S profesorom Zoranom Đogašem, 56-godišnjim nestranačkim kandidatom HDZ-a za gradonačelnika Splita, razgovarali smo uoči prvog kruga prijevremenih lokalnih izbora sljedeće nedjelje, i to u trenutku kada je u javnosti eksplodirao seksualni skandal u redovima donedavnog gradonačelnika Ivice Puljka. Dok se procjenjuje koliko će ta, po svemu sudeći, navlakuša s razmjenom seksualnih poruka naštetiti – ili možda čak i pomoći – Ivici Puljku, Đogaš je u svojoj ocjeni tog događaja zaključio da dvojica njegovih protukandidata, donedavni gradonačelnik iz Centra Ivica Puljak i Željko Kerum iz HGS-a, sve više nalikuju jedan drugome.

Baš kao i Ivica Puljak, Zoran Đogaš je ugledni znanstvenik. U dva mandata obnašao je dužnost dekana Medicinskog fakulteta u Splitu, a u četiri mandata bio je i prodekan za nastavu i studentska pitanja. Predstojnik je Zavoda za neuroznanost Medicinskog fakulteta i voditelj Centra za medicinu spavanja. Od 1992. do 1995. godine boravio je na usavršavanju u SAD-u, u Wisconsinu, a doktorsku disertaciju obranio je 1997. godine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Utemeljitelj je i dvaju laboratorija u Splitu: laboratorija za neuroznanost i laboratorija za kliničku neuroznanost s Centrom za medicinu spavanja pri Medicinskom fakultetu u Splitu. Predsjednik je Hrvatskog somnološkog društva i potpredsjednik Izvršnog odbora Zbora europskih nacionalnih društava za medicinu spavanja. Riječ je o liječniku i stručnjaku s međunarodnim referencama.

NACIONAL: Politički “seks-skandal” u Splitu izložio je neugodnostima bivšeg zamjenika gradonačelnika Bojana Ivoševića i kandidata za Gradsko vijeće s liste Ivice Puljka Luku Baričića, a namješten im je bio putem lažnih profila dviju djevojaka. Bio je to tzv. catfishing na društvenim mrežama. Iz Puljkova stožera kažu da je navodno to namjestila ekipa iz HGS-a Željka Keruma. Kakav je vaš odnos sa Željkom Kerumom, također kandidatom za gradonačelnika, ali i tradicionalnim partnerom HDZ-a u Gradskom vijeću pa stoga i vašim potencijalnim partnerom?

U ovoj kampanji mi smo posve drukčiji ljudi i od Željka Keruma i od Ivice Puljka. U ovoj kampanji Željko Kerum i Ivica Puljak nalikuju jedan drugome, politički se hrane jedan drugim. Čitav niz salvi međusobnog vrijeđanja nije u mom stilu. Pršut je meni puno draži na toplom domaćem kruhu nego na čelu. Ne negiram nečiju visprenost, ali ne pripadam takvom stilu.

NACIONAL: A što kažete na priče da je taj “seksualni skandal”, koji bi vama i HDZ-u trebao pomoći u izbornoj kampanji, produciran u kuhinji Željka Keruma, a koliko je poznato, baš je Željko Kerum imao objavljenu fotografiju s pršutom na čelu?

To samo čujem u njihovim prepucavanjima, ali to nije moj svijet. Mučno mi je bilo to gledati i slušati. Jedino na što sam reagirao su političke konotacije. Bez obzira na sve, radi se članu predsjedništva jedne stranke, a to je Centar Ivice Puljka. Govorim o ulozi u podjeli mandata i uslugama za koje se može osigurati neki posao. Govorim o laži kandidata za zamjenika o točnom trenutku kad se prestao dopisivati s maloljetnicom. Govorim o opravdavanju u kojem se jedna skupina ljudi uvlači na neprikladan način u pokušaju obrane neobranjivog. Dakle, teza o valjda posebnoj seksualnosti invalida, pri kojoj se diskriminira osobe s invaliditetom. Takva je politička poruka meni potpuno neprihvatljiva. Ivica Puljak je tako govorio o članu predsjedništva svoje stranke, pri čemu toj osobi to nije nimalo pomoglo, već zasigurno otežalo život. To su, po meni, neprihvatljive poruke u javnosti i na njih sam reagirao.

NACIONAL:Bojan Ivošević se izložio interesnim skupinama koje su na atraktivnim splitskim lokacijama protupravno držale štandove. Bio je ključna figura koja je počela sređivati situaciju u Splitu. Smatrate li barem tu njegovu ulogu pozitivnom?

