‘Znanost ne mora biti dosadna i hermetična’

Autor:

24.03.2023., Zagreb - Tamara Babun i Una Radic, filmske autorice. 

Photo Sasa ZinajaNFoto

Saša Zinaja/NFOTO

Tamara Babun i Una Radić autorice su nove znanstveno-putopisne dokumentarne serije ‘AHA!’, koja donosi poučne i inspirativne priče četvero hrvatskih znanstvenika koji svoje profesionalne karijere grade i razvijaju u inozemstvu. Prva epizoda upravo se prikazala na HTV-u

Nova znanstveno-putopisna dokumentarna serija „AHA!“ s emitiranjem prve epizode započela je u ponedjeljak, 27. ožujka, na HTV1 u 20.15 i nastavlja se iduća tri ponedjeljka, a gledatelji će je moći gledati i na platformi HRTi. U zanimljivom i nedogmatskom pristupu znanosti serija donosi interesantne, poučne i inspirativne priče četvero hrvatskih znanstvenika koji svoje profesionalne karijere grade i razvijaju u inozemstvu, a poznati hrvatski glumac Ivan Đuričić u ulozi naratora i voditelja upoznat će nas u sve četiri epizode serije sa znanstvenicima Draženom Prelecom, Nedjeljkom Žagar, Anom-Sunčanom Smith te Ivom Ridjan Skov. Povest će nas k njima u Boston, Hamburg, Erlangen, Nürnberg i Kopenhagen te predstaviti i otkriti razne zanimljivosti o navedenim gradovima.

Kroz izvrsno snimljene kadrove i odličnu montažu fragmenata poslovnog i privatnog ambijenta doznajemo jesu li znanstvenici – i kada – doživjeli svoj „AHA!“ trenutak, što je za njih sreća, kako definiraju uspjeh te koliko su na njima traga i utjecaja ostavile sredine u kojima žive. Naime, kratica serije „AHA!“ sastavljena je od pojmova Audacia (hrabrost, odvažnost), Humanitas (čovječanstvo) i Acumen (oštroumlje, domišljatost), vrlina koje bi svaki respektabilan znanstvenik trebao njegovati u svojem pristupu istraživanjima.

Autorice serije su Tamara Babun i Una Radić iz produkcijske kuće Wolfgang&Dolly koja je seriju proizvela za HRT, a one su zajedno pisale scenarij, režirale i producirale seriju.

Tamara Babun osnovala je produkcijsku kuću Wolfgang&Dolly 2017. nakon više od desetljeća profesionalnog iskustva na filmu, televiziji i u kazalištu, a u proteklih 5 godina W&D timu pridružili su se i Matija Drniković i Aleksandar Arsovski te Una Radić. U studenom 2022. na festivalu Tallinn Black Nights svjetsku je premijeru imao dugometražni igrani film “Pelikan” redatelja Filipa Herakovića, koji je odmah i nagrađen posebnom nagradom za režiju u svojoj kategoriji, a producirali su ga Tamara Babun i Matija Drniković. Dugometražni dokumentarni prvijenac produkcijske kuće Wolfgang&Dolly “Kuća Male Zvijezde” redateljice Slađane Lučić premijerno je prikazan na Sarajevo Film Festivalu 2019. i može se pogledati na platformi Cinesquare. “Dulum zemlje” prva je dokumentarna serija koju je Tamara Babun s Wolfgang&Dolly proizvela za HRT u suradnji s autorima Filipom Filkovićem Philatzom i Tomislavom Krnićem. Koscenaristica je i izvršna producentica slovensko-hrvatsko-talijanskog trans-medijskog projekta koji uključuje online serijal i dugometražni dokumentarni film „iOtok“ o otoku Biševu. Članica je Hrvatske udruge producenata i Hrvatskog društva filmskih djelatnika. Kao producentica ili koproducentica potpisuje i kratki igrani film „Raj“, dokumentarne filmove “Iza lica zrcala“, „Put su ljudi“ i brojne druge projekte trenutno u fazama nastajanja, a sudjelovala je i u produkciji filmova “Tusta”, “Glasnije od oružja”, “Goli”, “Generacija ‘68.“, “Ljubavna odiseja” i drugima. Dokumentarna znanstveno-putopisna serija ‘’AHA!’’ njezin je drugi scenaristički i prvi redateljski projekt.

