Znanstvenici istražuju kako bi ponašanje životinja moglo pomoći u predviđanju potresa

Autor:

01.08.2011. Rijeka - Jato cipala u rijeckoj luci.
Photo: Goran Kovacic/PIXSELL

Goran Kovacic/PIXSELL

Životinje uistinu mogu naslutiti pojavu potresa, ali je primjena te metode još uvijek vrlo rijetka i nesigurna, ističu znanstvenici, radeći na znanstvenim studijama koje bi čak mogle potvrditi drevna svjedočanstva.

Literatura je, naime, zabilježila vezu između potresa i ponašanja životinja još u Grčkoj četiri stotine godina prije Krista. Jedno od takvih svjedočenja zabilježeno je prije 51 godinu, preciznije, ujesen 1969. na ribogojilištu Lipovljani, sedamdesetak kilometara istočno od sela Strašnik, koje je bilo epicentar potresa u ponedjeljak ujutro kod Petrinje.

Časopis “Ribarstvo Jugoslavije”, broj 6/1969, donosi priču da je upravitelj Ribnjačarstva Ivan Ibriks s dvadesetak ribara izlovljavao u kanalu unutar ribnjaka, u kojem se na malom prostoru našlo tri tisuće kilograma ribe.

U 9.11 minuta “riba se strahovito uznemirila, počela je juriti amo tamo, skakati iznad vode”, navodi se u časopisu koji danas nosi naziv Ribarstvo (Croatian Journal of Fisheries).

Petnaestak do dvadeset sekundi nakon toga dogodio se potres u Banjoj Luci, udaljenoj oko 60 kilometara zračne crte od Lipovljana. Za vrijeme potresa riba se potpuno umirila, a voda zatalasala kao da je projurio motorni čamac i sva zamutila.

Ribarima je bilo jasno da je riba osjetila potres prije njih i postali su svjesni da su bili očevici tog rijetkog prirodnog fenomena, piše u bilješci koju je potpisao povjesničar ribarstva ing. Cvjetan Bojčić, dugogodišnji direktor Poslovne zajednice slatkovodnog ribarstva Jugoslavije.

Bojčić je umro u Zagrebu prije nekoliko dana, 20. prosinca u 93. godini života, a njegov ispraćaj bit će obavljen na zagrebačkom Krematoriju 4 siječnja iduće godine.

Tadašnji potres u Banjoj Luci imao je jakost 6 stupnjeva po Richterovoj skali. Od njega je poginulo 15 osoba, a 1.117 ljudi bilo je teže i lakše ozlijeđeno. Potpuno je uništeno 86 tisuća stanova, te su stradale brojne druge građevine.

Životinje mogu ranije osjetiti potres

Stručnjak za ponašanja životinja Boris Antunović iz Osijeka objašnjava da se nekoliko minuta ili sekundi prije potresa javljaju u blizini epicentra elektromagnetski impulsi koje životinje mogu osjetiti i promijeniti ponašanje.

“Moguće je da su navedena zapažanja promjene ponašanja riba na ribnjačarstvu Lipovljani, vezana za osjećaj ovih elektromagnetskih impulsa u riba”, kaže redoviti profesor na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti.

Postoje brojna zapažanja promjena u ponašanju životinja danima ili čak tjednima prije velikih potresa, čak i do 500 kilometara od epicentra potresa. Godine 373. p.n.e. rimski povjesničar Aelian zabilježio je opise štakora, pasa, zmija i lasica koji su u grupama napuštali grčki grad Helike nekoliko dana prije katastrofalnog potresa pri kojemu je grad doslovno potonuo, ističe Antunović.

Spasile kineski grad Haicheng

Impresivno djeluje iskustvo kineskog grada Haichenga. On je evakuiran nekoliko sati prije potresa magnitude 7.3 koji se dogodio 4. veljače 1975. Potres je devastirao grad i vjeruje se da je uspješna evakuacija spasila tisuće života, kaže Antunović.

Četiri godine prije, u kolovozu 1971. godine, Državni seizmološki ured Kine počeo je prikupljati izvještaje o neobičnim ponašanjima životinja u svrhu predviđanja potresa. Na temelju takvih promatranja i geofizičkih mjerenja Haicheng je evakuiran.

Poslije ovoga, Kinezi su nastavili koristiti ponašanje životinja kao pomoć u predviđanju potresa uz nekoliko zapaženih uspjeha, ali i nekoliko lažnih alarma. Neobična ponašanja zabilježena su kod raznih životinja, uključujući mnoge vrste sisavaca, ptica, gmazova, riba i insekata.

Primjerice, skupina japanskih istraživača 2017. godine povezala je smanjenu mliječnost u krava počevši od tri tjedna prije potresa, kaže predavač na modulu Etologija životinja.

Boris Antunović naglašava da nije jednostavno pratiti ponašanje velikog broja životinja i povezati ih baš s vremenom neposredno prije potresa.

Događalo da pojedini znanstvenici objave svoja istraživanja, da bi ih druga grupa znanstvenika osporila, kao što je bio slučaj s mjerenjem ponašanja životinja u posljednjim većim potresima u Italiji 2016 i 2017. godine, ističe Antunović.

Zaključuje da su u posljednje vrijeme ova zapažanja dokumentirana sustavnim studijama.

 

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.