ZOVKO: ‘Ministrica nije uvažila prijedloge HND-a u pripremi ZEM-a’; OBULJEN: ‘To nije istina’

Predsjednik HNDa Hrvoje Zovko prozvao je ministricu Ninu Obuljen Koržinek da širi neistine i ukazao na činjenicu da su svi prijedlozi HND-a odbijeni te su zato napustili radnu skupinu za izradu novog zakona. Ministrica je sve njegove navode demantirala

Iako se na Zakonu o elektroničkim medijima „radi“ već gotovo deset godina, tek je krajem prošle godine osvanuo nacrt prijedloga spomenutog zakona koji je proizveo novo zaoštravanje sukoba između Hrvatskog novinarskog društva i Ministarstva kulture. Hrvatsko novinarsko društvo, čiji predstavnici su bili dio Radne skupine izrade novog Zakona, a koje je još u studenome prošle godine optužilo Ministarstvo kulture da nije prihvatilo nijedan HND-ov prijedlog na radni tekst Zakona, pokazalo je svoje izrazito nezadovoljstvo. Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko ponovio je prošloga tjedna te iste optužbe prozivajući Ministarstvo kulture i ministricu Ninu Obuljen Koržinek da šire neistine, ukazujući ponovo na činjenicu da su svi prijedlozi HND-a odbijeni, što je Ministrica ponovo demantirala. Stoga je Nacional istražio gdje je nastao šum u komunikacijskom kanalu, zatraživši od Ministarstva kulture da prokomentira iznesene optužbe HND-a i dobivši od njih vrlo konkretne i precizne primjere usvojenih prijedloga HND-a.

Unazad 20 godina pojam medija promijenio se iz temelja. Javni medijski servisi poput Hrvatske radiotelevizije odavno imaju žestoku konkurenciju. Pojedini influenceri i youtuberi, koji svoj sadržaj distribuiraju putem interneta, postali su utjecajniji od nacionalne televizije. I visokobudžetni igrani filmovi ne snimaju se s ciljem distribucije u kinodvoranama, već na internetskim ili kablovskim platformama. Lokalne televizije, s malim financijskim sredstvima, suprotstavljaju se velikim igračima zadržavanjem fokusa na lokalnim temama. I glazba je doživjela preobrazbu pa je putem streaming servisa postala dostupna svima i svugdje, dok je istovremeno prodaja nosača zvuka zanemariva. Svejedno, veliki novac vrti se putem autorskih prava i tantijema – iako internet i distribucija glazbe putem raznih internetskih platformi još uvijek nisu regulirani na globalnoj razini. TV serije i filmovi sve češće nastaju u nezavisnim produkcijama, koje s velikim uspjehom plasiraju svoje visokokvalitetne proizvode izvan granica Hrvatske.

Sve te promjene i još stotine novih momenata vezanih uz elektroničke medije – proizvodnju, distribuciju, načine financiranja i slično – trebalo bi urediti medijskom politikom, no koliko god to nestvarno zvučalo, ona u Hrvatskoj još uvijek nije definirana. Tek prije desetak godina tadašnja ministrica kulture Andrea Zlatar Violić osnovala je odjel za medije pri svom ministarstvu, kako bi se, za početak, skeniralo stanje u hrvatskim medijima. Bio je to neformalni početak izrade medijske politike RH, kao i regulacije medija u europskom i svjetskom kontekstu, s naglaskom na hrvatski medijski prostor i demokratizaciju medija, koji je 2015. godine urodio Nacrtom medijske politike.

‘Žalosno je da Ministarstvo kulture na čelu s Ninom Obuljen Koržinek, kao i vlada Andreja Plenkovića, nisu napravili ništa po pitanju unaprjeđenja medijskog zakonodavstva’, kaže Hrvoje Zovko

Tek tijekom prošle godine osnovana je radna skupina koja se trebala pozabaviti najbitnijim pitanjima vezanima uz medije, u sklopu izrade novog Zakona o elektroničkim medijima koju je inicirala aktualna ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek. Kako je ministrica izjavila krajem prošle godine, bio je to „iskorak u očuvanju raznolikosti i održivosti hrvatskih medija“. Sakupljeni su novi podaci o stanju hrvatskih elektroničkih medija, uočeni problemi o netransparentnosti financiranja i trošenja sredstava, prikupljeni podaci o načinu rada brojnih radiopostaja i lokalnih televizija, na razgovore su pozvani filmski radnici i nezavisni producenti…

