade je, ističe Caratan, kompliciranija jer Hrvatska nema iskustva s takvim oblikom raspleta. “Druga mogućnost je ovo što vjerojatno pokušava srediti SDP i predsjednik RH, a to je jedina realna mogućnost s obzirom na to da većina stranaka najavljuje s kim neće, a jako malo ima ovih varijanti s kim se hoće. To znači ovo što je šefica Možemo rekla, SDP-ova koalicija je vlada, manjinska vlada, a iz sabora je podupiru Možemo, Most i Domovinski pokret i ovih par još manjih stranaka s manjim brojem mandata”, dodao je.
Caratan je pojasnio da postoji još jedna varijanta – da se nitko ne može dogovoriti ako nitko ne može dobiti 76 mandata i s tim mandatima otići predsjedniku Republike. Onda postoji mogućnost da nakon izvjesnog vremena, koje u Ustavu nije definirano, predsjednik Republike imenuje tehničku vladu i raspisuje nove izbore.
Najlakša opcija je dogovor DP-a i HDZ-a
Dodao je da slijede pregovori te nastavio da sada znamo tko s kim neće. “Možemo! neće ići u vladu ako u vladi budu predsjednici desnih stranaka. Domovinski pokret ne želi vidjeti u vladi srpsku stranku i Možemo!. Most misli da njihov kandidat treba biti premijer i ako imaju 11 mandata“, zaključio je.
Politički analitičar i komunikacijski stručnjak Jerko Trogrlić kazao je da ćemo imati desniju i nestabilniju vladu nego što smo imali dosad. “Neovisno, čak ću to kazati, da Zoran Milanović uspije okupiti vladu, ona će po svom djelovanju morati biti desnija nego što je bila vlada Andreja Plenkovića, ako želi opstati”, rekao je.
Dodao je da obje kombinacije nose svoje nestabilnosti. “Najizglednija, najlakša opcija je dogovor Domovinskog pokreta i HDZ-a. Međutim, znamo da i tu postoje nekakvi osobni animoziteti i da Andrej Plenković neće moći upravljati Hrvatskom u konačnici i koalicijom na način na koji je to radio u prethodnih osam godina”, istaknuo je.
IMBECILI I ZLIKOVCI Plenković ih sad treba nagovoriti da vladaju zajedno, a ovako je o njima govorio
Dodao je da Domovinski pokret želi “ulaz”. “Mislim da je opcija s HDZ-om za njih sigurnija opcija, ideološki ne izdaju svoje birače. Oni se zapravo i cijelo vrijeme izdaju kao pravovjerni HDZ. Oni se pokazuju kao netko tko želi HDZ vratiti na taj domoljubni put od kojega je po njima Andrej Plenković odveo”, pojasnio je.
Smatra da imamo priliku za stabilnu vladu, ako uskoro pronađu kompromis. Druga kombinacija uključuje predsjednika Milanovića. “Predsjednik Milanović po meni ima taj plan da se u dvokoraku na neki način dobije vlada, to je da se prvo sruši HDZ pa da se onda formira nekakva, kako su sad već mnogi rekli Frankenstein vlada, kakva god, koja bi onda trebala donijeti par poteza i ići ponovno na izbore”, dodao je.
Dobra odluka Možemo!
Caratan je istaknuo da, iako su sve kombinacije moguće, da su, također, sve kombinacije formiranja vlade i problematične. “Dakle, ova vlada nacionalnog spasa, ona bi naravno morala imati samo dogovoreno nekoliko točaka programskih zbog korupcije i još dva, tri problema koji bi bili dogovoreni i naravno ta podrška iz parlamenta bi bila od krajnje ljevice do krajnje desnice. Dakle, kao što je kolega rekao, to nije stabilno. Ali, ako i dio mandata Domovinskog pokreta ili čitav Domovinski pokret uđe u koalicijsku vladu s HDZ-om, ni to nije jako stabilno”, poručio je Caratan.
U tom bi slučaju, objasnio je, premijer Plenković imao pritisak s jedne strane desnih inicijativa, od Domovinskog pokreta, s druge strane bi imao “kritičko oko” iz Bruxellesa i međunarodne zajednice na takve pozicije.
Bi li bolje prošli da su SDP i Možemo! išli zajedno na izbore? “Bilo bi bolje sigurno u toj nekakvoj točkastoj koaliciji, ali s druge strane Možemo!, ako gleda isključivo svoj interes, u ovom trenutku je odlučio da ne želi vezati svoju političku budućnost u SDP, onakav kakav je u tom trenutku bio, pa čak ni u trenutku kad se Zoran Milanović uključio na takav način”, rekao je Trogrlić.
