ZLATKO KOMADINA: ‘Možemo! nakon slučaja Gotovac treba prihvatiti da je SDP na nacionalnoj razini senior partner’

Dugogodišnji župan Primorsko-goranske županije otvoreno govori o izbacivanju donedavnog predsjednika zagrebačkog SDP-a Viktora Gotovca iz stranke, uvjetima koalicije SDP-a i Možemo!, svom odnosu s Peđom Grbinom i potezima premijera Andreja Plenkovića

Nakon najnovijeg raskola u SDP-u, koji je završio izbacivanjem dosadašnjeg predsjednika zagrebačke organizacije Viktora Gotovca iz stranke, tjednik Nacional razgovarao je s dugogodišnjim županom Primorsko-goranske županije Zlatkom Komadinom. Kao jedan od osnivača SDP-a, od 2001. godine šest puta je biran za župana.

Na posljednjim izborima 2021. godine rekao je da mu je to posljednji mandat, no čini se da je u međuvremenu promijenio mišljenje. Iako je uvjerljivo pobijedio na posljednjim izborima za župana, SDP-ova koalicija tek je nakon manjinskih izbora dobila tanku većinu u Skupštini PGŽ-a, na čijem je čelu Marko Boras Mandić, bivši zamjenik župana Komadine koji mu je na izborima za župana bio jedan od protukandidata.

Usprkos svemu, Primorsko-goranska županija i Rijeka rijetke su preostale utvrde SDP-a, koji je osvojio vlast još samo u Krapinsko-zagorskoj županiji i nekim gradovima, poput Koprivnice ili Varaždina, dok je u Skupštini Grada Zagreba nakon posljednjeg raskola ostao na troje vijećnika.

NACIONAL: Prošloga tjedna došlo je do nove svađe unutar SDP-a, točnije, došlo je do raskola između Predsjedništva stranke i zagrebačke organizacije. Sve je završilo izbacivanjem Viktora Gotovca iz SDP-a zato što je jednostrano, protiv volje vlastite stranke, raskinuo koalicijski sporazum sa zeleno-lijevom platformom Možemo! Kako komentirate ta zbivanja, koja najviše idu na ruku HDZ-u?

Kako sam od samog osnivanja SDP-a dobro upoznat sa situacijom u stranci, poznata je činjenica da je uvijek postojao problem između Iblera i Praške. Odnosno, ovo nije prvi put da postoje trzavice između zagrebačke organizacije i središnjice stranke. To datira još iz doba Ivice Račana, koji je imao problema s Bandićem, nastavilo se i za vrijeme Milanovića i Bernardića. Mi smo znali reći na Glavnom odboru da nam je dosta više opterećenja situacijom u Gradu Zagrebu. To se pokušalo razriješiti ovim posljednjim raspuštanjem cijele zagrebačke organizacije, čemu sam se osobno protivio jer sam načelno protiv raspuštanja i isključivanja, a vidimo da se ništa nije postiglo. Međutim, ovo što je kolega Gotovac napravio, činjenica je da to sasvim sigurno nije uobičajeno. Trebao je o tome komunicirati sa strankom i nije trebao donositi odluku na svoju ruku. Druga je stvar što je on možda bio na dobrom tragu – ali u pogrešno vrijeme. Tu koaliciju trebalo je propitivati kada je slagana i kada je potpisivana.

NACIONAL: Kako to mislite?

Moje je mišljenje da se nije ni trebalo ići u formalnu koaliciju, već je SDP trebao podržati Možemo! da formira gradsku vlast jer su dobili najveće povjerenje građana, a onda davati podršku svim dobrim odlukama. A istovremeno zadržati određenu slobodu djelovanja u nekim drugim situacijama, biti kritični i imati određenu prepoznatljivost. U drugom dijelu Hrvatske, naime, Možemo! se ne ponaša kao u Zagrebu. Mi u Primorsko-goranskoj županiji nismo formalno-pravno partneri, ali nas podržavaju u svim bitnim odlukama. U Županijskoj skupštini, gdje je dvoje vijećnika iz Možemo!, oni su konstruktivni i neće rušiti proračun, na čemu sam im zahvalan. Po meni, tako je trebalo biti u cijeloj Hrvatskoj. Ili je trebalo formirati koaliciju na nacionalnoj razini, u svim jedinicama lokalne samouprave, kao zalog za buduću koaliciju na parlamentarnim izborima, ili imati suradnju bez koalicijskog sporazuma od slučaja do slučaja, kao što je to u Primorsko-goranskoj županiji.