Radna skupina okupila je profesionalce kojima je i te kako stalo do toga da se medijska politika konačno definira i uredi u skladu s europskim standardima jer kako je u razgovoru za Nacional istaknuo predsjednik Agencije za elektroničke medije Josip Popovac, „novi Zakon o elektroničkim medijima transpozicija je Europske direktive o audiovizualnim medijskim uslugama u nacionalno zakonodavstvo“. Popovac je pojasnio o čemu je riječ:

„Nova Direktiva usvojena je krajem 2018. i zemlje članice imaju rok od dvije godine za transpoziciju u lokalno zakonodavstvo. Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama prilagođena je digitalnom dobu u kojem živimo, karakteriziranom brzim tehnološkim razvitkom i velikom penetracijom interneta u svakodnevni život. Ove promjene traže drugačiji pristup regulaciji pružatelja medijskih usluga i načinu na koji se pružaju audiovizualne medijske usluge. Tako Direktiva, između ostaloga, donosi regulaciju društvenih mreža i platformi za dijeljenje videosadržaja, promjene u odredbama o zaštiti maloljetnika, fleksibilnija pravila o oglašavanju na televiziji, promjene kod usluga na zahtjev i kvota za europska djela te odredbu prema kojoj članice EU-a mogu nametnuti financijske doprinose pružateljima medijskih usluga sa sjedištem u drugim državama. Medijska strategija i Zakon o medijima u nadležnosti su Ministarstva kulture.“

Među najzainteresiranijim sudionicima radnog tijela bili su i predstavnici Hrvatskog novinarskog društva. Međutim, krajem prošle godine oni su iz njega istupili jer smatraju da su iscrpili strpljenje čekajući da Ministarstvo pokaže interes za mišljenje struke, novinara. Ovih dana je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko ponovio informaciju da su još u studenome prošle godine napustili radnu skupinu:

„Ministrica je prije koji dan na konferenciji za novinare u Ministarstvu kulture ponovo ustvrdila kako je netočno da Ministarstvo nije uvažilo nijedan prijedlog HND-a pa smo mi ponovo morali reći da je ministričina tvrdnja netočna.

HND je istupio iz Radne skupine Ministarstva kulture za izradu novog Zakona o elektroničkim medijima (ZEM) jer Ministarstvo kulture u Nacrt prijedloga ZEM-a nije uvrstilo nijedan HND-ov prijedlog iz dokumenta koji smo Ministarstvu dostavili 26. kolovoza 2019., a nakon što nam je 26. srpnja 2019. na uvid dan radni materijal budućeg zakona.“

Predsjednika HND-a Hrvoja Zovka pitali smo kako komentira činjenicu da Ministarstvo kulture nije prihvatilo nijedan HND-ov prijedlog na radni tekst Zakona o elektroničkim medijima, uključujući onaj o depolitizaciji Vijeća za elektroničke medije:

„Žalosno je da Ministarstvo kulture na čelu s Ninom Obuljen Koržinek, jednako kao i Vlada Andreja Plenkovića, nisu napravili ništa po pitanju unaprjeđenja medijskog zakonodavstva. Nisu se čak dotakli ni Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji iako su tvrdili da je loš i kritizirali ga prije dolaska na vlast. Neprihvaćanje naših prijedloga za novi Zakon o elektroničkim medijima samo je potvrda te njihove politike. Ne zanima ih mišljenje struke ni stvarno unaprjeđenje medijskog zakonodavstva. O odnosu prema medijima općenito mnogo govori činjenica da već tri godine Ministarstvo nije napravilo ništa po pitanju medijske strategije, a politika prema neprofitnim medijima nije mnogo drugačija od one Zlatka Hasanbegovića jer ministrica uporno odugovlači podijeliti sredstva za medije zajednice iz Europskog socijalnog fonda. Pet mjeseci trebalo im je da provedu administrativnu provjeru prijava i sad se već više od mjesec dana ništa ne događa.“

