Napetosti u regiji rastu dok Kina pojačava svoju vojnu prisutnost nakon posjeta tajvanske predsjednice SAD-u. Tajvanski ministar vanjskih poslova Joseph Wu rekao je: “Pogledajte vojne vježbe, kao i njihovu retoriku, čini se da se pokušavaju pripremiti za pokretanje rata protiv Tajvana. Tajvanska vlada gleda na kinesku vojnu prijetnju kao na nešto što se ne može prihvatiti i mi to osuđujemo”, rekao je Wu.

Trodnevne velike vježbe na moru i u zraku pod nazivom Joint Sword koje su završile u ponedjeljak bile su odgovor na sastanak tajvanske predsjednice Tsai Ing-wen s američkim predsjednikom Predstavničkog doma Kevinom McCarthyjem u Kaliforniji prošlog tjedna.

Kina je nastavila vojni pritisak na Tajvan unatoč službenom završetku vojnih vježbi. U srijedu je tajvansko ministarstvo nacionalne obrane priopćilo da je pratilo 35 letova ratnih zrakoplova Narodne oslobodilačke vojske Kine u prethodna 24 sata, kao i osam mornaričkih brodova u vodama koje okružuju otok.

Tijekom utorka, predsjednik Xi pregledao je kinesko južno obrambeno krilo, prema državnim medijima. Tijekom svog posjeta  Xi je navodno rekao da je potrebno produbiti vojnu obuku i pripreme, ubrzati transformaciju i izgradnju te sveobuhvatno podići razinu modernizacije oružanih snaga.

Iako bi Zapovjedništvo istočnog krila Narodne oslobodilačke vojske bilo vodeća snaga u bilo kojoj potencijalnoj invaziji na Tajvan, Zapovjedništvo južnog krila vjerojatno bi imalo značajnu rezervnu ulogu u svakom takvom napadu.

Velika većina stanovništva Tajvana podržava zadržavanje trenutnog de facto neovisnog statusa, dok je predsjednica otoka Tsai, rekla da nema potrebe za službenim proglašenjem jer je demokracija ne djelu i sve se odvija kao kod neovisnih nacija.

Unatoč tome, Kina, koja ne priznaje tajvanske vladine institucije i prekinula je kontakt s administracijom predsjednice Tsai, rutinski je optužuje da planira službenu neovisnost uz vanjsku potporu. Kada Kina govori o vanjskoj pomoći za Tajvan, obično se misli da to znači SAD.
“Vanjske sile intenziviraju svoje napore obuzdavanja Kine koristeći Tajvan kao alat”, rekla je Zhu. Također je ponovila tvrdnju Kine da su njezine vojne prijetnje “ciljane na separatističke aktivnosti Tajvana za neovisnost i uplitanje vanjskih sila, a nikako na naše sunarodnjake u Tajvanu”.

Nije jasno što to znači u praktičnom smislu, iako je Peking dugo iskorištavao političke podjele unutar tajvanskog društva, koje se može pohvaliti snažnom demokracijom i snažnim građanskim slobodama, piše Sky.

Kineska vojska izdala je prijetnju po završetku vježbi, rekavši da se njezine trupe “mogu boriti u bilo kojem trenutku da odlučno razbiju svaki oblik ‘neovisnosti Tajvana’ i pokušaje stranog uplitanja”.