NACIONAL: Problem je u tome što je predsjednik stranke Peđa Grbin osobno podržao Gotovca za predsjednika zagrebačke organizacije. Gotovac ima jako kratak staž u SDP-u, zašto je Grbin na njemu toliko inzistirao?

U SDP-u već dulje imamo jako čudnu situaciju – da se dokazani kadrovi izbacuju, a na pozicije postavljaju novi, bez referenci u radu stranke. To je, nažalost, proces koji je u mnogim strankama prisutan, prije svega, zbog karijerizma. Ali izbor Gotovca bio je tada na tragu sukoba s Bernardićevom ekipom, jer ostali kandidati očito nisu bili po volji vrhu stranke. Pa su se onda opredijelili za onoga koji nije bio s one, uvjetno rečeno, druge strane.

‘U krizi nije samo Hrvatska već i cijeli svijet. Ljudi neće promjenu vlasti. Žele stabilnost, a nju predstavlja, htjeli mi to priznati ili ne, premijer Andrej Plenković, oko kojeg se građani okupljaju kao lidera’

NACIONAL: Indikativno je, naime, da u jeku afere oko epohalne pljačke Ine i nakon što je ujedinjena saborska opozicija zatražila opoziv Vlade, opet u prvi plan dolaze nesloga opozicije i podjele unutar SDP-a. Je li moguće da je to slučajno? Mislite li da je u tome HDZ imao svoje prste?

Ne vjerujem. Očito su bili i krivi tajming i pogrešan način. Ne poznajem kolegu Gotovca, ali ne vjerujem da je on to planirao kao sabotažu ili da je to dogovoreno s HDZ-om. HDZ je, doduše, uspio „usisati“ neke centrističke stranke koje gotovo da više i ne postoje, poput HSLS-a ili HNS-a, ali oni su i stvorili, uvjetno rečeno, stranke na desnici kao što su Most ili Domovinski pokret. Međutim, HDZ je uspio zadržati veliku podršku središnjeg biračkog tijela, za razliku od ovih na krajnjem desnom spektru. Ali ne bih ja na ovaj slučaj gledao kroz teoriju zavjere, mislim da tu HDZ nije bio u pitanju, već je kolega Gotovac očito želio imati veći utjecaj na donošenje odluka u Zagrebu. Jer on je došao nakon izbora, nakon što je formirana Gradska skupština, gdje je on bio zamjena za Ivana Račana. Uvijek je u Zagrebu problem bio u tome što je Ibler želio upravljati Gradskom skupštinom umjesto zagrebačke organizacije SDP-a. Treba imati puno mudrosti da se ti odnosi koliko toliko uravnoteže. Čini mi se da je tu mudrost do sada imao samo Ivica Račan, koji je znao kako surađivati s Bandićem.

NACIONAL: Zbog posljednje velike afere u Ini, u kojoj su nižerangirani članovi HDZ-a pokrali milijardu kuna, ujedinila se cijela opozicija, od krajnje desnice do ljevice. I svi traže odgovornost Vlade i ostavku premijera. Kako to komentirate?

Opozicija se po ne znam koji put ujedinila u pokušaju rušenja HDZ-a i Vlade Andreja Plenkovića. Takve inicijative, na razini percepcije, imaju smisla. Logično je da će opozicija tražiti odgovornost Vlade za to što se dogodilo, to građani od nje i očekuju, no unaprijed je jasno da u tome neće uspjeti. Problem je u tome što se oni nisu ujedinili tako da građani znaju tko je opozicija, a osobito se ne zna tko je vođa te opozicije. Ne postoje zajednička platforma ni šef opozicije. Evo, ova situacija s Možemo! to najbolje dokazuje; ako se ide rušiti HDZ i ako se ide u koaliciju, hoće li kandidat za premijera biti iz Možemo! ili iz SDP-a? Nadam se da neće biti nitko iz Mosta ili Domovinskog pokreta. Tu nema sustavnog pristupa i ne zna se tko bi trebao voditi neku novu vladu RH kada bi čak i uspjeli izglasati nepovjerenje. Ali, koliko vidim, HDZ-ova većina u međuvremenu se uspjela i podebljati u Saboru, pristupio im je Hrvoje Zekanović. I vjerujem da će se još podebljavati.

