U pripremi je projektno-tehnička dokumentacija za izgradnju Centra za brdsko-planinsku poljoprivredu/stočarstvo sa sjedištem u Gospiću čiji bi se rezultati trebali primijeniti na krškom području 80 općina i gradova iznad 500 metara nadmorske visine od Dubrovnika do Istre i Karlovca, bez priobalja i otoka.

Plan je da taj centar pomogne razvoju krškog područja iznad 500 metara nadmorske visine, doznaje se od jednog od inicijatora tog projekta i predsjednika Udruge uzgajivača buše Ante Franića. Centar će biti u Gospiću na izlazu s autoceste, prostirat će se na 27 hektara i imat će centar za izvorne pasmine s vlastitim laboratorijem za genetiku.

Cilj je da se izvorne pasmine dugoročno zaštite od izumiranja, razvijaju i idućih 20-ak godina i dovoljno osnaže da, kako ističe Franić, “mogu podnijeti komercijalizaciju”.

U rad tog centra bit će uključeni stručnjaci pa se na temelju sporazuma o suradnji, koji su 30. rujna potpisali zagrebačko Sveučilište i Ličko-senjska županija, pripremaju ugovori s Veterinarskim, Agronomskim, Šumarskim, Prehrambeno-biotehnološkim i Ekonomskim fakultetom te s Fakultetom elektrotehnike i računarstva.

U tom će centru biti i “središnji distribucijski centar” kako bi svi proizvođači svoju robu mogli distribuirati prema većim tržištima, zatim pogon za preradu mesa izvornih pasmina, rasijecanje, preradu i distribuciju, u jednoj zgradi, te prostor za prodaju stočarskih proizvoda. U sklopu tog centra bit će i velik multifunkcionalni prostor za terenski rad fakulteta te muzejski prostor s prikazom pasmina.

Zaštita izvornih pasmina dio zajedničke poljoprivredne politike Europske unije

Franić ističe da je “zaštita izvornih pasmina dio zajedničke poljoprivredne politike Europske unije” jer se pokazalo da “inače isplativije” pasmine za najbolje rezultate zahtijevaju uvjete tla i ishrane kojih na planinama nema, a izvorne pasmine tu su tisućama godina i uvjeti im odgovaraju te njihovu proizvodnju treba čvrsto poduprijeti, pogotovo u doba klimatskih i drugih izazova.

Franić, koji je bio informatičar, i njegova supruga u Mušaluku, selu u blizini Gospića, imaju OPG Franić s 30 grla buša na 20 hektara zemljišta.

Buša je, podsjeća Franić, izvorna pasmina dinarskog područja, dakle govedo s krša s genetikom starom 6000 godina.

Za potrebe prodaje stoke budući centar imat će i sajamski prostor s aukcijskom dvoranom u zgradi u obliku slova C, s tribinama i boksovima ispod njih u kojima će moći biti oko 150 grla. Dio stoke tu će biti stalno za potrebe terenskog rada fakulteta.

Osim toga, rezervirano je nekoliko hektara polja za testiranje pojedinih vrsta sadnica i sijanje žitarica i trava za krško područje iznad 500 m nadmorske visine. U idejnoj je razradi i “gastro-centar” za potrebe strukovnih škola, za buduće konobare i kuhare, kako bi se promicali autohtoni proizvodi i gastronomske vrijednosti sira i mesa izvornih pasmina, primjerice da je prava lička janjetina samo ona od ličke pramenke.

Jedan od modula bavit će se razvojem sela, po načelu pametnog (smart) sela, sve uz projekte samoodrživosti, uz fotonaponske elektrane i širokopojasni internet, te uz uvođenje moderne opreme za takozvanu zelenu i digitalnu tranziciju.

Na potpisivanju sporazuma sa zagrebačkim Sveučilištem, na manifestaciji “Jesen u Lici” u Gospiću, bila je i ministrica poljoprivrede Marija Vučković, koja je rekla kako vjeruje u taj centar te da “Lika treba jače, bolje i konkretnije rezultate, odnosno određene promjene”.  Kako je rekla za Hinu, prema nacionalnom strateškom planu za europsku Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) od 2023. do 2027. financirat će se projekti za pametna sela, “ona u kojima ljudi imaju dovoljno znanja, aktivnosti i kreativnosti da predlažu pametne ideje, pronalaze putove za njihovo financiranje ideja, a u kojima je i javna administracija koja pruža uvjete i dobru povezanost unutar sela i prema širem području”

Ličko-senjski župan Ernest Petry smatra da se “demografska obnova Like može postići samo uz nove planove vrsnih stručnjaka, koji će zaista moći postići zelenu i digitalnu tranziciju”, što je i razlog zbog kojeg su se povezali sa Sveučilištem u Zagrebu.