Pojam elastičnosti motora često se koristi pogrešno, ne samo u običnoj komunikaciji, nego i “stručnim” tiskovinama, naime turbodizelaši nisu elastični, nego naprosto moćni pri nižim brzinama vrtnje

Postoje dvije vrste elastičnosti benzinskog (otto) i dizelskog (diesel) motora:

ELASTIČNOST PO MOMENTU je kvocijent (omjer) najvećeg okretnog momenta (Nm) i okretnog momenta pri brzini vrtnje najveće snage (kad je okretni moment već znatno opao).

ELASTIČNOST PO BRZINI VRTNJE je kvocijent (omjer) brzine vrtnje motora (1/min) pri najvećoj snazi i brzine vrtnje motora pri najvećem okretnom momentu. Pritom je važno uočiti:

kfztech.de

Područje s ravno odsječenom krivuljom okretnog momenta (na slici – crvena elipsa), kakvo imaju turbo-motori, nije vrlina za vozna svojstva i nije nikakav pokazatelj elastičnosti. To je nužno zlo, kojim se štiti motor od preopterećenja, preko “waste-gate” ili “blow-off” ventila.

Kad tlak prednabijanja dosegne graničnu vrijednost, dio ispušnih plinova prije turbine odvaja se direktno u ispuh, te bez obzira na povećanje brzine vrtnje, moment više ne raste, nego ostaje ravnomjeran. Kod takvog je motora određivanje elastičnosti neprecizno te je područje ravnomjernog momenta (ravna linija u krivulji) znak neelastičnosti.

Turbodizelski motori snažno reagiraju na gas od niskih okretaja, ne zbog elastičnosti, nego zbog velikog okretnog momenta i velike snage u tom području. Benzinski je motor, suprotno mišljenju mnogih, elastičniji od dizelskog, a elastičniji je i od suvremenih turbobenzinskih motora.

Ono što mnogi misle da je elastičnost suvremenih turbo motora (benzinskih i dizelskih), nije elastičnost, nego velik okretni moment i velika snaga kod niske brzine vrtnje motora.

Slikovito: to je kao kad bi za “kalašnjikov” kazali da je precizan. Moćan je, ali nikako nije precizan te pogađa metu prvenstveno koncentracijom paljbe, a ne preciznošću.

Na naslovnoj i gornjoj slici zapisi su  s predavanja ‘Motorna vozila’ legendarnog prof. dr. sc. Dražena Bjelovučića (1930. – 2004.), na Katedri za motore i vozila, Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, koji je od 1982. do 1984. bio dekan. Autoru ovoga članka bio je 1997. mentor na doktoratu. 

Autor: Željko Marušić

Snaga i okretni moment (1/2): Kilowatti i newtonmetri, tko caruje, a tko klade valja?

Snaga i okretni moment (2/2): Otkud potiču i što ih stvara?