Zlata Hrvoj Šipek: “Premijer ima informacije koje po zakonu smije i može imati. Da li postoji prisila određenih lobija – da!”

Autor:

Nacional

Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek u srijedu je pred saborskim Nacionalnim vijećem za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije.

Ona je na sjednici rekla da je razmišljala hoće li se uopće odazvati, ali je odlučila doći zbog poštovanja prema institucijama RH. “Nadala sam se da će biti prisutne i osobe koje će o pritiscima imati što reći, ali očito, čuda nema. Ustav definira DORH kao samostalno i neovisno tijelo i zabranjen je svaki blik utjecaja i prisile…”, rekla je glavna državna odvjetnica nabrajajući što je još zabranjeno u odnosu prema DORH-u.

“Nažalost, sankcije za povredu ove zabrane nisu propisane i nitko ne može biti kažnjen. Ova odredba stoji na portal DORH-a, ali nisam sigurna da ju je itko pročitao”, rekla je Hrvoj Šipek.

“Mi živimo u društvu gdje je kritika, ne samo dopuštena, nego i poželjna. Tanka je granica između toga i neprihvatljivog ponašanja”, rekla je Hrvoj Šipek dodajući da su potrebne rasprave o pravosuđu kako bi se podigla svijest o problemu pritisaka.

“Pritisku predsjednika Vlade nisam izložena, predsjednik vlade ima informacije koje po zakonu smije i može imati. I ništa više. Da li postoji prisila određenih lobija – da, da li postoji prisila ljudi koji misle da znaju sve u svemu – da. Niti ja niti glavni državni odvjetnici ne živimo na pustom otoku. Imam previše posla da bi čitala portale i vijesti. DORH kojeg vodim ne ispunjava želje, a za nezadovoljnike ću imati vremena poslušati ih. Poslušati. Premijer nikada nije pitao za Paladinu. Da, bio je jedan razgovor nakon jedne izjave predsjednika da nekoga treba utamničiti. Premijer je tražio da se reagira u medijima na tu izjavu. Kao što znate nisam reagirala jer bi onda svako malo trebala kao jojo iskakati. Premijer nema nijednu informaciju koju ne bi trebao znati, isto vrijedi za predsjednika. Pokušava se voditi politička borba među stranakama i uvući u to DORH. Ja u tim igrama niti nisam niti neću sudjelovati”, poručila je Hrvoj Šipek.

Željko Jovanović pitao je glavnu državnu odvjetnicu je li mentoriranje kojem je izložena učinilo rad DORH-a boljim.

“Nitko ne mentorira mojim radom”, odgovorila mu je Hrvoj Šipek objašnjavajući da su protekle dvije godine bile jako teške i da DORH zbog svega, pandemije, potresa, radi otežano.

“Sve pokazuje da sam i u tim teškim uvjetima uspjela motivirati ljude i da je naš rad kvalitetan i ažuran”, rekla je.

“Zadovoljna sam rezultatima rada”, rekla je glavna državna odvjetnica dodajući da percepcija javnosti ne prati rezultate rada.

Odgovarajući SDP-ovoj Mireli Ahmetović na pitanje o postupanjima DORH-a u slučajevima kad se iznose sumnje u počinjenje kaznenih djela, Hrvoj Šipek rekla je da DORH nije tijelo općeg nadzora i nema 5000 zaposlenih koje treba provjeravati svaku izjavu.

Obveza svakoga je da prijavi kazneno djelo, rekla joj je dodajući kako “svi važno idu za govornicu, pred novinare i govore kako su vidjeli, znaju i tek onda dolaze DORH-u”.

Dalija Orešković istaknula je da je izuzetno nezadovoljna radom DORH-a te da je glavna državna odvjetnica svima “opalila takvu šamarčinu”. “Odnos Sabora i politike prema institucijama nije primjeren. Postoji ogromno neznanje i nemar”, rekla je Orešković.

Damir Habijan pitao je glavnu državnu odvjetnicu je li uobičajeno da DORH kontaktira s izvršnom vlasti u pojedinim slučajevima, navodeći primjer pada drona u ožujku. Ona je odgovorila da svaka stranka može uzeti odvjetnika da ga zastupa te da je DORH odvjetnik RH po zakonu. “Zastupati u bilo kakvom postupku je nemoguće ako nemate kontakte ili informacije od stranke koju zastupate”, rekla je Hrvoj Šipek dodajući da su kontakti u svim vrstama predmeta potrebni.