 HND je tražio da se novim ZEM-om osigura neovisnost Vijeća za elektroničke medije i transparentnost izbora njegovih članova, da se financijski poveća Fond za poticanje pluralizma i raznolikosti elektroničkih medija, da se jasno definira svrha Fonda kao ostvarivanje javnog interesa u medijima te, u skladu s tim, njegova sredstva usmjere isključivo u potpore kvalitetnim medijskim sadržajima i profesionalnom novinarstvu, da se u Zakon unese obaveza donošenja redakcijskih statuta u elektroničkim medijima, da se spriječi zloupotreba javnog novca za oglašavanje te da se utvrdi udio radijskih i televizijskih frekvencija za neprofitne nakladnike. „Svaki od tih zahtjeva iznimno je važan za budućnost medija u Hrvatskoj, barem onih elektroničkih“, naglasio je Zovko u razgovoru za Nacional. Međutim, druga strana – Ministarstvo kulture i ministrica Nina Obuljen Koržinek – tvrdi sasvim suprotno. Zamolili smo da obrazlože zašto nisu prihvatili nijedan zahtjev HND-a, kako tvrdi Zovko, i dobili više nego konkretne odgovore na svoja pitanja i Zovkove optužbe: „Nastavno na vaš upit vezan uz priopćenje Hrvatskog novinarskog društva o razlozima istupanja iz radne skupine za izradu Zakona o elektroničkim medijima u kojem je ponovo iznesena tvrdnja da ‘Ministarstvo kulture nije uvrstilo nijedan prijedlog HND-a’, Ministarstvo je na svojim mrežnim stranicama objavilo sve usvojene prijedloge HND-a: https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=23947 Napominjemo da u radnoj skupini sudjeluje veći broj dionika i usvajaju se oni prijedlozi oko kojih se unutar radne skupine postigne konsenzus. Ponavljamo još jednom koje je sve prijedloge HND-a Ministarstvo kulture usvojilo:

U definiciju elektroničke publikacije uvršteno je da se radi o medijskom sadržaju budući da se sadržaji elektroničkih publikacija u doba konvergencije ne mogu vezati isključivo za novinarske sadržaje, što je tražio HND.

‘Jedini način da se odupremo manipulacijama u medijskom prostoru jest vraćanje povjerenja u mainstream medije’, smatra Josip Popovac, predsjednik Agencije za elektroničke medije

Vezano uz zahtjeve oko preciznijeg definiranja promidžbe tijela državne uprave, u radnom tekstu prijedloga Zakona navodi se kako sredstva namijenjena za promidžbu tijela državne uprave, javne ustanove, zavodi i pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska, dužne su utrošiti na oglašavanju u audiovizualnim ili radijskim programima regionalnih i lokalnih nakladnika televizije i/ili radija te pružatelja elektroničkih publikacija te su na zahtjev Hrvatskog novinarskog društva isključene jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Sukladno prijedlogu Hrvatskog novinarskog društva za sprječavanje zlouporabe javnog novca, u nacrtu zakona predlaže se transparentniji način dodjele sredstava za financiranje proizvodnje i programa regionalnih i lokalnih nakladnika televizije i/ili radija te elektroničkih publikacija na način da se ta tijela obvezuju na dodjelu sredstava temeljem javnih poziva i na temelju javno objavljenih kriterija.

Što se tiče Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, također na sugestiju HND-a, predložena je mogućnost da se sredstva osiguravaju i iz drugih izvora budući da u okviru poreznih propisa još nije propisan način oporezivanja digitalnih platformi, a kada to bude učinjeno bit će moguće osigurati i dodatne izvore financiranja.

U nacrtu Zakona kao korisnici sredstava Fonda uvedene su sve elektroničke publikacije, no isto tako temeljem zahtjeva Hrvatskog novinarskog društva uvedena su određena ograničenja te je posebno istaknuto da se financiranje ograničava na programe koji su od javnog interesa;

U nacrtu Zakona ne predlažu se izmjene u načinu izbora regulatornog tijela budući da je praksa uvedena važećim Zakonom sukladna praksi u većini država članica Europske unije, da je o načinu izbora članova Vijeća za elektroničke medije prilikom donošenja Zakona 2009. godine provedena široka javna rasprava te budući da niti jedan drugi član Radne skupine nije tražio da se odredbe o načinu izbora članova Vijeća mijenjaju. Istovremeno, naglašavamo kako su u nacrt prijedloga Zakona uvedene dodatne stručne kvalifikacije koje trebaju imati kandidati, odnosno članovi Vijeća za elektroničke medije kako je tražilo HND.

Na kraju, nacrt prijedloga Zakona usklađen je s pravnom stečevinom Europske unije. Sukladno Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama obveza je svake države članice, pa tako i Republike Hrvatske, da potiče i štiti nacionalnu neovisnu produkciju tako da nije uvažen prijedlog HND-a da temelj programa bude isključivo vlastita proizvodnja jer, kako navodi Hrvatsko novinarsko društvo, „tržište ne nudi uvijek proizvode najviših standarda“. U Radnoj skupini sudjeluju predstavnici nakladnika, Agencije za elektroničke medije, predstavnici HAVC-a i predstavnici neovisnih proizvođača audiovizualnih sadržaja na koje se ova pitanja izravno odnose, a na samim sjednicama Radne skupine predstavnici HND-a nisu obrazložili svoje zahtjeve koji ovako formulirani odstupaju od odredbi Direktive.