Ključna podloga za sređivanje situacije bile su odluke Oparine administracije oko Pazara i Istočne obale. Kao što je svojedobno bilo puno nezgodnije srušiti brojne ugostiteljske objekte na Žnjanu. Kako su tek onda skočile interesne skupine? Puno veći novac se tamo vrtio. No rušenje objekata prošlo je u miru, bez predstava za javnost. Možda mladi gospodin Ivošević ima dobre namjere, ali zbog takvog stila one padaju u vodu. Potpuno je neprihvatljiv njegov šerifovski način ponašanja. Dijeljenje lekcija stručnjacima, agresivnost u pristupu ljudima, napadi na ljude, a nema veze s ovim što je eskaliralo s novinarkom kojoj je poručio da će joj se “napiti krvi”, zapravo je njegov obrazac ponašanja. Tu je prijeđena crta komuniciranja u obnašanju vlasti. Čudi me da njegov šef Ivica Puljak nije intervenirao. Spominjalo se da ide na radionice iz komunikacijskih vještina, ali to je čisto u svrhu relativiziranja ponašanja gospodina Ivoševića. Čak se i oni sami tome smiju.

NACIONAL: Kako ste doživjeli žestoku intervenciju policije na autocesti Zagreb-Karlovac protiv navijača Torcide nakon nedavne utakmice Dinama i Hajduka? Opravdavate li tu intervenciju u kojoj se ljude i nasilno izvlačilo iz automobila, bilo je upotrijebljeno i vatreno oružje te su prostrijeljeni neki sudionici incidenta? Je li ta intervencija policije bila pregruba?

Cijeloga života, još od 1971. godine kada sam imao pet godina, a bila je potpuna ludnica u Splitu jer smo poslije 16 godina čekanja osvojili naslov prvaka u nogometu, navijač sam Hajduka. Nakon povratka iz Amerike kasnije sam uz Hajduk bio vezan i operativno kroz rad u zdravstvenoj komisiji kluba. Nisam selfie navijač Hajduka kao neki protukandidati, nego sam s klubom prošao i puno utakmica. Ponosan sam i na to što Hajduk prati više navijača nego sve ostale klubove zajedno. U ovom konkretnom slučaju očito je da je bilo niz organizacijskih propusta. Zato se ova situacija mora čim prije pravno razriješiti i onda sve transparentno prezentirati javnosti. Već sada je jasno da se puno ljudi zateklo na krivom mjestu.

‘Potpuno je neprihvatljiv šerifovski način ponašanja Bojana Ivoševića, kandidata za zamjenika gospodina Puljka’, rekao je profesor Zoran Đogaš. FOTO: Ivo Cagalj/PIXSELL

NACIONAL: Pitao sam vas za ocjenu policijske intervencije. Je li bila pretjerana i pregruba ili nije, a bilo je upotrijebljeno i vatreno oružje pa je došlo i do ranjavanja?

Po iskazima koje sam čuo, a volio bih vidjeti i službeno očitovanje, očito je da je bilo pretjerivanja s obje strane. Napad na policiju bio je neprimjeren od nekolicine osoba, a onda je i policija reagirala pretjerano. Kad započne kaos, događaju se neočekivane stvari. Neprimjereno je bilo da su neki ljudi završili i u zatvoru, a u zatvoru je završio i jedan novinar. To je bilo apsolutno neprimjereno, pritom posebno ističem da je ono što je nakon svega izjavio novinar Mate Prlić bilo jako zrelo. Rekao je da mu je drago što se to tako dogodilo jer je mogao neke stvari iznutra osjetiti, a to doprinosi uvjerljivosti cijele priče. Ono što je, pak, bilo politički neprimjereno, dolijevanje je ulja na vatru. Gospodin Puljak inače za sve krivi HDZ, pa ga tako krivi i za tu situaciju.

NACIONAL: Osporavate li taj veliki utjecaj HDZ-a u Hrvatskom nogometnom savezu?

Riječ je o velikom sustavu u kojem je zadnjih godina puno toga promijenjeno, a gospodin Puljak najviše voli politizirati stvari koje ne razumije. On nogomet i ne prati. Veliki je utjecaj HDZ-a bio i u izgradnji sveučilišnih kampusa u Hrvatskoj, pa i ovog sveučilišnog kampusa u Splitu gdje gospodin Puljak i ja imamo radno mjesto. Onda valjda vrijedi i ta analogija? Takvo politiziranje meni je neprihvatljivo.