Nikola Grmoja pitao je Hrvoj Šipek je li obavijestila premijera o uhićenju ministra te kako je premijer kontaktirao glavnu državnu odvjetnicu. Ona mu je rekla da nije obveza DORH-a da ikog obavještava o predstojećim akcijama, a što se tiče poziva koji joj je uputio premijer rekla je da je bilo preko tajnice i da je razgovor bio vezan za arbitražu u pitanju Svpetrvs, a tek onda joj je rekao kako smatra da je predsjednik vršio pritisak na DORH i da bi s tim trebalo ići u javnost.

Hrvoje Zekanović je pitao glavnu državnu odvjetnicu zapritisaka predsjednika, nazvavši Nikolu Grmoju njegovim glasnogovornikom. “Jeste li u svojim izjavama mislili na predsjednika čiji je glasnogovornik predsjednick Nacionalnog vijeća?”, upitao je Zekanović. Zbog njegovog istupa Grmoja mu je dao opomenu, a Zekanović je rekoa: “Izbacite me sa sjednice.” Hrvoj Šipek odgovorila mu je da svatko odgovara za izgovorenu riječ. Rekla je i kako arbitraža u spomenutom slučaju još nije pokrenuta i da se traže kompromisi te da je to i rekla premijeru.

Na pitanje Karoline Vidović Krišto o aferama, Hrvoj Šipek je rekla kako joj je zanimljivo da se stalno spominje njena odgovornost o slučaju bivše ministrice Gabrijele Žalac, te da je taj slučaj je odbačen prije nego što je ona stupila na dužnost. “Nisam zaustavila nikakav progon, odluka o odbačaju je donesena prije toga”, rekla je.

O slučaju uhićenja vozača pokojnog Milana Bandića, ona kaže: “Uhitili smo kog smo mogli uhititi, još nismo našli način kako na odgovornost pozvati pokojnika.”

Marija Selak Raspudić rekla je državnoj odvjetnici da je ‘zamutila ključnu distinkciju između javnog iznošenja mišljenja o radu DORH-a i direktnog telefonskog poziva od osobe koja je na poziciji moći’.

“Ako taj poziv ne smatrate pritiskom, kako biste ga definirali? Je li to prijateljska razmjena mišljenja ili nešto treće”, pitala je.

Mostova zastupnica je pitala i je li u radu DORH-a vezanom za slučaj Žalac prekršen zakon te tko su osobe koje su od OLAF-a sakrile dokumente u slučaju Žalac i rade li ste osobe i danas u DORH-u.

“Nemam namjeru ponavljati. Što se tiče Žalac, stegovni postupak nije pokretan. DORH i oržavni odvjetnici imaju pravo na pogrešku. Nitko ne može odgovarati za pogrešno pravno mišljenje i pravni stav. Ta zaštita postoji i kod sudaca i državnih odvjetnika. Ništa nije ukazivalo o namjeri da se prikriju dokazi i činjenice koje bi dovele do drugačije odluke”, rekla je Hrvoj Šipek.

Glavna državna odvjetnica rekla je Mariji Selak Raspudić da su njene insinuacije toliko teške da je na njih teško i odgovoriti. “OLAF provodi administrativne istrage. On što tvrdi OLAF može biti indikator za druge istrage, to nije dokaz i ne može se koristiti kao dokaz u postupku”, rekla je Hrvoj Šipek.

Zekanović je državnoj odvjetnici rekao kako mu je žao što nije tako jasno kako je govorila o pritisku premijera govorila i o pritisku predsjednika Republike. “Mi znamo da je on šaljivdžoija i da ima velikih problema, vjerojatno zdravstvenih. Očekujem da to sada i vi kažete”, rekao je Zekanovića.

“Kad sam govorila o pritiscima nisam govorila da je mene netko nazvao i tražio sastanak, ti pritisci se manifestiraju kroz medije. I na taj se način vrše pritisci, stvori se kritična masa zbog koje bi odluka DOHR-a trebala biti ovakva, a ako nije, onda se zna da je to zbog toga što je glavnu državnu odvjetnicu imenovala Vlada… U svakom demokratskom društvu se odluke donose većinom”, rekla je glavna državna odvjetnica.

Zvonimir Troskot pitao je za slučaj bivšeg ministra, sada viceguvernera HNB-a Tomislava Ćorića i njegovoj ulozi u aferi Vjetroelektrane. “Mogu reći općenito, izjava jednog čovjeka i njegov iskaz su dokaz ako se potvtde još nizom drugih dokaza. Tako da nije moguće na temelju jednog iskaza… Ovisi o predmetu, o čemu se konkretno radi, u predmetima složenije gospodarske prirode je potrebno provesti cijeli niz dokaza”, rekla je glavan državna odvjetnica.

