Sadržaj izvješća Lazarda o Ini znaju samo Plenkovićevi ljudi od povjerenja

Nacional je istražio kako su Dubravka Vlašić Pleše i Goran Jutriša odabrani kao osobe od najvećeg povjerenja premijera Plenkovića koje imaju pristup tajnom dokumentu koji će odrediti budućnost jedne od najvećih strateških kompanija u Hrvatskoj

Izvješće konzultantske kuće Lazard o poslovanju Ine koje je ta kuća početkom rujna konačno predala hrvatskoj vladi kao naručitelju, u Banskim dvorima drže podalje od očiju javnosti, a izvješće je, kako je saznao Nacional, poznato tek uskom krugu premijerovih najpouzdanijih suradnika i ljudi od povjerenja. Osim ministra gospodarstva i održivog razvoja Tomislava Ćorića među njima su, kako je Nacionalu ekskluzivno potvrđeno iz dobro upućenih izvora, Plenkovićevi savjetnici Dubravka Vlašić Pleše i Goran Jutriša koji su bili zaduženi za redovne kontakte s Lazardovim stručnjacima koji su radili na dubinskom snimanju poslovanja Ine. Svi ostali državni službenici na nižim razinama od ministarske, pa čak i neki od ključnih energetskih stručnjaka u Hrvatskoj, nisu imali pristupa izvješću niti su upoznati s njegovim sadržajem, no nekolicina njih nam je u neslužbenom razgovoru izrazila vrlo jasnu bojazan da će izvješće, baš kao i ono preliminarno početkom srpnja, biti predočeno mađarskoj strani. Osnova za takvu bojazan je činjenica da se, kako nam je potvrđeno iz relevantnih stručnih izvora, ministar Ćorić redovno sastaje s predsjednikom Uprave Ine Sandorom Fasimonom, no o tim se sastancima javnost ne obavještava.

Goran Jutriša, bivši član europskog parlamenta mladih, magistrirao je pravo i diplomaciju na The Fletcher School of Law and Diplomacy u Bostonu. Dubravka Vlašić Pleše je načelnica sektora za europsko pravo u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova i bivša Plenkovićeva suradnica. PHOTO: Europski parlament mladih, Patrik Macek/PIXSELL

 

Taj podatak ne bi bio neobičan s obzirom na to da je ministar Ćorić predstavnik suvlasnika Ine, no potvrđeno nam je da je do takvog sastanka trebalo doći prošlog tjedna, odmah nakon što je Vlada objavila da je dobila Lazardovo izvješće, no sastanak je potom odgođen i trebao bi se održati ovaj tjedan. Jedan od izvora dobro upućenih u poslovanje Ine izrazio je bojazan da su Lazardovi stručnjaci od početka radili po naputcima MOL-a i da je on upravljao i radom konzultanata i konačnim izvješćem. „Nemam konkretnih dokaza za to, no analiza dosadašnjeg ponašanja Mađara i hrvatske strane upućuje upravo na takav scenarij“, tvrdi isti izvor koji je također potvrdio da hrvatski članovi Uprave Ine nisu među odabranima koji imaju pristup tajnovitom Lazardovu izvješću niti su uključeni u proces pregovora između Vlade i MOL-a o eventualnom otkupu dionica.

