Na Danu otvorenih vrata s temom popularizacije STEM područja  – znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike, u subotu se na Pantovčaku predstavilo oko 170 mladih znanstvenica i znanstvenika, inovatora, studenata i učenika, a predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je potrebu reforme hrvatskog obrazovanja u tom području kako bi se iskoristili potencijali zemlje za gospodarski razvoj.

“Pozornost cijeloga društva, sigurno treba neprestano usmjeravati na teme našeg današnjeg druženja, a to su STEM programi i obrazovanje za zanimanja iz područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematičke znanosti”, rekla je istaknuvši da je riječ o područjima  u kojima su promjene stalne i brze te je stoga potreban dinamičan obrazovni sustav.

“Jer, oni koji budu pasivno čekali, neće moći krenuti na put gospodarskog razvoja. Zato Hrvatska mora odlučiti želi li čekati ili već biti u vlaku napretka koji vodi prema budućnosti. Ne želimo čekati, no prije svega, moramo biti svjesni da je ulaganje u obrazovanje, djecu i mlade investicija, a ne trošak”, poručila je.

Kazala je i kako svi danas okupljeni dokazuju da Hrvatska ima velike potencijale koji mogu biti predvodnici općeg društvenog napretka.

Grabar-Kitarović: Potrebno je povećati interes djevojčica za STEM zanimanja

Posebnu pozornost  usmjerava na potrebu povećanja interesa djevojčica za STEM zanimanja.

“Predviđa se kako će u budućnosti 90 posto zanimanja zahtijevati neku digitalnu vještinu, no danas samo 14 posto srednjoškolki u Hrvatskoj želi raditi u IT industriji smatrajući da bi morale raditi daleko više od svojih kolega kako bi mogle napredovati u karijeri. Za rušenje tih stereotipa potrebno je još odmalena, kroz jačanje poticajne obiteljske sredine, kao i u osnovnoj školi, poticati djevojčice na razvoj njihovih tehničkih zanimanja kao jačanje poticajne obiteljske sredine”, poručila je.

Kao odlične primjere popularizacije znanosti istaknula je održavanje  manifestacija kao što su Znanstveni piknik, Festival znanosti, Dan i noć na Prirodoslovno matematičkom fakultetu (PMF), aktivnosti Fakulteta strojarstva i brodogradnje (FSB), Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER), koji su se danas i predstavili na Pantovčaku, ali i upozorila da je potrebno “više raditi na prilagodbi školskih programa koji moraju biti usmjereni prema razvoju praktičnog razmišljanja kako riješiti neki problem, kako u svakodnevnom životu primijeniti stečeno znanje, a ne samo reproducirati podatke”.

“Jedinstveni znanstvenik i inovator, Nikola Tesla, isticao je kako napredak i razvitak čovječanstva bitno ovise o invenciji, a upravo naši današnji gosti dokazuju kako nam inventivnih mladih ljudi ne nedostaje”, zaključila je predsjednica te potom razgledala njihove inovacije.

Predsjednica je, inače, imenovala predsjednika Instituta za razvoj i inovativnost mladih, Nenada Bakić, svojim posebnim savjetnikom za digitalnu transformaciju i STEM te je u govoru kazala kako se veseli zajedničkom radu i suradnji, a Bakić u izjavi Hini naglašava da je STEM “velika tema u obrazovanju, ali i društvenom razvoju”.

Bakić: STEM treba biti jezgra suvremenog kurikuluma

“Kaže se – budućnost je stigla, ali nije ravnomjerno raspoređena, a Hrvatska je recimo jedna tamna zona STEM-a, tehnologije i suvremenosti u svijetu. A STEM treba biti jezgra suvremenog kurikuluma iz više razloga”, poručuje.

U STEM-u su, dodaje, najzanimljivija zanimanja današnjice i sutrašnjice, kompetencije koje se usvoje u tom području korisne su u mnogim drugim zanimanjima, a poduka STEM-a oblikuje i ličnost.

“Tu govorimo o objektivnoj komunikaciji s javnošću, istraživačkom mentalitetu, kritičkom razmišljanju. Tako da obrazovanje koje u sebi ima više STEM-a proizvodi otvoren duh i čvrst karakter, a to su vještine koje su bitnije za budućnost od svih konkretnih znanja”, sažima Bakić.

Bitnim pritom također smatra hoće li mladi ljudi ostati u Hrvatskoj. “To je poanta. Znači, hoće li ovo biti zemlja, recimo, 2031. godine biti zemlja u kojoj će mladi ljudi, koje ne možemo zaustaviti, htjeti imati svoju budućnost. A da mi odrasli ne ostanemo sami u starosti, a oni radi negdje drugdje, ponosni kako imaju posao u Njemačkoj, Irskoj ili Ujedinjenoj Kraljevini”, naglašava.

Stoga, zaključuje Bakić, kroz uvođenje STEM-a u obrazovanje, uvođenje suvremenosti kod djece “diramo srca odraslih ljudi i možemo napraviti transformacijski pokret za čitavu zemlju”.

Predsjednik Hrvatske zajednice tehničke kulture Ivan Vlainić, inače nastavnik u samoborskoj Srednjoj strukovnoj školi, predstavivši rad Zajednice, kazao je kako mladi u njoj dobivaju “bazu” – elementarno modelarstvo, robotiku, a onda djeca, dodaje, kad uđu u svijet tehnike, izabiru čime će se baviti.

Na posljednjem natjecanju “Mladi tehničar”, navodi Vlainić u izjavi za Hinu, bilo je više od 7100 učenika, a sto najboljih natjecalo se u Primoštenu te su jučer proglašeni prvaci u 12 područja.

“Djeca krenu s modelarstvom, a onda kasnije vide da to mogu tehnički oplemeniti pa nastaju, primjerice, ‘robo-bube’ kojima se onda može dodati elektronika i program za pokretanje”, opisuje Vlainić kako se kod djece razvija tehničko znanje.

Studenti FSB-a predstavili su tako svoji bolid te robota na pneumatski pogon kojim se može upravljati putem mobitela, a može se koristiti  u vojsci za gibanje po nepristupačnim terenima, primjerice u minskom polju, za izviđanje, nošenje tereta, a kemijske pokuse predstavio je Institut Ruđer Bošković.

Zagrebačka Osnovna škola “Augusta Šenoe” predstavila je “Zagrebačku slovaricu” po kojoj bi djeca učila, primjerice, da je slovo “D” – Dinamo, a “M” Markov trg, a ne više “medvjed”.

Komentiraj

FOTO:HINA/ Daniel KASAP / ml
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.