SDP-ovka Mirela Ahmetović rekla je kako je iznmno cinično prozvati medije zbog pritiska kad ‘mediji rade ono što DORH ne radi’. Podsjetila je da su mediji otkrili aferu Žalac kad je ostao dojam da je DORH tu aferu pokušao sakriti. “I vi ste, glavna državna odvjetnice, zaslužni za taj dojam”, rekla je Ahmetović dodajući da je ured europskog tužitelja pokrenuo istragu temeljem napisa u medijima, što DORH ne može.

“Ne sjećam se da bilo koji dužnosnik tako jasno i glasno prozivao DORH. Premijer je javno priznao da on digne telefon i osim svoje prijatelje u EK-u nazove i državnu odvjetnicu i kaže joj s čim se slaže, s čim ne. Što je on napravio nego nazvao je i intervenirao, ne bez cilja nego u cilju zaštite Banožića od kaznenog progona. Mene bi zanimalo kako je taj razgovor djelovao na državnu odvjetnicu i zašto jer je nevjerojatno da ona osjeća pritisak od medija, oporbe, a ne od razgovora s premijerom koji od nje nešto traži, a sutra je može smijeniti”, rekla je Ahmetović dodajući da Hrvoj Šipek neće priznati pritisak, ali da drugo nije ni očekivala.

Damir Habijan je Mirelu Ahmetović upozorio na dvostruka mjerila spominjući slučaj sisačke gradonačelnice Kristine Ikić Baniček. “Ne vidim o kakvom vi to pritisku HDZ-a na DORH govorite, a događaj se upravo suprotno. DORH je upravo neovisan kakav i treba biti. Pitanje za glavnu državnu odvjetnicu o slučaju Ikić Baniček: Je li konačno dostvila dokumentaciju” rekao je Habijan.

Ahmetović je odgovorila da je činjenica da je premijer nazvao glavnu državnu odvjetnicu što nije smio. “Ja nikome ne prišivam lopovluk, samo podsjećam da je HDZ pravomoćno osuđena zločinačka organizacija. Nitko ne spori ponašanje nijednog člana SDP-a”, rekla je Ahmetović. Habijan joj je odgovorio da se ‘nada kako je nazvala svoju kolegicu i apelirala na nju da dostavi dokumentaciju kako bi i dokazala svoju vjerodostojnost koju tako silno želi pokazati’.

Željko Jovanović je rekao kako je Hrvoje Zekanović ‘trbuhozborac koji je uvreda svemu što ovaj etički odbor predstavlja” te da nam “nema spasa dok ovu državu vodi HDZ’, a Zekanović je zatim Grmoju pitao “Hoćete li ovoga ovdje opomenuti?” Razvila se burna rasprava između Zekanovića i Jovanovića, a bivši SDP-ov ministar je zatim napustio sjednicu. Pridružio mu se i Zorislav Antun Petrović, koji je ranije upozorio da će otići ako se ne bude održavala pristojna rasprava.

Grmoja je potom i Zekanovića zamolio da napusti sjednicu i oduzeo mu riječ. Zekanović je burno reagirao optužujući Grmoju da brani Jovanovića koji ga vrijeđa. “Stali ste na stranu Jovanovića i Ahmetović, a trbuhozborac ste i glasnogovornik najvećeg rusofila u Hrvatskoj”, rekao je Zekanović optužujući Grmoju da nije ni riječju spomenuo svog šefa s Pantovčaka koji mu je naredio zavjet šutnje. Grmoja ga je ponovno zamolio da napusti sjednicu. Zekanović nije otišao ni tada.

“Vrijeme je da čujemo jasne odgovore na jednostavna pitanja. Izvješćuje li se premijera o istragama. Rekli ste da ne. Ono na što treba odgovoriti ovo saslušanje, nitko ne spori da postoje kontakti između vlasti i DORH-a, ali mi moramo odgovoriti na pitanje dokle seže ta suradnja, što je dopušteno, što nije. Možda nećemo dobiti sve odgovore koje tražimo, ali ćemo biti bliže istini”, rekao je Grmoja.