‘Naglasak i zaključak serije jest na onome što možemo, zato je fokus na mladima, da vide da se može ostvariti široki interes za svijet kroz dobro obrazovanje’, kaže Tamara Babun

Una Radić diplomirala je filmsku i televizijsku režiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Tijekom karijere okušala se i u umjetničkim i u komercijalnim formama proizvodnje različitih vrsta sadržaja. Od dramaturgije, performansa, radio-dramatizacija, kratkih igranih i eksperimentalnih filmskih formi do televizijskih priloga, proizvodnje trailera i marketinških sadržaja. Od 2015. kao promo-producentica montirala je, režirala i kreirala koncepte za više od 400 trailera i kampanja za filmove, TV serije i premium sadržaj. Godine 2017. rukovodila je odjelom Promocije programa Hrvatske radiotelevizije i bila članica svjetske udruge profesionalaca u entertainment marketingu, Promax BDA. Krajem 2017. postaje dio tima producentske kuće Wolfgang&Dolly kao redateljica, promo-producentica i montažerka promotivnih sadržaja, ali i autorica na razvoju projekata. Trenutno kao scenaristica i redateljica razvija dugometražni igrani film „Ponoć u savršenom svijetu“, projekt čiji su razvoj podržali HAVC i MEDIA. Usavršavala se na radionicama i konferencijama iz područja filmske i televizijske promocije EBU Connect, EBU Academy Master Class, EAVE Film Marketing Workshop, na radionicama za razvoj filmskih projekata LIM – Pre Writing i Sources2 te brojnim drugim.

„Koliko istine ima?“ naziv je prve epizode serije „AHA!“ koja je upravo prikazana 27. ožujka, a u kojoj su nas autorice odvele u Boston, gdje nas je dočekao Dražen Prelec. Znanstvenik Dražen Prelec bavi se područjima bihevioralne ekonomije, neuroekonomije i neuroznanosti. Ivan Đuričić je Prelecu postavio brojna pitanja, a on je, između ostaloga, otkrio zašto ćemo lakše odlučiti nešto kupiti ako plaćamo kreditnom karticom nego gotovinom, pojasnio kako odluke donose ptice i koliko smo im slični, zašto je u životu važno postavljati velike ciljeve iako možda do njih nikada nećemo doći te predstavio teoriju o izdvajanju najtočnijeg odgovora iz mišljenja mase.

U razgovoru za Nacional Tamara Babun i Una Radić pojasnile su zašto su htjele napraviti seriju o hrvatskim znanstvenicima, vodeći se željom da istraže, pronađu i upoznaju pojedince koji nam nisu u svakodnevnom fokusu, a rade i djeluju u različitim područjima znanosti, traže rješenja i donose otkrića kojima doprinose društvu u cjelini.

„Wolfgang&Dolly okuplja ljude koji su zainteresirani za sve vrste tema koje govore o održivosti, ekologiji, pametnim rješenjima, a to se provlači kroz sve naše brainstorming razgovore kada razmišljamo o tomu što možemo sljedeće raditi. Tako se prirodno pojavila i ova tema. Tu je svoju ulogu imao i naš snimatelj Tomislav Krnić s kojim mnogo razgovaramo o idejama. Razgovarali smo o tomu koliko znanstvenici mnogo znače za sve naše živote, koliko su mladima privlačne i interesantne popularno-znanstvene teme, i zaključili smo da ima puno naših znanstvenika o kojima se ništa ne zna. Una i ja smo pristupile daljnjem razvoju te ideje i shvatile da u priči treba imati jedan lik koji sve nas predstavlja, odnosno gledatelje, i koji iz te pozicije postavlja pitanja. A kako smo u seriji putovali na lijepa, zanimljiva i putopisna mjesta, shvatili smo da treba napraviti znanstveno-putopisnu formu, a ne samo razgovor o znanosti“, pojašnjava Tamara Babun.

Una Radić i Tamara Babun iz produkcijske kuće wolfgang&Dolly koja je seriju proizvela za HRT, a one su zajedno pisale scenarij, režirale i producirale seriju. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Una Radić smatra kako je važno da su primijetili kako takvog sadržaja domaće proizvodnje treba više, a jednako su tako željeli staviti fokus na hrvatske znanstvenike koji nisu do sada bili pretjerano medijski i politički eksponirani.