NACIONAL: Grbin očito ne kontrolira ni ostale gradske organizacije; SDP je u Puli s HDZ-om i Nezavisnom listom gradonačelnika rušio predsjednicu Gradskog vijeća iz Možemo!, u Splitu su s Kerumom i HDZ-om rušili Puljka, kako to komentirate?

Treba puno vremena i energije da se uspostavi dobra suradnja sa svim gradskim i lokalnim organizacijama. No teško da možemo biti vjerodostojni kada SDP postupa drugačije u svakoj sredini. Činjenica je da SDP nema jasnu strategiju – negdje daje podršku platformi Možemo!, negdje je ruši – uostalom, to se vidi i na rejtingu SDP-a. Rejting je mjerilo toga što građani misle o nama.

NACIONAL: Rejting SDP-a je na skromnih 13 posto i stranka se još uvijek nije uspjela konsolidirati nakon što je više od polovice članova saborskog Kluba izbačeno iz stranke te je osnovalo vlastiti Klub i stranku Socijaldemokrati. Vi ste bili protiv toga. Vjerujete li da je to bila pogreška?

Mislim da i Peđa Grbin danas misli da je to bila pogreška. Još uvijek nisam uspio shvatiti razlog izbacivanja većine tih ljudi – osim osobne netrpeljivosti i eventualno ambicija da se dobiju određene pozicije po saborskim odborima. No ja sam tada, kao v.d. predsjednika, nastojao ujediniti stranku i nudio sam pozicije predsjednika Odbora za Ustav Grbinu, za unutarnju politiku Hajdašu-Dončiću, za obrazovanje Sabini Glasovac, no oni su to glatko odbili i onda sam to morao predložiti drugima. To je onda jednoglasno izglasano na Klubu. Kada je Grbin preuzeo vodstvo stranke, mi iz bivšeg predsjedništva smo se povukli i nismo se kandidirali, preuzimajući odgovornost za rezultate izbora koji, po meni, i nisu bili tako loši. Mislim da je Peđa dobio tada priliku da konsolidiraju stranku i da svi zajedno rade u Saboru. Umjesto toga izbacili su više od pola članova Kluba, propustili su šansu da ujedine stranku, a to se više ne može popraviti. Kad jednom ljude izbacite, teško ih je vratiti. Ja sam dijete SDP-a i odlučio sam ostati u svojoj stranci. Ali ne sviđa mi se ovo što vidim. Sami ne možemo, trebalo bi okupljati slične stranke ljevice i centra.

‘A zašto bih imao problema? Uostalom, baš me briga’, odgovorio je Zlatko Komadina Nacionalovoj novinarki Zrinki Vrabec-Mojzeš na pitanje hoće li imati problema u SDP-u zbog ovog intervjua. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: I Grbin osobno ima više nego skroman rejting među hrvatskim građanima, kao i među članovima SDP-a.

Peđa je legalno izabrani predsjednik SDP-a. No mislim da mu se događa isto što se događalo i Davoru Bernardiću – iako je stranka prije prošlih parlamentarnih izbora imala relativno dobar rejting, građani nisu vidjeli Davora Bernardića kao budućeg premijera. Ista je situacija s Peđom Grbinom. Ako je rejting predsjednika toliko ispod rejtinga same stranke, onda i to nešto govori.

NACIONAL: Zašto u zemlji u kojoj je na vlasti dokazano korumpirana vlada, ljevici rejting i dalje pada? Kako to objašnjavate?

Objašnjavam to time što ljudi u krizama, a bogami u krizi nije samo Hrvatska već i cijeli svijet, uglavnom ne glasaju za promjenu vlasti. Žele stabilnost. A tu stabilnost predstavlja, htjeli mi to priznati ili ne, premijer Plenković, oko kojeg se građani okupljaju kao lidera. Ni jednom premijeru do sada nisu se dogodila dva potresa, pandemija, rat na europskom tlu i energetska kriza koja uzrokuje inflaciju. Po mom mišljenju, on i ministar Marić dugo su držali pod kontrolom cijelu priču oko Vlade i ekonomske politike. I zato je percepcija premijera među građanima dobra. A Marić je otišao kada je bio najbolji, prije nego što je postalo još gore. Ne ulazim u njegove ambicije. Što se tiče premijera, on je povukao poteze koje bi povukla jedna socijaldemokratska vlada, jer idu u korist građana. Percepciju HDZ-a nosi doslovno premijer Plenković, i to u pozitivnom smislu. On zapravo pokriva cijelu Vladu.