Dodao je da se, gledajući njihov stranački interes, samostalni odlazak na izbore za njih pokazao kao dobra odluka jer su “praktički udvostručili broj mandata koji su imali”. “Možemo! je postao nacionalna stranka, prije su bili zagrebačka stranka… Mogli smo vidjeti da u desetoj izbornoj jedinici su bili blizu izbornog praga, da su u nekoliko izbornih jedinica se pojavili, to znači da postaju nacionalni brend, kao što su u konačnici i Most i DP nacionalni brendovi”, rekao je.
Caratan smatra da je Možemo! koalicijom mogao doći do dodatnih mandata. “Mislim da je isto tako bila vjerojatno pogreška što se nije išlo u koaliciju s SDP-om, tada bi, ja nisam mogao proračunavati još glasove, vjerojatno bi po d’Hondtu negdje dva ili tri mandata pripali ljevici, a ne bi pripali HDZ-u”, kazao je.
Osvrnuo se i na položaj SDP-a. “SDP- ova koalicija, osim problema korupcije, nije uspjela poslati nekoliko jakih i jednostavnih poruka biračima. Poruke su bile komplicirane. Možda su neke bile i dobre, ali su bile komplicirane i birači to nisu mogli registrirati. Jer birači ne čitaju programe”, istaknuo je Caratan.
Emocija najvažnija u politici
Trogrlić je objasnio da su rezultati izbora pokazali da se birače na emotivnoj razini može motivirati da izađu na izbore te da je “emocija najvažnija u politici“. “To je nešto što znamo i što koristimo u praksi, ali nije što me veseli, pogotovo kad se te emocije pretvaraju u nešto što je strah, mržnja, želja za promjenom koja nije pozitivna želja za promjenom, nego je izrazito destruktivna, revolucionarna, što se kaže. I na tom je nositelj te ideje i te priče bio je predsjednik Milanović”, pojasnio je.
Dodao je da je Milanović prije izbora uspio mobilizirati birače ljevice i desnice. “Ovo je lošiji rezultat za HDZ nego prije četiri godine, ali kad pogledamo koliko je više birača izašlo, da su oni uspjeli održati se iznad 60 mandata, zapravo na toj izlaznosti je za njih skoro čudo. Tako da to je sve zasluga predsjednika Milanovića”, rekao je.
“Ključ je u datom trenutku prepoznati emociju među građanima. U ovom trenutku Hrvatska je bila negativna, prije svega želja da se smijeni HDZ pod svaku cijenu i očito je Zoran Milanović bio vjerodostojan nositelj te emocije, ali sve što je ostvareno nije išlo u prilog Rijekama pravde, što mislim da bi bilo drugačije da je on postupio drugačije, odnosno da je dao ostavku, imali su po meni šanse onda formirati možda i nekako održivu vladu. U ovom trenutku on je otvorio prostor za sve druge, osim za Rijeke pravde“, zaključio je Trogrlić.
Rast desnice u Hrvatskoj
Trogrlić je istaknuo da, ako se zbroje mandati od centra na desno, ostvaren je zbroj od 86 mandata. “To što Most zaista neprirodan partner HDZ-u je nešto drugo, to nema veze s ideologijom koju zastupaju. Ali mislim da je desnica u Hrvatskoj, bilo to nekom dragom ili ne, na ovim izborima narasla”, rekao je.
Dodao je da na takav način slijedimo trendove koji se u ovom trenutku događaju u Europi. “I to je ono što sam rekao da će iduća vlada u kojoj god konstelaciji bila biti desnija i nestabilnija nego je bila ova prethodna. Tako da sva ljevica kada se zbroji ne može parirati svoj desnici. I ono što se desnici nije dogodilo ovaj put, da ta fragmentacija im nanese, govorim sada blokovski, da ne štetu jer smo nekad imali različite HSP-ove, čista stranka, ova stranka, ona stranka i znale su ostajati tako ispod praga”, pojasnio je.
Caratan je istaknuo da je europski problem s imigracijom digao radikalnu struju desnice i u Hrvatskoj. “To je bila tema i kod Mosta i kod Domovinskog pokreta. To je činjenica. Činjenica je da je na ovim izborima usprkos temi korupcije, desnica se pokazala kao jači protivnik, ali je činjenica da nitko sad ne može lako pronaći izlaz iz ove situacije. S tim da, naravno, HDZ ima stanovitu prednost. Ali, ima opet samo stanovitu prednost ako lideri stranaka ne budu jako tvrdoglavi”, zaključio je.
Komentari