Predsjednik Zoran Milanović rekao je u subotu u mađarskom gradu Vesprimu, ovogodišnjoj Europskoj prijestolnici kulture na čijem je otvaranju sudjelovao, da je iznimno zadovoljan bilateralnim odnosima Hrvatske i Mađarske i uvjeren je da će ih njegov posjet dodatno ojačati.

Službenim otvaranjem Europske prijestolnice kulture u Vesprimu, na kojem je sudjelovao zajedno s predsjednicom Katalin Novak, Milanović je završio dvodnevni posjet Mađarskoj te izrazio  zadovoljstvo ukupnim odnosima dviju susjednih zemalja.

„Iznimno sam zadovoljan službenim razgovorima. Naše dvije zemlje i naša dva naroda dijele dugu zajedničku povijest. Zadovoljan sam bilateralnim odnosima Hrvatske i Mađarske te činjenicom da smo danas prijateljske i savezničke zemlje. Uvjeren sam kako će ovaj posjet dodatno ojačati naše odnose”, kazao je Milanović.

Osim s predsjednicom Novak u Budimpešti, Milanović se u petak sastao i s premijerom Viktorom Orbanom.

Europska unija u 2023. ima tri prijestolnice kulture: mađarski Vesprim, rumunjski Temišvar i grčku Elefsinu. Osim samoga grada Vesprima, u projekt je uključena i cijela regija Bakony-Balaton. Titulu Europske prijestolnice kulture od 1985. dodjeljuje Europska komisija.

Važnost srednje Europe

“Tom titulom ističe se kulturno bogatstvo država i produbljuje osjećaj pripadnosti zajedničkom kulturnom prostoru među europskim građanima te tako širi bolje međusobno razumijevanje“, rekao je Milanović.

“Isto tako, cilj tog projekta jest razviti svijest da je prostor europske kulture rezultat zajedničkog doprinosa raznih država i gradova. To se pogotovo odnosi na srednju Europu koja je obilježena kompleksnom poviješću”.

Podsjetio je i da je Rijeka neposredno prije pandemije bila europska prijestolnica kulture.

Rijeka je kao jedini hrvatski grad dosad ponijela tu titulu, ali pandemija se ispriječila na putu realizacije niza događanja, no neki kulturni projekti ipak su provedeni. Godina kulture je zbog pandemije produžena do svibnja 2021. što je pomoglo da se ostvari mnogo programa.

Faust Vrančić, ogledni primjer europskog duha  

Milanović je u govoru na otvaranju spomenuo i znanstvenika Fausta Vrančića koji je dio života proveo u Vesprimu, a grad mu se odužio predstavljajući ga u svojem programu.

“Kao primjer tih zajedničkih tragova Hrvatske i Mađarske ovdje rado ističem i hrvatskog jezikoslovca, izumitelja, inženjera, diplomata i svećenika – biskupa Fausta Vrančića, koji je značajan dio života proveo u Mađarskoj, i to upravo u Vesprimu”, istaknuo je Milanović.

Izrazio je zadovoljstvo da je upravo “njegov životopis i u programu ovogodišnje Europske kulturne prijestolnice prepoznat kao ogledni primjer europskog duha”.

Istaknuo je i da će manifestacije koje će uslijediti u ovoj godini istaknuti i klimatske izazove s kojima su suočeni jezero Balaton i okolica.

“Hrvatska i Mađarska su obje svjesne činjenice da klimatski izazovi predstavljaju i problem za naša gospodarstva”, rekao je.

“‘Zdravlje’ i uspjeh naših gospodarstava ovise uvelike o zdravlju ekosustava u našim zemljama”, dodao je predsjednik.

Ovo je “odlična prilika da se i takva pitanja istaknu u kulturnom kontekstu kako bi se naše građane dodatno osvijestilo o tome kakvo bogatstvo se može izgubiti, ako izostane pravodobno djelovanje s naše strane”, rekao je Milanović.

“Nadam se da ćemo se uspješno boriti protiv klimatskih izazova koji su u proteklih nekoliko godina postali gorući problem”, zaključio je hrvatski predsjednik.