NACIONAL: Premijer može djelovati kao lider, ali okružio se potkapacitiranim anonimusima koji su uglavnom pod teretom raznih korupcijskih afera. Paladina, novi ministar graditeljstva, ušao je u vladu s kaznenim prijavama, a od obnove ni na Baniji ni u Zagrebu ništa.

Istina, taj dio s kadrovskom politikom baš mu ne ide. Kada sve zbrojimo, on je već izmijenio cijelu jednu vladu jer očito ne može pronaći kvalitetne ljude. On bira članove iz HDZ-ovih redova, a njih ima posvuda, po širini i dubini, nakon toliko godina na vlasti. Da probate naći nekog u Ini iz SDP-a, sumnjam da biste ikoga pronašli. On uzima HDZ-ovce jer stručnjaci iz realnog sektora ne žele preuzeti odgovornost ministra za tu plaću, pa onda uzima ljude iz akademske zajednice koji često nisu operativci i ne snalaze se u politici. Takvi prihvaćaju državne funkcije da malo pojačaju svoj životopis.

NACIONAL: Jedan od ozbiljnijih prigovora Viktora Gotovca Tomaševiću bio je da predobro surađuje s Vladom. Prigovaraju li tako i vama?

A čujte, ako u ovako centraliziranoj državi želite raditi na korist svih građana, morate surađivati s Vladom. Ja ne znam s kime bih ja trebao surađivati. Ako mislite realizirati ozbiljne projekte, ne možete to bez odobrenja ministarstava, koja i dodjeljuju novac iz europskih fondova. Ne mogu ja prijepodne surađivati s premijerom, a popodne ga napadati. Meni to baš nije normalno. To je i Tomaševićeva karma. Drugačije bi bilo da smo mi decentralizirana država i da možete povlačiti poteze bez moljakanja ministarstava i raznoraznih državnih struktura. Ali što se tiče suradnje s Vladom, ne mogu se požaliti.

NACIONAL: Premijer i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković stalno su u vašoj županiji, otvaraju gradilišta luka, cijevi tunela Učka, gradilište nove riječke bolnice… Kako to tumačite? Želi li HDZ osvojiti vlast u Primorsko-goranskoj županiji i dokazati da se bolje brine za njene građane od SDP-a?

Oni to već dugo pokušavaju. Ja sam im poželio da još više ulažu u moje skidanje s mjesta župana, a kako me nikad neće skinuti, oni će sve više ulagati. To je sve dobro za građane Primorsko-goranske županije. S druge strane, ovaj kraj ima velike potencijale u lučko-prometnom, energetskom i turističkom smislu. Tu se isplati ulagati jer se državi višestruko vrati. A što se tiče projekata, postoje dvije vrste. Jedni su čisto državni, a drugi su manji – županijski, gradski i općinski. Činjenica je da je Županija imala pripremljeno jako puno projekata koji su na vrijeme bili definirani prostornim planom, uključujući i LNG terminal.

‘Može li Peđa Grbin biti taj koji će povesti opoziciju, teško mi je procijeniti. Slažem se s onime što je rekao Beljak u svom intervjuu Nacionalu – to ne mogu biti male stranke koje ne prelaze izborni prag’

NACIONAL: Ali HDZ tvrdi da ste vi bili protiv terminala?

Nismo mi bili ništa protiv, već smo se zalagali za kopneni terminal, a ne ovaj plutajući koji već sada nema dovoljno kapaciteta. Kopneni bi imao dovoljno kapaciteta od 15 milijardi kubičnih metara plina i mogao je biti spremište plina, za razliku od ovog koji samo ubacuje plin u cjevovod. Prostornim planom imali smo predviđene i lučke terminale koji će Hrvatsku i Rijeku vratiti na poziciju glavne luke Sjevernog Jadrana. Na to se nadovezuju i cestovni izlaz s terminala i nove prometnice i modernizacija željeznice, koja je nužna, za što postoji europski novac. Pitanje je samo ima li spremne projekte da taj novac iskoristi.

