Povodom 50. obljetnice Hrvatskog proljeća u Klovićevim je dvorima u utorak predstavljen zbornik radova Sinj i Hrvatsko proljeće, a predsjednik Republike Zoran Milanović tom je prilikom istaknuo kako sudionici Hrvatskog proljeća nisu pozivali na mržnju ni nacionalnu netrpeljivost.

Milanović je u prigodnom govoru kazao kako je njegov otac iz Sinja te da taj grad u njemu uvijek izaziva pozitivnu emociju. “Hrvatsko proljeće 1971. je bilo s jedne strane sinjska aristokracija u onom plemenitom smislu riječi, i djeca i sinovi uglavnom sinjskih i glavničkih težaka, djeca koja su se školovala kako njihovi preci nisu mogli, koji su završili gimnaziju i Sveučilište u Zagrebu i koji su krenuli punim plućima i punog srca u život”, rekao je Milanović na predstavljanju zbornika.

Za život hrvatskog naroda u bivšoj državi Milanović je rekao da je bio težak i kompliciran, a bivšu državu, Jugoslaviju, ocijenio kao premosnicu do realizacije konačnog cilja, a to je hrvatska neovisnost. Istaknuo je da je 1971. godina ‘bila jedan hrvatski krik’ i ‘pokušaj da se napravi više reda u toj državi’, a da su protagonisti bili umjereni ljudi koji nisu pozivali na mržnju ni nacionalnu netrpeljivost, ljudi koji su pokušavali bolje, a od kojih su neki platili groznu cijenu, kao Marko Veselica.

Članstvo u Europskoj uniji i NATO-u Milanović opisuje kao nešto iz čega ‘pošteno za sebe trebamo izvući najveću korist’. “Mi smo mali narod, odnosno mala država i mala nacija. U Hrvatskoj živi četiri milijuna ljudi i to je ljudstvo s kojim se da napraviti čuda u prostoru, koji je mali, rijetko naseljen, a ima sjajne resurse. Oni su ništa ako ih ne naseljavaju žilavi, pametni i ambiciozni ljudi. Te ambicije Sinjankama i Sinjanima nije nikada nedostajalo”, zaključio je predsjednik Milanović.