Tko su Dubravka Vlašić Pleše i Goran Jutriša, osobe od najvećeg povjerenja premijera Plenkovića koji su, iako nisu upoznati s poslovanjem neke energetske kompanije, ipak odabrani kao osobe od povjerenja koje imaju pristup dokumentu koji će odrediti budućnost jedne od najvažnijih strateških kompanija u Hrvatskoj? Pravnica Dubravka Vlašić Pleše je u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova načelnica Sektora za europsko pravo, a prema pisanju Expressa s premijerom Plenkovićem surađivala je u vrijeme dok je on bio državni tajnik za europske integracije od 2010. do 2011. Ona je tada bila ravnateljica Uprave za koordinaciju prilagodba pravnom sustavu EU-a i praćenje provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u MVEP-u. Kada je Plenković preuzeo premijersku dužnost u listopadu 2016., angažirao je Dubravku Vlašić Pleše kao savjetnicu. Njezino se ime još u svibnju 2018. pojavilo na popisu osoba indirektno povezanih s aferom Hotmail koja je razotkrila povezanost bivše ministrice gospodarstva Martine Dalić s aferom Agrokor i kreiranjem zakona nazvanog lex Agrokor. Dubravka Vlašić Pleše je bila jedna od osoba kojoj su prosljeđivane poruke SMS-a koje su razmjenjivali članovi neformalne grupe Borg koji su sudjelovali u kreiranju lex Agrokora. Ona je također početkom travnja ove godine ukazom premijera kao predstavnica Ureda premijera imenovana u Krizni tim odgovoran za provedbu plana intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom RH. Nas čelu tog 22-članog tima je ministar Ćorić.

 

Dubravka Vlašić Pleše bila je među osobama kojima su prosljeđivani SMS-ovi koje su razmjenjivali članovi neformalne grupe Borg koji su sudjelovali u kreiranju lex Agrokor

 

Član tog tima je i Goran Jutriša, pravnik koji od travnja ove godine obnaša dužnost zamjenika glavne tajnice Vlade. Jutriša je, prema navodima iz životopisa, magistrirao pravo i diplomaciju na The Fletcher School of Law and Diplomacy u Bostonu te je do sada prikupio poprilično iskustvo na polju međunarodnih odnosa, a bivši je član i Europskog parlamenta mladih (European Youth Parliament). Kao predstavnik Pravnog fakulteta u Zagrebu bio je član hrvatskog pravnog tima na Međunarodnom sudu pravde u Haagu u slučaju primjene konvencije o sprječavanju i kažnjavanju genocida, od 2012. do 2013. kao inozemni odvjetnički vježbenik u odvjetničkoj firmi Foley Hoag LLP u Bostonu pružao je pravne savjete i podršku savjetnicima u Hrvatskoj oko arbitražnog postupka vezanog uz razgraničenje sa Slovenijom. Tijekom 2013. i 2014. bio je ataše u Upravi za međunarodnopravne poslove u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, gdje je također bio uključen u rješavanje arbitražnog spora sa Slovenijom, a bio je angažiran u svojstvu savjetnika i na UNCITRAL-ovoj arbitraži na Sudu u Ženevi u kojem je Hrvatska neuspješno pokušala osporiti izmjene dioničarskog ugovora iz 2009. tvrdeći da su izmjene kreirane kao plod korupcije. Od 2017. vršio je dužnost višeg savjetnika, a potom i zamjenika savjetnika u Uredu premijera, uglavnom na području međunarodnih odnosa. U medijima se pak moglo pročitati da je upravo Jutriša bio u pratnji premijera Plenkovića kada je ovaj sredinom srpnja, nakon pobjede na parlamentarnim izborima, potpise podrške za sastavljanje nove vlade donio predsjedniku države Zoranu Milanoviću.

Kako bismo izbjegli bilo kakva nagađanja i neslužbene procjene o tome što doista piše u Lazardovu izvješću, tko je sudjelovao u komunikaciji s Lazardovim stručnjacima i je li izvješće ispunilo Vladina očekivanja, ta smo pitanja uputili direktno i Vladi, zatraživši također da nam precizira namjerava li predati ponudu MOL-u za otkup dionica ili će tražiti novog strateškog partnera koji bi kupio dionice od mađarskog suvlasnika.

U Vladinu odgovoru, koji potpisuje glasnogovornik Marko Milić, navodi se da je investicijski savjetnik Lazarda na sastanku Savjeta za Inu, održanom 9. rujna, predstavio svoje izvješće o vrijednosti Ine, „temeljeno na izvješćima koje su Lazardu dostavili drugi profesionalni savjetnici, a slijedom dubinskog snimanja poslovanja kompanije koje je provedeno u proteklom periodu“.