NACIONAL: Prilikom jednog od posjeta predložili ste da se u kontekstu energetske krize upogoni Termoelektrana Urinj, koja ima kapacitet 300 megavata, a slično se može učiniti i s Plominom. Rekli ste da JANAF ima skladišne kapacitete, da treba preraditi naftu u Rafineriji i to je to. Međutim, premijer je na to odgovorio da Vlada najbolje zna što treba činiti. Dosta vas je bahato poklopio…

Pa on zna biti bahat. Ako kaže da Vlada zna, onda valjda zna što treba raditi. Kada sam to predložio, polazio sam iz pozicija struke jer to mi je, konačno, struka. Logično je da je bolje proizvoditi svoju struju, koja je jeftinija za hrvatske građane, nego uvoziti tuđu po ovim divljim cijenama kakve su u Europi. Hrvatska ima i nuklearku i hidropotencijal. Ali ima i ove dvije termoelektrane koje nisu iskorištene. A nafta je još uvijek relativno jeftina na svjetskom tržištu, za razliku od plina. Hoće li premijer prihvatiti te moje sugestije, meni je sasvim svejedno, njegova stvar.

NACIONAL: Mediji su vas kritizirali te ustvrdili da su obje elektrane veliki zagađivači. Pa, jesu li?

Prvenstveno bi Plomin bio zagađivač, jer je na ugljen i zato je i zatvoren. Međutim, Urinj se može ložiti i na ulje s malim postotkom sumpora, ja nikada nisam rekao da se loži na stari mazut, koji ima tri posto sumpora. Uostalom, HEP je konzervirao Urinj da ga može opet pokrenuti kada su potrebe struje veće i kada se pali na ono što se lako može zapaliti, a to je nafta. A što bi sad na to rekli Nijemci? Njihov premijer najavio je izmjene zakona kojim je termoelektranama na ugljen zabranjen rad, jer će između zelene energije i potpune nestašice birati radije onu energiju koja baš i nije zelena. Zato što nemaju izbora. Mislim da će situacija s emisijama plinova u EU-u sada pasti u drugi plan.

NACIONAL: Teret Vladinih mjera očito će najviše podnijeti HEP?

HEP je, po meni, čudo prirode. HEP nije napravio nijedan ozbiljniji kapacitet otkad Hrvatska postoji. Vlada sada može ići administrativno s nekim mjerama da se zaustavi rast cijena energije, a prebacit će gubitak na HEP.

Građani to moraju znati – pa nije Vlada izvadila 21 milijardu kuna iz neke ladice. Dakle, onoliko koliko će se uštedjeti građanima, gospodarstvu i javnom sektoru, toliko će HEP ići u gubitak. A taj će gubitak Vlada jednog dana sanirati. Odnosno, porezni obveznici.

NACIONAL: Posljednji broj Nacionala donosi tekst koji otkriva da je bivši ministar Ćorić, uz blagoslov premijera, od hrvatskih članova Nadzornog odbora Ine, koji su time bili šokirani, tražio da izglasaju odluku o gašenju Rafinerije Sisak. Je li to izdaja interesa Republike Hrvatske i tko bi za to trebao odgovarati?

Mađari su očito odlučili zatvoriti Sisak, što je bilo loše. Zašto je na to pristala Vlada Andreja Plenkovića, ja ne znam. Ne znam radi li netko u interesu Mađara, ali možda je bila riječ o ucjeni. Možda su Mađari prijetili da će zatvoriti Rijeku, pa je između rafinerije u Rijeci koja može biti uspješna na tržištu i Siska koji je u teškoj situaciji, Vlada odlučila spasiti Rijeku.

NACIONAL: Jako ste blagi prema premijeru…

Ne doživljavam Plenkovića kao čovjeka koji prikriva kriminal. Čini mi se da radi za interese Hrvatske, koliko može u datim okolnostima. Gledao sam ga kada je imao press-konferenciju vezanu uz aferu krađe milijardu kuna iz Ine putem preprodaje plina. Ono što sam ja primijetio jest da je bio vidno iznerviran, čak je i rekao da se dovoljno najeo tuđih…

HEP je čudo prirode. HEP nije napravio jedan ozbiljniji kapacitet otkad Hrvatska postoji. Vlada može ići administrativno s nekim mjerama da se zaustavi rast cijena energije, a prebacit će gubitak upravo na HEP’

NACIONAL: Govana, to je mislio. Ali on je te ljude postavio u Inu. Hrvatske članove Uprave imenuje Vlada.