NACIONAL: Kažete da je pogrešno okriviti HDZ za sve promašaje, ali HDZ je u 32 godine samostalne Hrvatske 24 godine bio na vlasti. Ako HDZ nije za sve kriv, je li onda barem najviše kriv za to što se događalo u hrvatskoj službenoj politici?

HDZ je bio najdulje na vlasti, a da je toliko na vlasti bio netko drugi, onda bi se jednako govorilo i protiv njega. Evo, stranka Centar u Splitu u godinu dana nije napravila apsolutno ništa. Nije nastavila niti pokrenula nijedan veliki projekt, već su isključivo čekali pravi trenutak da raspišu izbore kako bi se riješili koalicijskih partnera. To ne govorim ja, već njegovi bivši partneri koji su sad prepuni gorčine. U tim sukobima, poput sukoba s SDP-om, netko ozbiljno laže, a sve ukazuje na to da to nisu baš svi ostali partneri, već bivši gradonačelnik.

NACIONAL: Tko vas je u HDZ-u odabrao za nestranačkog kandidata te stranke za gradonačelnika Splita? Je li vam to ponudio Vice Mihanović, lokalni splitski čelnik HDZ-a, ili je ponuda stigla izravno iz središnjice HDZ-a u Zagrebu?

Prvi kontakti su uvijek s lokalnom organizacijom, ali dobar odnos imam i s premijerom Plenkovićem. Odluka je bila jednoglasna na svim razinama i to cijenim. Mislim da je ovim pristupom HDZ odlučio promijeniti smjer u lokalnoj politici u Splitu. Surađivati s drugima i okupljati, što je po meni pravi put.

‘Stranka Centar u Splitu u godinu dana nije napravila apsolutno ništa. Nisu nastavili niti pokrenuli nijedan veliki projekt, već su isključivo čekali pravi trenutak da raspišu izbore da se riješe koalicijskih partnera’

NACIONAL: Jeste li nestranački ili nadstranački kandidat HDZ-a?

To je suptilna jezična razlika koju je premijer Andrej Plenković više puta istaknuo. HDZ je odlučio da ide u smjeru promjene lokalne politike, žele nekog tko je dokazano stručan, ima upravljačke vještine i može promijeniti lošu situaciju u Splitu. Iskreno su mi otvorili vrata i prihvatio sam njihovu ponudu jer želim mijenjati svoj grad nabolje. Da je situacija u Splitu loša, ne mislim samo ja, nego i moji kolege iz Zagreba, Rijeke, Osijeka, odasvud izvan Splita, pa im je bilo drago kada sam prihvatio kandidaturu. Drugi najveći grad u zemlji postao je grad slučaj i predmet zafrkancije.

NACIONAL: No kao osoba koja nije u HDZ-u, a niste ni ideologijski opredijeljeni, rekli ste da biste prihvatili kandidaturu i od neke druge stranke da ste dobili ponudu?

To nikada nisam rekao. To je bila izjava gospodina Puljka, a izgurana je bila nakon tiskovne konferencije na kojoj to uopće nije bilo tako rečeno.

NACIONAL: Kako je bilo rečeno?

Rekao sam da sam realan i pragmatičan čovjek, a dobio sam ponudu od najveće stranke u državi koja ima jaku i stabilnu potporu u gradu Splitu. Stranke koja ima svoje probleme, ali i svoju snagu, a s tom strankom dijelim neke temeljne svjetonazorske vrijednosti. Gospodin Puljak me ne bi pozvao jer on sam najbolje zna sve o svemu, a ne znam koje su to druge opcije s kojima bi čovjek sad u Splitu mogao doći na gradonačelničko mjesto. Sad o meni taj isti čovjek govori potpuno neprimjereno iako se znamo godinama. Njegove riječi sve više nalikuju riječima gospodina Keruma. Uporno ponavlja laži ne bi li se one uhvatile i proizvele istinu. Svi ljudi na javnim događanjima u Splitu mogu vidjeti mene i gospodina Puljka. Među nama postoji socijalna i ljudska razlika. Smiješno mi je da se izbjegava pružiti ruku u javnosti ili zajedničko slikavanje zbog straha da će to netko vidjeti. Djetinjasto.

NACIONAL: Koliko vam u izbornoj kampanji pomaže, a koliko odmaže podrška premijera Plenkovića, koji vam je dao i javnu potporu svojim prošlotjednim dolaskom u Split?