Što se tiče pitanja redakcijskih statuta, ona se uređuju Zakonom o medijima te nikako ne mogu biti uređena u Zakonu o elektroničkim medijima na drugačiji način, no nacrt prijedloga Zakona pojačava odredbe o obvezi usvajanja redakcijskih statuta uključujući uzimanje u obzir prilikom davanja koncesija ako se radi o pravnoj ili fizičkoj osobi koja je koncesiju već koristila.

Na kraju, vezano uz zahtjev HND-a da se propiše broj radijskih i televizijskih frekvencija za neprofitne nakladnike, odgovorili smo da to nije moguće propisati Zakonom s obzirom na to da broj ovisi o tehničkim parametrima i nije predmet ovog Zakona.

Ministarstvo kulture pozvalo je HND kao krovnu udrugu novinara u Hrvatskoj da afirmativno i u dijalogu nastavi iznositi svoje prijedloge koje će uvijek razmotriti i argumentirano odgovoriti koje prijedloge mogu, a koje ne mogu uvažiti.

U odgovoru Ministarstva kulture kaže se da u Radnoj skupini sudjeluje veći broj dionika i usvajaju se oni prijedlozi oko kojih se unutar radne skupine postigne konsenzus. U toj istoj Radnoj skupini sudjeluju predstavnici nakladnika, Agencije za elektroničke medije, predstavnici HAVC-a i predstavnici neovisnih proizvođača audiovizualnih sadržaja na koje se ova pitanja izravno odnose. Drugim riječima, očito nije postignut konsenzus oko nekih prijedloga koje je HND iznio.

Zamolili smo i predsjednika Hrvatskog društva nezavisnih producenata Daria Vincea da prokomentira Prijedlog nacrta zakona o elektroničkim medijima i izdvoji što je, po njegovu mišljenju, ključna stvar pri donošenju ovog zakona za nezavisne producente, kojih se i te kako tiče novi Zakon o elektroničkim medijima iako Hrvatsko društvo nezavisnih producenata nije imalo svog predstavnika u Radnoj skupini. Vince je rekao sljedeće:

„Hrvatsko društvo nezavisnih producenata već desetak godina iščekuje izmjene i dopune Zakona o elektroničkim medijima, još od 2009. godine kada je donesena prva verzija. Bilo je to vrijeme ubrzanih i strogih pristupnih pregovora – zakonima se nastojalo u što kraćem vremenu maksimalno pokazati kooperativnost s europskim sustavom. Istovremeno, određeni kulturni medijski koncepti, kao što je uloga tvrtki neovisnih audiovizualnih proizvođača u europskoj kulturnoj politici, kod nas nisu još bili ni poznati niti dovoljno shvaćeni. Rezultat je bila nesretno napisana definicija neovisnog producenta koja je u nekim kriterijima pobrojala u sebi sve opcije koje je ponudila AVMS direktiva EU-a, na način koji je izrazito teško primjenjiv u praksi i odudara od našeg medijskog okruženja, dok s druge strane nije uvrstila neke ključne odrednice neovisnog proizvođača niti jasne obaveze komercijalnih nakladnika u pogledu domaćih audiovizualnih djela. Zato je nama danas najbitnije da nova verzija ZEM-a kvalitetno pravno uredi definiciju neovisnog proizvođača, usklađenu i s hrvatskim medijskim okruženjem i europskom pravnom stečevinom, kako bi se izbjegle sve daljnje nedoumice. To nam je osobito važno jer u suradnji s Vijećem za elektroničke medije pripremamo izradu prvog hrvatskog registra neovisnih producenata koji treba nakladnicima olakšati primjenu zakona.

S time u vezi, zalažemo se i za usklađivanje sa zadnjom AVMS Direktivom i nužnost da se jasno propišu obaveze svih nakladnika i pružatelja audiovizualnih medijskih usluga prema ulaganjima u domaću neovisnu proizvodnju i hrvatska audiovizualna djela, kako bismo se konačno našli u ravnopravnoj poziciji s ostalim europskim neovisnim proizvođačima. Mi nismo direktno predstavljeni u radnoj grupi ministarstva, ali smo formirali koordinaciju audiovizualnih udruga i izradili zajedničku platformu zahtjeva prema ministarstvu, koju u radnoj grupi predstavljaju Chris Marcich i Jasminka Martinović iz HUP-a. Da bismo olakšali postizanje dogovora, pokrenuli smo i pregovore s predstavnicima komercijalnih nakladnika kako bi se bolje međusobno razumjeli i pronašli rješenja prihvatljiva svim stranama. Taj je proces još u tijeku i nadamo se da će rezultirati pozitivnim ishodom.“

