Rt Soline na Korčuli: Nastavljena istraživanja potopljenog prapovijesnog naselja

Press/Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru

U organizaciji Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, tijekom ovog mjeseca nastavljena su podmorska arheološka istraživanja potopljenog prapovijesnog naselja kod rta Soline na otoku Korčuli.

Pronađeni su brojni ostaci keramičkih posuda i kremenih alatki, a posebno se ističu koštane alatke, kao što su igle i šila, od kojih pojedine imaju umjetničku i obrednu funkciju.

“Nekadašnje obalno naselje sa samih početaka kasnog neolitika, oko 4900 godina pr. Kr., nalazilo se na umjetno podignutom poluotoku, koji je sa zapadne strane bio povezan s kopnom. Naselje je u tlocrtu gotovo pravilnog sedmerokutnog oblika, što je definirano i danas vidljivim suhozidima. Zbog podizanja mora na našoj obali, ali i izuzetno povoljnog položaja, zaklonjenog od vjetrova i valova, naselje je postepeno dospjelo ispod površine mora i ostalo sačuvano u relativno odličnom stanju. Brojne keramičke, koštane i litičke nalaze moguće je pronaći na samoj površini naselja, na dubini od 4 do 4,5 metra, međutim debljina kulturnog sloja od preko jednog metra ukazuje na dugotrajno i intenzivno korištenje ovog položaja kroz duže razdoblje”, rekao je dr.sc. Domagoj Perkić, viši kustos Dubrovačkih muzeja i zamjenik voditelja istraživanja.

Na vanjske, rubne suhozidne konstrukcije, sačuvane u visini od jednog metra ispod površine morskog dna, nastavljaju se daljnji zidovi, vjerojatno od raznih objekata unutar naselja. Za razliku od prošle godine kada je istraživan rubni prostor, ovogodišnja istraživanja su usmjerena na unutrašnji dio naselja.

FOTO: Press/Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru

“Istraženo je oko 8 m², što čini svega oko 0,1 % cjelokupnog nalazišta. Stoga je još uvijek teško govoriti o pojedinim detaljima ili karakteristikama naselja. No, na osnovu bogatih pokretnih arheoloških nalaza, kao što su brojni ulomci keramičkih posuda, kremenih i koštanih alatki, ostataka drva i ugljena možemo govoriti o datiranju i atribuiranju nalazišta u kasni neolitik, odnosno pripadnost takozvanoj hvarskoj kulturi ili hvarskom stilu ukrašavanja, što je karakteristično za veći dio istočnojadranske obale tog doba. Možemo pretpostaviti istaknutu prapovijesnu zajednicu, koja je na ovom lokalitetu proizvodila kremene alatke (nalazi gotovih alatki, ali i škarta – nusproizvoda u njihovoj proizvodnji), možda čak s njima i trgovala, jer se za većinu kremene sirovine pretpostavlja srednjeitalsko porijeklo. To bi značilo čestu komunikaciju i trgovinu s italskom obalom, o čemu nam svjedoče i brojni drugi lokaliteti neolitičkog razdoblja s okolnog područja, gdje nesumnjivo imamo potvrđeno sirovinsko porijeklo kremena u područje Monte Gargana u Italiji (Vela Spila u Vela Luci, Gudnja kod Stona, Vilina špilja iznad izvora Omble i drugi),  dodao je dr. sc. Domagoj Perkić.

Potopljeno neolitičko naselje kod rta Soline na otoku Korčuli, stavlja se na kartu važnih arheoloških lokaliteta u znatno širem mediteranskom i europskom kontekstu. Daljnja istraživanja, multidisciplinarni pristup i buduće analize zasigurno će iznjedriti brojne nove spoznaje o najranijim razdobljima naše prapovijesti.

U pomorskim arheološkim istraživanjima koje je vodio dr.sc. Mate Parica, uz dr.sc. Domagoja Perkića sudjelovali su i stručnjaci iz drugih institucija – Gradskog muzeja Korčula, Muzeja Grada Kaštela, tvrtke Kantharos i Kaukal te udruge Kanata.

FOTO: Press/Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru

Komentiraj