Kao osobi koja je ušla u ovu priču, važno mi je imati potporu premijera i državne vlasti. Split ima poziciju drugog najvećeg grada, ali bez potpore državne vlasti teško je realizirati projekte koji će unaprijediti kvalitetu života u gradu. Kao čovjek ne mogu zamisliti situaciju u kojoj jedan dan na televiziji govorite da su vam sva vrata u ministarstvima otvorena iako ste iz druge stranke, a onda drugoga dana te iste ljude gađate blatom. Tako stvari ne idu u ljudskoj zajednici. Mislim da je ta potpora iznimno važna. Kod premijera cijenim njegov politički habitus i percepciju o njemu i izvan stranačkih krugova. Mislim da se radi o kompetentnom čovjeku. Koliko će to meni pomoći ili odmoći u javnoj percepciji, ne mogu procijeniti, ali to je moj stav. I znam da bez takve potpore ne bih bio u stanju realizirati velike projekte na korist grada Splita.

‘Važno mi je imati potporu premijera i državne vlasti. Split ima poziciju drugog najvećeg grada, ali bez potpore državne vlasti teško je realizirati projekte’, Nacionalu je rekao profesor Zoran Đogaš. FOTO: Ivo Cagalj/PIXSELL

NACIONAL: Što vas je, kao znanstvenika, motiviralo na ulazak u političku bitku za gradonačelnika Splita, i to kao kandidat HDZ-a iako niste član te stranke? Je li to zato što u politici postoji privlačni adrenalin ili zato što želite pomoći građanima Splita?

Trebao bih proraditi sve što se izdogađalo u zadnjih par mjeseci da bih točno odgovorio na to pitanje. Očito imam neki naboj koji je duboko čučao u meni, a stjecajem okolnosti se probudio. Još kao dekan Medicinskog fakulteta shvatio sam kako se kvalitetnim upravljanjem mogu suštinski mijenjati stvari. To je iskustvo koje obilježi čovjeka. Bio sam u upravi Fakulteta ukupno 13 godina, tijekom kojih smo uveli studij medicine na engleskom jeziku na kojem je trenutno 300 stranih studenata. Svaki od njih školarinu godišnje plaća 12.000 eura, a gdje je tek indirektna korist za Split i njegovo gospodarstvo od njihovih gotovo 110.000 noćenja kroz svih 365 dana u godini… Postali smo izvoznici znanja, i mi i drugi medicinski fakulteti u Republici Hrvatskoj, a to je iznimno veliki projekt za hrvatsku edukaciju i znanost. Dodatno smo još uveli međunarodni sporazum s bolnicama u Bavarskoj, odnosno Njemačkoj, kroz koji službeno educiramo buduće njemačke liječnike, a te su bolnice naša nastavna baza. Nažalost, kao građaninu mi je postalo jasno da je tih primjera malo i da je Split odustao od velikih projekata. Odustao je od vizije nužne za razvoj velikog grada. Bavimo se krpanjem, a vrijeme gubimo na svađe. To je u meni izazivalo veliku frustraciju i ušao sam u ovu priču, između ostalog, da to promijenimo.

NACIONAL: Kako ste kao znanstvenik surađivali s Ivicom Puljkom, a kakav je vaš odnos danas?

Kao znanstvenici bavimo se bitno različitim znanostima. Kolega Puljak je elektrotehničar koji je kasnije doktorirao u fizici. On se bavi istraživanjem svemira i česticama, a ja sam neuroznanstvenik koji se bavi mozgom i primarno sam liječnik, što znači da, uz znanost, imam i pacijente. Dodirna točka nam je bila što smo obojica održala na stotine javnih predavanja u popularizaciji znanosti pa smo dobili i državne nagrade za znanost. Neposredno smo surađivali samo na Festivalu znanosti u Splitu koji sam koordinirao, a kolega Puljak je sudjelovao u organizaciji i kao predavač. Ako je na nebu stotine milijardi zvijezda, onda je u mozgu stotine milijardi neurona pa i tu postoje neke dodirne točke. Ako ćemo to prebaciti na političku priču, smatram da na moju stranu preteže ipak dimenzija liječnika i čovjeka s upravljačkim iskustvom.

NACIONAL: Kao znanstvenik izdali ste i jedan udžbenik o spavanju. Što se može naučiti iz tog vašeg udžbenika?

