Predsjedatelj Vijeća ministara Bosne i Hercegovne Denis Zvizdić izjavio je u srijedu kako vjeruje da Hrvatska neće graditi odlagalište radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori jer postoje jaki argumenti i razlozi da se to ne čini.

Odgovarajući na pitanja zastupnika na sjednici Zastupničlog doma parlamenta BiH održanoj u Sarajevu o tome što je s planovima za gradnju odlagališta u bivšoj vojarni “Čerkezovac” u blizi Dvora na Uni, Zvizdić je podsjetio kako je to bila jedna od tema zajedničke sjednice vlada dviju država održane 7. srpnja 2017.

Tada je, tvrdi Zvizdić, postignuta suglasnost kako BiH mora biti u cjelosti uključena u rasprave o takvim planovima te kako se njeni argumenti protv takvog projekta moraju uvažavati.

“Stavovi BiH bili su vrlo jasni i temeljeni na rezolucijama utvrđenim u parlamentu BiH i stajališima odgovarajućih tijela vlasti u BiH odnosno na činjenici da kao potpisnici odgovarajućih međunarodnih konvencija imamo pravo sudjelovati o određivanju lokacija za zbrinjavanje takvog otpada”, kazao je Zvizdić.

Istaknuo je kako su jasno propisane norme da se takav opasni otpad mora zbrinjavati najbliže lokaciji na kojoj je nastao a to u slučaju Hrvatske nikako ne može biti Trgovska gora.

Zvizdić je podsjetio na činjenicu da hrvatska vlada još nije donijela nikakvu formalnu odlku o konačnoj lokaciji za odlaganje radioaktivnog otpada izražavajući nadu kako to znači konačno odustajanje od pominjanja Trgovske gore.

“Mislim da su shvatili naše ozbiljno protivljenje kao i da za to imamo vrlo relevantne argumente”, kazao je Zvizdić.

Zastupnici su predstavnicima Vijeća ministara BiH postavili i pitanje o sporu oko korištenja vodnih potencijala iz Buškog jezera koje je u BiH za proizvodnju električne energije u hidroelektrani “Orlovac” koja je s hrvatske strane granice.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović kazao je kako je i to bila tema prošlogodišnje zajedničke sjednice dvije vlade ali je pojasnio kako je ovdje riječ o pitanju za koje su isključivo odgovorne vlasti u BiH.

“To nije pitanje međudržavnog sporazuma nego zakonodavstva u BiH”, kazao je Šarović.

To u praksi znači kako je Hrvatska potpuno spremna platiti dogovorenu naknadu za vodu iz Buškog jezera no kako će se ti novci dijeliti pitanje je odluka vlade Federacije BiH.

“Za Hrvatsku je prihvatljivo svako zakonsko rješenje u BiH koje utvrđuje ovu oblast i raspodjelu sredstava različitim razinama vlasti”, kazao je Šarović ističući kako je jasno da će Hrvatska i uprava hidroelekrane “Orlovac” poštovati svoje obveze i prilagoditi se izmjenama regulative koju uspostavi BiH.