Znanstveno istraživanje: Zagreb može zadesiti potres magnitude 6,3

Snježana Markušić, pročelnica Geofizičkog odsjeka PMF-a, dio je znanstvenog tima koji je objavio rezultate istraživanja o zagrebačkom potresu 22. ožujka 2020.

 

Prof. dr. Sc. Snježana Markušić, pročelnica Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, s kolegama znanstvenicima Davorom Stankom, Tvrtkom Korbarom, Nikolom Belićem, Davorinom Penavom i Brankom Kordićem, autorica je znanstvenog rada o velikom zagrebačkom potresu koji se dogodio 22. ožujka.

Za Zg News govori o rezultatima istraživanja i mogućnosti da se hrvatska metropola opet nađe na udaru potresa.

ZG NEWS: Dio ste tima koji je objavio prvi znanstveni rad ‘’Zagreb (Croatia) M5.5 Earthquake on March 2020’’, objavljen u časopisu Geosciences o potresu koji je u ožujku pogodio glavni hrvatski grad. Koliko su česti potresi na području Zagreba?

Potresi i seizmička aktivnost šireg područja Zagreba nisu ništa neuobičajeno. Najjači je bio potres koji se dogodio 9. studenoga 1880. godine u 7 sati i 3 minute, magnitude 6.3, sa žarištem u Medvednici. Nakon toga su se jači potresi događali 1901., 1905. i 1906. godine. Što se tiče recentnije seizmičke aktivnosti šireg područja grada Zagreba, najjači je potres koji se dogodio 3. rujna 1990. godine s epicentrom u okolici Kraljevog Vrha, magnitude 4,7. Karakteristika seizmičnosti zagrebačkog područja je relativno učestalo događanje slabijih potresa – od 1908. godine, kada je otpočelo kontinuirano bilježenje potresa u Hrvatskoj, zabilježeno je oko 1000 potresa magnituda do 3,5 te relativno rijetka pojava jačih potresa, magnituda većih od 4,5.

ZG NEWS: Kada se uspoređuju prethodni potresi, je li razorniji bio onaj iz 1880. ili ovaj zadnji, 22. ožujka 2020.?

Ako uspoređujemo jakost tih dvaju potresa, tada je jači bio Veliki zagrebački potres iz 1880., magnitude 6,3. Potres koji je 22. ožujka 2020. u 6 sati i 24 minuta zatresao Zagreb bio je magnitude 5,5 te je najjači instrumentalno zabilježen potres s epicentrom u širem zagrebačkom području i najjači poslije Velikog zagrebačkog potresa iz 1880. godine.

ZG NEWS: Što znači podatak da se Medvednica nalazi u geotektonski ‘’zanimljivom’’ području?

Područje grada Zagreba je pod utjecajem rasjedne zone žumberačko-medvedničko-kalničkog rasjeda te su potresi posljedica sučeljavanja struktura panonskog bazena i onih “medvedničko-kalničkog pružanja”. Dakle radi se o međusobnoj kinematičkoj interakciji susjednih orogena, čija dinamika još nije u potpunosti razjašnjena, što ovo područje čini geotektonski zanimljivim.

ZG NEWS: U tijeku je saborska rasprava o Zakonu o obnovi Zagreba nakon potresa u ožujku. Što je najvažnije učiniti da građevine, posebno one starije u najužem gradskom središtu, manje stradaju u slučaju novog potresa?

Kako bi zgrade bile „otpornije“ u slučaju novog jačeg potresa, nužno je provesti procjenu njihove ranjivosti i sukladno tome provesti konstrukcijsko ojačavanje. Radi se dugotrajnom i vrlo skupom procesu.

ZG NEWS: Što znači izraz ‘’protupotresna gradnja’’?

Pod ‘’protupotresnom gradnjom’’ podrazumijeva se gradnja zgrada u skladu s građevinskim standardima koji su u skladu s određenom razinom seizmičkog hazarda, odnosno potresne opasnosti, čime se doprinosi otpornosti zgrada na potencijalne potrese.

ZG NEWS: Jasno je da se veliki potresi ne mogu predvidjeti, ali postoje li naznake na osnovi kojih seizmologija može djelovati preventivno?

Ono što seizmologija može je upravo preventivno djelovanje – procjena seizmičke opasnosti na nekom području te je na osnovi toga moguće provesti protupotresnu gradnju, za što je potrebna odgovarajuća zakonska regulativa, čime se doprinosi sigurnosti samih građana.

ZG NEWS: Zašto u znanstvenom radu uspoređujete potresu u Albaniji u studenome 2019. s ovim zagrebačkim i kako to može pomoći Zagrebu i okolici?

Potres magnitude 6,4 koji je 2019. pogodio Albaniju je potres magnitude kakva se može očekivati i na zagrebačkom području te je stoga i naveden kao primjer. U slučaju albanskog potresa primijećeno je da su građevine građene prema standardima za umjerenu i visoku otpornost na potres pretrpjele zanemariva do lagana i umjerena oštećenja. Međutim, ostale građevine su pretrpjele vrlo velika i teška oštećenja. Šteta koja je posljedica potresa u Albaniji može se lako povezati s provedenim laboratorijskim eksperimentima, s ciljem budućeg nužnog ojačavanja pojedinih konstrukcija. Na osnovi iskustva i posljedica albanskog potresa iz 2019. godine lako je vidjeti kakve velike socijalne i ekonomske posljedice bi imao potres iste magnitude ako bi pogodio Zagreb.

ZG NEWS: Koja su, osim Zagreba i okolice potresno ugrožena područja u Hrvatskoj?

Iz karte potresnih područja Republike Hrvatske (http://seizkarta.gfz.hr/) razvidno je da potresno najugroženija područja obuhvaćaju grad Zagreb te šire riječko i dubrovačko područje, čime je potresima izravno ugroženo oko jedne trećine stanovništva RH.

ZG NEWS: Ono što ljude, primarno u Zagrebu, najviše zanima jest odgovor na pitanje može li se ponoviti potres jačine ovoga koji se dogodio 22. ožujka?

Na određenom epicentralnom području uvijek se može očekivati potres barem one jakosti kakav se već jednom u povijesti dogodio. Tako se na zagrebačkom području može očekivati potres najmanje magnitude 6,3, ali ne znamo kada pa je važno gradnju prilagoditi toj činjenici.

Komentiraj