„Drago mi je da ste to detektirali. Nastojale smo izbjeći neke ljude koje svi prepoznaju, dati priliku nekim znanstvenicima koji rade sjajne stvari i imaju odlične rezultate, a koji u našoj javnosti nisu toliko poznati. Ili donekle jesu jer su neki od njih u hrvatskim medijima davali intervjue do sada, ali u nešto manjoj mjeri pa možemo reći da nisu bili mnogo eksponirani. Također smo išle na varijantu – a to je i splet sretnih okolnosti – da imamo četiri osobe iz četiriju različiti generacija. Iva Ridjan Skov najmlađa je od znanstvenika koje pratimo u seriji, dok je Dražen Prelec najiskusniji“, ističe Una Radić.

Tamara Babun pojašnjava kako su serijom pokrili četiri desetljeća života znanstvenika i četiri generacije, čime se ujedno pokazuju i neke nove teme i trendovi znanstvenih istraživanja. Način na koji je scenarij pisan pokazuje kako „ozbiljna“ znanost ne mora biti dosadna, teško pojašnjava i hermetična, nepristupačna ljudima drugih profesija koji nisu eksperti pojedinog područja. U dijalozima s četvero znanstvenika oni ponekad gotovo ispovjednim tonom, jednostavnim rječnikom pričaju o svojem odrastanju, formiranju, interesima, edukaciji i čimbenicima koji su ih usmjeravali prema sadašnjim karijerama.

„Nismo ulazile u apsolutno sve detalje svih njihovih znanstvenih istraživanja zato što nam se činilo da to ne odgovara televizijskoj formi koju smo odabrale, a bilo bi i nemoguće. Međutim, moram reći kako mi se čini da u pristupu znanosti ponekad kompliciramo stvari koje možda uopće nisu komplicirane. No potrebno je da budemo dobri slušači i da razgovaramo ravnopravno. Mislim da je to primjenjivo na razgovor o svim temama. Ako napravimo konsenzus da oni koji nešto više znaju neće podcjenjivati publiku, a da oni koji su u tom trenutku u poziciji publike budu dobri i zainteresirani slušači, onda ta komunikacija najednom postaje jako fluidna i shvaćamo da neke stvari uopće nisu toliko komplicirane kako su nam se možda činile“, smatra Tamara Babun. No ova suradnja s četvero znanstvenika promijenila je u nekim detaljima i svjetonazor Tamare Babun i Une Radić, donijela im spoznaje koje nisu očekivale.

Hrvatske znanstvenice u inozemstvu, Nedjeljka Žagar u Hamburgu i Iva Ridjan Skov u Aalborgu, bit će predstavljene u seriji ‘Aha!’. FOTO: Wolfgang&Dolly

„Mislim da sam prvi put percipirala znanost kao veliko polje kreativnosti. U epizodi Ane-Sunčane Smith govorimo, između ostalog, i o tomu da se nije mogla odlučiti za karijeru glazbenice ili fizičarke, i da je stjecajem okolnosti postala fizičarka. Kada smo o tomu pričale, došli smo do paralele kolike su sličnosti između glazbe i fizike i tada zapravo shvatiš da je taj proces – da bi došao od jedne do druge točke u umjetničkom ili znanstvenom svijetu – složen: i vremenski i kreativno. Glazba jest matematika, samo ima različiti jezik. I snimanje filma je jedna manja znanstvena studija, rekla bih“, primjećuje Una Radić.

Tamara Babun navodi da joj se ovim iskustvom radikalno potvrdila sumnja koju ponekad nije mogla potvrditi u našoj maloj sredini, a to je da visoko obrazovanje u bilo kojem usmjerenju daje čovjeku ogromnu količinu mogućnosti i da dobivamo ogroman prostor slobode. „Ljudi koji su vrhunski u svojim područjima nisu nužno imali – i tu je Prelec sjajan primjer – neku pravocrtnu putanju od točke A do točke B, ili kako on kaže ‘prvo treba dozvoliti slučajnostima da se dogode’, a drugo, ponekad treba ići za svojim instinktom. Ono što smo shvatili razgovarajući sa svim znanstvenicima jest da i svi njihovi studenti, čak ako i dođu do doktorata pa i postdoktorata, neće nužno ostati na jednom sveučilištu ili biti nužno dio znanstvenog tima koji radi jedno istraživanje, nego će se uključivati i u razne druge društvene djelatnosti i sudjelovati u razvoju tehnologija i privrede. Ali ta sloboda koju čovjek dobiva ozbiljnim pristupom svojem obrazovanju je nešto što mislim da smo dosta zanemarili u javnom diskursu, a esencijalno je da bismo napredovali kao društvo“, tumači Tamara Babun. Una Radić dodaje kako u tom nizu ne smijemo zanemariti niti značaj interdisciplinarnosti koja nam omogućuje da se učimo poštovati viđenja drugih kolega. Obje ističu kako bi voljele da ovom znanstveno-putopisnom serijom zapravo smanje prostor kritike koja postoji unutar hrvatskih prilika i da pokažu što se sve može i što postoji od mogućnosti za mlade ljude.