‘U suradnji s Vijećem za elektroničke medije pripremamo izradu prvog hrvatskog registra neovisnih producenata koji bi nakladnicima trebao olakšati primjenu zakona’, najavio je Dario Vince

 Osim činjenice da navodno Ministarstvo kulture nije prihvatilo nijedan HND-ov prijedlog na radni tekst Zakona o elektroničkim medijima, najviše je zapravo pažnje izazvala naglašena izjava predsjednika HND-a Hrvoja Zovka da Ministarstvo nije prihvatilo prijedlog o depolitizaciji Vijeća za elektroničke medije. Stoga smo pitali Josipa Popovca što misli o prijedlogu HND-a da se Vijeće za elektroničke medije depolitizira. On je rekao:

„Vijeće i Agencija depolitizirani su odavno. Neovisni regulator je neovisan onoliko koliko su neovisne i stručne osobe izabrane u regulatorno tijelo. VEM i AEM uživaju veliki ugled u europskim asocijacijama regulatora ERGA, EPRA, MNRA. Hrvatska pri izboru Vijeća za elektroničke medije slijedi praksu većine zemalja Europske unije. Tako parlament bira članove regulatornih tijela u 10 zemalja EU-a, u šest zemalja taj je izbor u ingerenciji vlade, u šest zemalja članove uprava regulatornih tijela biraju parlament i vlada zajednički, u Luksemburgu i Poljskoj to čini predsjednik države, a u četirima zemljama – Češkoj, Danskoj, Islandu te u pojedinim njemačkim saveznim državama – članove uprava regulatornih agencija bira neko drugo institucijsko tijelo. Pri tome je izbor predsjednika regulatornog tijela najčešće u djelokrugu izvršne vlasti iako kod devet nacionalnih regulatora predsjednika među sobom biraju članovi upravnih tijela.“

Kao čelnom čovjeku HND-a, Zovku najviše smeta baš ta depolitizacija Vijeća za elektroničke medije.

„Svakako bih stavio naglasak na depolitizaciju Vijeća za elektroničke medije i povećanje sredstava iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, koje dodjeljuje to Vijeće. Naglašavam da je smanjenjem sredstava u tom Fondu – jer prema prijedlogu Ministarstva sada bi za ta sredstva moglo aplicirati više potencijalnih korisnika, a za manje novca – najviše su pogođeni neprofitni mediji, koji su pokošeni još za ministarskog mandata Zlatka Hasanbegovića. Problem je i s financiranjem lokalnih medija i ovisnosti velikog dijela njih o lokalnim šerifima“, rekao je Zovko.

U razgovoru je istaknuo i da su svi prijedlozi koje su željeli vidjeti u novom Zakonu o elektroničkim medijima velikim dijelom proizišli iz dokumenta „8 zahtjeva protiv cenzure“ koji su Vladi uputili početkom ožujka prošle godine, kad su održali veliki novinarski prosvjed u Zagrebu koji je okupio više od 2000 kolegica i kolega.

U četvrtak, 30. siječnja, u Hrvatskom novinarskom društvu održat će se europski sastanak o ravnopravnosti spolova u audiovizualnom sektoru, na koji dolaze mnogobrojni novinari sa svih strana svijeta koje će Zovko informirati o svim pojedinostima oko nacrta novog zakona o elektroničkim medijima.

„Mi smo s kolegicama i kolegama ionako neprestano u kontaktu pa su vrlo dobro upoznati s našim problemima. Ponajprije s onom grozomornom brojkom od 1160 sudskih tužbi protiv hrvatskih novinara i medija. Uskoro krećemo u novo anketiranje, a rezultate ćemo imati za otprilike mjesec dana“, dodao je Zovko.

Krajem prošle godine, na 12. danima elektroničkih medija održanima u Zadru, predsjednik Agencije za elektroničke medije Josip Popovac izjavio je sljedeće: „Neće biti opstanka na tržištu bez vrhunskog medijskog profesionalca. Imamo 34 televizijska i 156 radijskih kanala, više od 400 elektroničkih publikacija. Silnu vojsku educiranih, vrhunskih novinara trebamo u ovom našem doista pluraliziranom medijskom prostoru. Jedini način da se odupremo manipulacijama u medijskom prostoru jest vraćanje povjerenja u mainstream medije.“

Komentiraj