‘Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić redovito se sastaje s predsjednikom Uprave Ine Sándorom Fasimonom, no o tim se sastancima ne obavještava javnost’, kažu Nacionalovi izvori. PHOTO: Marin Tironi/PIXSELL

 

„Izvješće pokazuje da je vrijednost Ine u vertikalnoj integriranosti poslovanja, tj. Ininoj prisutnosti u istraživanju i proizvodnji, rafinerijskom poslovanju, u čemu ključnu ulogu ima modernizacija Rafinerije Rijeka, u koju se ulaže oko 4 milijarde kuna, te maloprodaji. Izvješće pokazuje i razmjere utjecaja globalne krize naftne industrije zbog pandemije koronavirusa na poslovanje Ine, što se vidi i iz Ininog javno objavljenog financijskog izvješća za drugo tromjesečje 2020.“, stoji dalje u odgovoru. Iz Vlade poručuju kako konkretnije podatke o procjeni vrijednosti Ine ne mogu objaviti „prije svega jer je Ina kompanija listana na Zagrebačkoj burzi te bi iznošenje bilo kakvih brojki predstavljalo ponašanje koje može izazvati distorziju na tržištu u suprotnosti s odredbama Zakona o tržištu kapitala i Zakona o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti“.

 

Goran Jutriša je bio u pratnji premijera Plenkovića kada je ovaj sredinom srpnja, nakon pobjede na parlamentarnim izborima, predsjedniku Milanoviću donio potpise podrške za sastav nove vlade

 

Isključivi korisnik podataka iz Lazardova izvješća, stoji dalje u odgovoru, je Vlada koja će na temelju njih formulirati svoju pregovaračku poziciju prema drugoj strani, MOL-u, te tvrde da bi Vladina pregovaračka pozicija bila bitno oslabljena ako bi se podaci iz izvješća javno objavili. U odgovoru se navodi i ovo:

„Upravo radi razgovora s drugom stranom Vlada je osnovala Savjet za Inu, što sugerira i njegov puni naziv koji glasi ‘Savjet za pregovore s Mol Hungarian Oil&Gas PLC vezano uz mogući otkup dionica koje drži Mol Hungarian Oil&Gas PLC u INA– Industrija nafte d.d., Zagreb’, te njegova zadaća, a to je ‘davanje smjernica, poduzimanje mjera i aktivnosti te predlaganje Vladi Republike Hrvatske donošenje odluka vezano uz pripremu, provedbu i financiranje postupka mogućeg otkupa dionica koje drži MOL u Ini’. Imajući navedeno na umu, ali i imajući na umu položaj članova uprave trgovačkih društava općenito, sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima, članovi Uprave Ine koji se imenuju temeljem prijedloga Vlade nemaju ulogu u spomenutom procesu. U nastavku procesa Vlada će nastaviti surađivati s Lazardom, čiji opseg ugovorenih savjetodavnih usluga obuhvaća sve zadatke potrebne radi uspješnog završetka planirane transakcije. U tom smislu će predstavnici Vlade, slijedom analize izvješća koje je Lazard predstavio na posljednjem sastanku Savjeta za Inu, razgovarati s MOL-om tijekom listopada.“

Fotografija iz studenoga 2011. prikazuje Andreja Plenkovića, tada državnog tajnika za europske integracije, u društvu Dubravke Vlašić Pleše i Zvonimira Frke Petešića, danas šefa svog kabineta. PHOTO: Patrik Macek/PIXSELL

 

Na kraju odgovora iz Vlade poručuju da će „u mogućoj transakciji znati zaštititi radnike i samu Inu i njezine partnere“.