„Kritiku okolnosti u društvu smo već toliko puta kao zajednica obavili, mislim da je jasno da imamo jako puno posla kako bismo napredovali. Važno nam je zato da naglasak i zaključak cijele serije bude na onome što možemo, zato je poseban fokus serije mlado gledateljstvo, na mlade koji se još nisu opredijelili za svoju budućnost, da vide da se u životu može svašta biti; da se može ostvariti široki interes za svijet kroz dobro obrazovanje. Da rad na ideji boljeg društva može biti pristojan izvor egzistencije, vrlo lijepog privatnog, poslovnog i društvenog života. Znanstvenici u seriji su sretni ljudi i vole to što rade. Zadovoljni su svojim životima jer ostvaruju nekakav smisao“, zapaža Tamara Babun.

Znanstvenik Dražen Prelec otkrio je zašto ćemo lakše nešto kupiti ako plaćamo karticom nego gotovinom i pojasnio kako odluke donose ptice te koliko smo im slični

I cijela serija posljedica je timskog rada. Uz Tamaru, Unu i naratora Ivana Đuričića na snimanju su bili direktor fotografije Tomislav Krnić, njegov asistent Robin Pretković, snimatelj zvuka Krešimir Rodić, a u nastajanju cjeline sudjelovale su i tri montažerke Ivana Rogić, Doris Dodig, Ivana Perčinlić, kao i cijeli niz ljudi u zagrebačkom uredu koji su im bili podrška na terenu. „Vrlo smo zahvalne da su nam institucije otvorile svoja vrata u svim gradovima u koje smo došle, a bilo nam je jako uzbudljivo boraviti unutar Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu i družiti se s ravnateljem i drugim djelatnicima. Institut je u našoj percepciji od nas nekako udaljen, a onda shvatite da vas tamo čekaju raširenih ruku i žele raditi na popularizaciji znanosti i komunicirati sa zajednicom. Da nismo radile ovu seriju, ne bismo shvatile kolika je vrijednost za grad Zagreb da se gotovo cijelo prirodoslovlje okupilo na jednom brdu i da žele biti dio grada, nastupati prema svojim građanima i inozemstvu zajednički jer tamo se radi zaista dobra znanost“, smatra Tamara Babun.

„To je i rekla Ana-Sunčana Smith, da bi više trebalo poraditi na percepciji da se tu događa svjetska znanost jer imaju sve više doktoranda koji im dolaze izvana, a dolaze i na postdoktorate. Znanstvenici su nas zaista dočekali raširenih ruku i kada smo kretale u projekt nismo do kraja znale što možemo očekivati. Mi smo svakoga od njih pratili pet, šest dana u njihovu životu, cijela ekipa“, tumači Una Radić, a Tamara Babun dodaje kako su svi znanstvenici zapravo već prvi dan postali dio ekipe. „U vrlo su kratkom roku shvatili dinamiku snimanja jer su dobri promatrači, tako da smo se zajedno kretali gradovima kao ekipa, a ne kao ekipa i jedna ‘zvijezda’“.

Nakon ovog serijala na ljeto će Wolfgang&Dolly imati hrvatsku premijeru dugometražnog igranog filma „Pelikan“ redatelja Filipa Herakovića koji je u studenom 2022. imao premijeru na festivalu Tallinn Black Nights, na kojem je Heraković dobio posebno priznanje za režiju, a nakon toga je prikazan na Festivalu autorskog filma u Beogradu, gdje je u svojoj kategoriji dobio nagradu Najhrabriji film Balkana. „Pri kraju nam je još nekoliko dokumentaraca i hibridnih filmova koje ćemo dovršiti do kraja godine i nadamo se da ćemo nastaviti raditi na ovom projektu ‘AHA!’ jer imamo priče za drugu sezonu, a za ‘Dulum zemlje’ i za treću sezonu. Radit ćemo na tomu da ovaj projekt prezentiramo i stranim televizijama i platformama pa ako se za njega pokaže interes, mi smo spremne za to“, zaključila je Tamara Babun.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.