U pravilu da, ali teško da on osobno zna što se događa na nižim razinama. Uglavnom, nije lako čovjeku.

NACIONAL: Je li on predsjednik pogrešne stranke? Bi li bilo bolje da je na čelu SDP-a?

Pa, rekao sam, potezi koje je povukao prilično su socijaldemokratski.

NACIONAL: Hoćete li vi imati problema u stranci nakon ovog intervjua?

A zašto bih imao problema? Uostalom, baš me briga.

NACIONAL: Kakva je vaša pozicija unutar SDP-a?

Član sam stranke, nisam se kandidirao ni za jednu funkciju u stranci na državnoj razini. Bio sam 20 godina u vodstvu stranke i 20 godina predsjednik županijske organizacije. Mi smo se svi kao bivše predsjedništvo stranke povukli nakon prošlih izbora, priznajući po meni nepostojeću krivicu. Mislio sam i kako je vrijeme da u Županiji prepustim mjesto mlađima pa se nisam kandidirao ni za predsjednika županijske organizacije. Mislio sam da mi je ovo posljednji mandat i da se više neću kandidirati na lokalnim izborima za župana jer sam predugo na toj funkciji. Iako kada vidim što se sve zbiva, možda ću još jednom na izbore. Za neke stvari ipak trebate imati iskustva.

NACIONAL: Kakav je vaš odnos s Peđom Grbinom?

Dobar, jer baš ga i nemamo. Doduše, otkad je predsjednik popili smo kavu par puta i razgovarali smo o koaliciji s Možemo! A drugi put me pitao ima li smisla pokušati rušiti Vladu kad zna da nema dovoljno ruku. Rekao sam mu da nema smisla, ali da mora, jer građani to od njega očekuju. Netko mora snositi odgovornost za događanja u Ini i korupciju kojoj svjedočimo. Mislim da je on svjestan toga da mora sjesti s ekipom iz manjih stranaka na centru i ljevici i dogovoriti suradnju. Uvijek postoji taj problem s rušenjem. Čak i da uspijemo srušiti Vladu, a što ćemo graditi? Gdje je vojska? Gdje su časnici, gdje su generali?

NACIONAL: Od SDP-a se očekuje da počne aktivno okupljati stranke ljevice i lijevog centra kako bi se stvorila jaka koalicija za sljedeće parlamentarne izbore. Međutim, nitko s manjim strankama nije ni pokušao razgovarati, a njihovi članovi kažu da ni Peđa Grbin nije jasno i glasno rekao da želi biti novi premijer. Kako to komentirate?

Teško je razgovarati sa strankama koje su nastale kao protestne stranke i imaju određeni rejting, ali u najvećem dijelu Hrvatske nemaju infrastrukturu. Može li Peđa biti taj koji će povesti opoziciju, teško mi je procijeniti, nisam prorok. Slažem se s onime što je rekao Krešo Beljak u svom intervjuu tjedniku Nacional – to ne mogu biti male stranke koje ne prelaze izborni prag. Njih treba okupiti, one mogu dati dodanu vrijednost jednoj široj koaliciji lijevo-centrističke opcije.

Međutim, u to treba uložiti puno vremena i rada, treba razgovarati sa svima njima. Lider opozicije može biti netko iz Možemo! ili iz SDP-a. Bilo bi dobro istaknuti tko je to i tko je kandidat za premijera dovoljno vremena prije izbora. No nakon ove podrške Iblerovog trga platformi Možemo! u Zagrebu, SDP je poslao jasan signal da želi koaliciju na nacionalnoj razini. Mislim da bi sada Možemo! trebao biti konstruktivan i prihvatiti da je SDP na nacionalnoj razini senior partner. Međutim, Možemo! je nastao na kritici SDP-a i oni se boje ko vrag tamjana potpisati suradnju s SDP-om prije parlamentarnih izbora, da ne bi izgubili svoj identitet. Ali ako žele doista pobjedu ljevice i lijevog centra na sljedećim izborima, neće im biti druge.

Komentiraj