„Vlada će u tome zaštititi i nacionalne interese i ciljeve koji su definirani u Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske“ navodi se u odgovoru Vlade, u kojem se mogućnost traženja novog strateškog partnera za sada ne spominje.

Iako se u dijelu hrvatskih medija prošlih mjeseci moglo pročitati da je ključnu ulogu u kontaktima s predstavnicima MOL-a odigrala bivša direktorica tvrtke LNG Hrvatska, a današnja članica Uprave Ine iz hrvatskog portfelja Barbara Dorić, jedan od Nacionalovih izvora iz stručnih krugova, dobro upućen u poslovanje Ine, taj podatak osporava. On tvrdi da Ćorićevi kontakti s vrhom upravljačke strukture MOL-a i mađarske vlade zadužene za sektor energetike, a to je ministar vanjskih poslova i energetike Peter Szijjártó, sežu mnogo dalje od Barbare Dorić te da je ključnu ulogu u stvaranju prvih kontakata Martine Dalić i ministra Ćorića s vodstvom MOL-a u to vrijeme odigrao suvlasnik i predsjednik Uprave Prvog plinarskog društva (PPD) Pavao Vujnovac. Ti kontakti traju još od prve polovine 2017., nakon formiranja nove vlade premijera Plenkovića, kada su Budimpeštu pohodili tadašnja ministrica gospodarstva Martina Dalić i tada posve friško imenovani ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić. O tom je službenom posjetu hrvatskog izaslanstva Budimpešti koji se dogodio 20. lipnja 2017., izvijestio i Nacional, problematizirajući tada činjenicu da je na sastanak između hrvatskog i mađarskog izaslanstva, koji je potaknuo ondašnji europski povjerenik za energetska pitanja Maroš Šefčovič, bio pozvan i predsjednik Uprave MOL-a Zsolt Hernádi, protiv kojega je u to vrijeme bila na snazi Interpolova tjeralica, raspisana na hrvatski zahtjev zbog sumnje u koruptivne aktivnosti vezane uz Inu. No na tu činjenica hrvatsko izaslanstvo tada nije reagiralo.

Ni Barbara Dorić ni ostali hrvatski članovi uprave Ine, Niko Dalić i Darko Markotić, nemaju uvid u izvješće Lazarda ni ulogu u tom procesu. PHOTO: Luka Stanzl/PIXSELL

 

Drugi neslužbeni Nacionalov izvor upoznat sa strukturom odlučivanja unutar Ministarstva gospodarstva i energetike tvrdi kako se po kuloarima i među energetskim stručnjacima spominje iznos od oko 800 milijuna dolara vrijednosti mađarskog udjela u Ini, koji u ovom trenutku iznosi 49,8 posto, iz čega zaključuje da ni Lazardova procjena nije daleko od te brojke. Ako je ta brojka i približno točna, ona ukazuje na drastičan pad vrijednosti Ine u posljednjih 17 godina, a posebno zadnjih 11 godina, odnosno od vremena kada je MOL uz ozbiljnu sumnju u koruptivne makinacije s bivšim premijerom Ivom Sanaderom preuzeo upravu nad Inom. Godine 2003. MOL je tadašnji paket od 25 posto dionica (plus jednu dionicu koja im je davala mogućnost utjecanja na donošenje odluka vezanih za poslovanje kompanije) platio 505 milijuna dolara. Nacionalov izvor iz stručnih krugova koji je dobro upoznat s tržištem nafte i naftnih derivata upozorava kako iznos od 800 milijuna, ako se pokaže da se doista radi o toj brojci, uopće ne čudi sjetimo li se konstantnog pada Ininih ulaganja u nova naftna i plinska polja, stalnog pada proizvodnje na postojećim poljima, ali i prestanka rada rafinerije u Sisku i enormnog kašnjenja u procesu modernizacije riječke rafinerije.