Karolina Vidović Krišto spočitnula je glavnoj državnoj odvjetnici da se ponaša kao da je djelovanje DORH-a stvar dobre volje, a ne zakona, spominjući slučaj adventskih kućica. “Tko vam daje za pravo da suspendirate pravni poredak? Tko vam je dao za pravo?”, rekla je navodeći da DORH nije podignuo optužnicu protiv Todorića zbog manipuliranja bilancama. “Štitite li time ministra Marića koji je u Agrokoru bio zadužen za taj segment? Nitko vas nije ovlastio da kršite zakone. Tko vam je dao za pravo da suspendirate pravni poredak? Hrvatska je ugrožena zbog korupcije koju vi štitite”, rekla je Vidović Krišto.

“Odgovoriti na ovakve konstrukcije zastupnici koja ne poznaje propisane procedure i način rada je jako teško. Odluke suda može preispitivati samo viši sud, u svakoj demokratskoj zemlji. Molim vas… Govorite o Agrokoru, o Puklin, slučaj uhićenja Alerić Puklin bi trebao potvrditi spremnost DORH-a da radi i obračuna se s onima koji ne rade kako treba. Vi mene optužujete i cijeli sustav. Cijelo vrijeme se pila okreće naopako. I ja bih trebala ovdje stočki trpjeti i slušati. Odluke su na ovom Vijeću, čini mi se, bile donesene prije nego što je i poziv upućen. Vi svojim istupima kod ljudi stvarate pogrešan dojam. DORH se neće uvući u orračune pozicije i opozicije, mi imamo zakon i radimo po zakonu”, odgovorila je Hrvoj Šipek zastupnici Vidović Krišto.

Zlata Hrvoj Šipek rekla je na kraju kako se oko premijerove izjave stvorila bura u čaši vode, sve zbog izjave da bi ona trebala reagirati na predsjednikove izjave, što ona ne smatra pritiskom. “On nije tražio da ne donosim odluku, na bilo koji način utjecati na odluku DORH-a. Zbog jednog telefonskog razgovora kojim se ne utječe na odluke DORH-a, uspjelo se ignorirati ono što je DORH napravio u zadnje dvije godine”, kaže Hrvoj Šipek dodajući kako su zaključke, na ovom Vijeću, donijeli i prije nego što su je pozvali na saslušanje.

“Hoće li DORH pokrenuti neki postupak ili ne, to je stvar procjene. To je kao da pitate generala kakav mu je plan za bitku. O tome se ne govori, to je pitanje taktike, procjene”, rekla je i dodala da je ‘ova rasprava potvrdila da hrvatsko društvo nije demokratski zrelo društvo’.

“Neću dozvoliti da DORH i ja sudjelujemo u ratovima političkih stranaka i opcija. Radimo svoj posao sukladno zakonu. Jesmo li ponekad pogriješili i hoćemo li pogriješiti? Ali svaku pogrešku tražiti pod korupciju, to je stvarno…. vi nikada niste pogriješili? Trebate li zato biti optuženi za korupciju?”, pitala je Hrvoj Šipek poručivši da se točno zna koju će priču i predmet izvući koji zastupnik.

“Ja jesam glavna državna odvjetnica, nosim odgovornost i od nje ne bježim. Ja nisam tu da zabavljam javnost, to je dozvoljeno vama kao političarima. Meni? Čime mene predsjednik Vlade može ucijeniti? Ja živim između Zagreba i vikendice da me nitko ne vidi. Ja se s prijateljima ne družim jer se ne može razgovarati s političkim temama. Tko mene može ucijeniti? Ja se cijeli život borim i pružam otpore. Ostavite nas na miru, pustite nas da radimo svoj posao. Ako nam ne želite pomoći, nemojte nam bacati klipove pod noge”, rekla je Hrvoj Šipek.

Nikola Grmoja rekao je kako zaključci nisu doneseni unaprijed te da ih on ni neće predložiti jer su mnogi napustili sjednicu. Predložit će, kaže, da se kasnije raspravi o njima. “Smatram da politika treba imati utjecaja, a li ne način da netko na DORH ili sudove vrši pritisak da se odluke donose na ovaj ili onaj način, nego da je politika tu kontrolira ove grane vlasti. Nije sporno da je ovo politička rasprava jer ona to jest. Mi ne želimo podmetati klipove nego želimo da DORH bude neovisan i odradi posao kako treba, nepristrano, ne gledajući tko ima politički utjecaj, financijsku moć i potporu stranih centara moći. Ovo je hrvatska država i mi moramo poštivati zakone RH”, zaključio je Grmoja.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.