Riječ je o prvom izdanju europskog udžbenika za medicinu spavanja na engleskome jeziku, kojemu je, eto, Hrvat bio jedan od troje glavnih urednika. Može se naučiti puno o važnosti dobrog spavanja za život i dobro dnevno funkcioniranje, za optimalnu budnost tijekom dana i sposobnost za rad. U spavanju provedemo oko trećinu života, a još uvijek podcjenjujemo značaj niza poremećaja spavanja koji smanjuju kvalitetu života i zbog kojih ljudi ranije umiru. Poznato je da starije osobe manje spavaju nego mlađe, ali iz toga nužno ne slijedi zaključak da starijim ljudima treba manje sna, nego se u mozgu događaju neke promjene pa u biološkom satu dolazi do toga da se spava kraće, ali se spava i lošije. A kvaliteta spavanja važnija je negoli samo trajanje. Zato su nam stručnjaci za medicinu spavanja od iznimne važnosti i drago mi je da smo u Splitu pokrenuli prvi specijalistički studij za doktore medicine kao svehrvatski projekt, i to na engleskom jeziku, pa smo i tu predvodnici u Europi.

‘Rekao sam da sam realan i pragmatičan čovjek, a dobio sam ponudu od najveće stranke u državi koja ima jaku i stabilnu potporu u gradu Splitu. Stranke koja ima svoje probleme, ali i svoju snagu’

NACIONAL: Spominjete svoje upravljačko iskustvo. Kako mislite osigurati toliko potrebne investicije u Splitu?

Prilika koja se ne smije propustiti su projekti financirani europskim fondovima. Premijer Plenković i Vlada uspjeli su se izboriti za 25 milijardi eura za Hrvatsku u ovom programskom razdoblju. To je ogroman novac, koji Hrvatska do sada nije imala. Ako promatrate Slovačku, Sloveniju, Češku, najveći napredak su napravili upravo u drugom programskom razdoblju svog članstva u EU-u. Kroz one dijelove koje poznajem, u obrazovanju i znanosti imamo milijardu eura na raspolaganju samo kroz NPOO. Već sad su tu sredstva za vrtiće, osnovne i srednje škole te sveučilišta. A iz drugih izvora Split bi idućih godina napokon trebao dobiti kanalizaciju za sva svoja naselja, uskoro i pročistač vode. Potencijal za naš grad je ogroman, ali gubimo vrijeme. Split gubi vrijeme na politikantstvo i svađe. Da kojim slučajem Puljak i ostane gradonačelnik, njegov fokus ne bi bio na Splitu, već bi pokušao ići na iduće izbore za Pantovčak pa na parlamentarne za Markov trg i prilike za naš grad samo bi iscurile.

NACIONAL: Demografski trendovi u Hrvatskoj nisu poštedjeli ni Split. Stanovništvo stari, a ljudi se u potentnoj životnoj dobi iseljavaju. Kako ocjenjujete tu situaciju?

Oko 15.000 na ukupno oko 150.000 stanovnika napustilo je Split u zadnjih 10 godina. S druge strane, čak 30 posto stanova u Splitu je prazno. Događaju se promjene kojima ne upravljamo. Atraktivnost Splita drži visoku cijenu stanova, a imamo prazne stanove. Imamo i sve manje ljudi, a sve više interesa stranaca za kupnju nekretnina. Zbog inflacije sve više ljudi ulažu novac u nekretnine, a s druge strane, mlade obitelji u potpunom su vakuumu, u najtežoj situaciji do sada.

NACIONAL: Cijene galopiraju, inflacija je u svibnju dosegla 10,8 posto, a Hrvatska zbog starenja stanovništva ima sve više umirovljenika. Kako u takvim okolnostima komentirate najavu premijera Plenkovića da će mirovine do 2025. godine porasti tri posto?

Ova situacija uzrokovana je vanjskim čimbenicima pa se globalna politika reflektira na sve nas kao što je bio slučaj 2008. godine u vrijeme financijske krize. U koronakrizi država je intervenirala i razmjerno smo dobro kroz nju prošli. Moglo je biti puno gore. Situacija nakon agresije Rusije na Ukrajinu je potpuno zaoštrila stvari i inflacijski udar je uzrokovala posvuda, a ne samo u Hrvatskoj. To je svjetski, europski i hrvatski problem i taj problem nećemo moći sami riješiti. Očekujem da će Hrvatskoj pomoći činjenica da je članica Europske unije, ali i hrvatska država morat će intervenirati slično kao u koronakrizi.

NACIONAL: Smatrate li prikladnim u ovakvim okolnostima uvoditi euro sljedeće godine?

Taj dio s uvođenjem eura bio je posve izvjestan već dugi niz godina i trenutna inflacija nije s tim povezana. Euro nosi niz koristi za naše građane i gospodarstvo, a mislim da smo za to spremni. Ministar Marić i premijer Plenković odradili su veliki posao i drže stvari pod kontrolom. Ne mogu ni zamisliti kako bi bilo da oni nisu sad na tim mjestima, već neki iz opozicijskih stranaka.