„Uz stalan gubitak stručnog kadra u Ini i s njom povezanim društvima poput Crosca i STSI-a, ali i aktualna događanja s korona-pandemijom koja je desetkovala naftnu industriju i uzrokovala niske cijene sirove nafte na svjetskom tržištu koje demotiviraju kompanije da ulažu u istraživanja novih rezervi, loš poslovni rezultat Ine nije nikakvo iznenađenje, pa ni ova procjena vrijednosti MOL-ova udjela nije neobična i vjerujem da je vrlo blizu fer vrijednosti njihova paketa dionica“, objasnio je naš izvor i podsjetio da je MOL početkom ove godine objavio strateški plan MOL Grupe, u kojem se navodi da je ukupni udjel Ine u financijskoj strukturi Grupe osjetno pao i umjesto prijašnjih 20 posto pao je na svega 10 posto, što također govori o lošem poslovanju Ine. On tvrdi kako ne smatra da pojedinosti iz izvješća koje je Lazard predao Vladi treba objavljivati u javnosti, jer to može naštetiti tijeku pregovora, ako se takvi pregovori uopće vode, no kaže kako on ne vidi konkretnu strategiju pregovora s MOL-om koju je Vlada već trebala kreirati.

 

‘Hrvatska vlada nema ni konkretan poslovni plan ni jasnu predodžbu što učiniti s Inom čak i ako se otkupi MOL-ov udio u kompaniji’, upozoravaju energetski stručnjaci upućeni u zbivanja oko Ine

 

Isti izvor upozorava i da će se MOL vrlo teško odlučiti na prodaju svojeg udjela u Ini jer neće pristati na opasnost da u „vlastitom dvorištu“, kako je simbolično nazvao hrvatsko tržište na način kako ga vidi MOL, omogući dolazak konkurencije.

„Hrvatska Vlada nema ni konkretan poslovni plan ni jasnu predodžbu što učiniti s Inom čak i ako se otkupi MOL-ov udio u kompaniji. To znači da će se radije odlučiti na traženje novog strateškog partnera koji će umjesto Vlade otkupiti MOL-ove dionice i početi ulagati u ozbiljan naftni biznis ne samo u Hrvatskoj, nego i u regiji. To znači gubitak značajnog dijela tržišta na koji MOL teško može pristati i ulazak novog jakog konkurenta na ovaj prostor, što je Mađarima neprihvatljivo“, objašnjava Nacionalov izvor. O interesu nekoliko mogućih strateških partnera, zainteresiranih za ulazak u Inu, protekloga je tjedna pisao i Nacional, navevši da u ovom trenu navodno postoje četiri ozbiljno zainteresirana kupca za MOL-ov udjel u Ini, od kojih dva iz Europe, a dva iz drugih dijelova svijeta. Među njima je, tvrde isti visoki neslužbeni izvori, i ruska naftna kompanija Rosnjeft kao jedan od najozbiljnijih kandidata. No zadnju će riječ u cijeloj priči ipak, kao i do sada, imati MOL.


Cijena Inine dionice na burzi stabilna u zadnja četiri mjeseca

Prema podacima Zagrebačke burze, unatoč lošim poslovnim rezultatima i neto gubitku od 965 milijuna kuna u prvih šest mjeseci ove poslovne godine, cijena Inine dionice na burzi unatrag četiri mjeseca uglavnom je stabilna i kreće se od 2880 pa do 2900 kuna. Usprkos lošim ovogodišnjim poslovnim rezultatima, Skupština Ine je donijela teško objašnjivu odluku da dioničarima, temeljem prošlogodišnje ostvarene dobiti od 655,5 milijuna kuna isplati dividendu od 62,27 kuna po dionici. Uprava Ine je odluku o raspodjeli prošlogodišnje dobiti i isplati dioničara donijela sredinom srpnja ove godine, kada su loši poslovni rezultati u prvoj polovini godine već bili posve jasni i vidljivi, iako je iznos prošlogodišnje dobiti mogao dijelom pokriti ovogodišnji gubitak.

Komentiraj