Europska komisija u ponedjeljak je objavila zimske ekonomnske prognoze, a prvi put u gotovo deset godina predviđa se rast gospodarstava svih država članica EU-a tijekom cijelog razdoblja predviđanja (2016. – 2018.). Međutim, prognoza je nesigurnija no inače. Stvarni BDP u eurozoni raste 15 uzastopnih kvartala; izražen je rast zaposlenosti a nezaposlenost i dalje pada, iako je i dalje znatno iznad razine u vrijeme izbijanja krize. Privatna potrošnja i dalje pokreće oporavak. Ulaganja i dalje rastu, no ulagači su i dalje suzdržani. Očekuje se da je prošle godine ostvaren ponovni rast čak i u onim državama članicama koje su najviše pogođene recesijom. Razlika u stopama rasta među državama članicama mogla bi se povećati zbog učinka aprecijacije američkog dolara i viših dugoročnih kamatnih stopa.

Najveći je rast ove godine predviđen za Rumunjsku, 4,4 posto, zatim Maltu, 4 posto i Luxembourg, 3,8 posto, Mađarsku, 3,5 posto, Poljsku, 3,2 posto, Hrvatsku 3,1 posto. Slovensko će gospodarstvo ove godine rasti 3 posto. Najmanji rast EK u ovoj godini očekuje u Italiji, od 0,9 posto.

Komisija očekuje rast BDP-a europodručja od 1,6 % 2017. te 1,8 % 2018. To je blago povećanje u odnosu na jesensku prognozu (2017.: 1,5 %, 2018.: 1,7 %) na temelju boljih rezultata u drugoj polovici 2016. no što se očekivalo te na temelju prilično dobrog početka 2017. U cijelom EU-u BDP bi trebao rasti po sličnom obrascu te se predviđa da će rast ove i sljedeće godine iznositi 1,8 % (jesenska prognoza: 2017.: 1,6 %, 2018.: 1,8 %).

“Gospodarski oporavak u Europi nastavlja se petu uzastopnu godinu. No u ovim nesigurnim vremenima važno je da europska gospodarstva očuvaju konkurentnost i mogućnost prilagodbe promjenjivim okolnostima. To zahtijeva trajno ulaganje napora u strukturne reforme. Moramo se usredotočiti i na uključiv rast i osigurati da svi osjećaju oporavak. Inflacija je bila niska i sada raste pa ne možemo očekivati da će trenutačni monetarni poticaj trajati zauvijek. Stoga države trebaju i dalje smanjivati visoke razine deficita i duga kako bi postale otpornije na gospodarske šokove”, rekao je Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog.

“Europsko gospodarstvo pokazalo se otporno na brojne šokove tijekom prošle godine. Ono i dalje raste, a nezaposlenost i deficit se smanjuju. No zbog visokih razina nesigurnosti, važnije je no ikad da svim političkim alatima podupremo rast. Prije svega, moramo osigurati da svi dijelovi europodručja i svi segmenti društva osjećaju koristi koje donosi rast”, poručio je, pak, Pierre Moscovici, povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu.

Tijekom protekle dvije godine inflacija je bila vrlo niska, a tijekom ove i sljedeće godine očekuje se njezin porast, iako predviđena razina inflacije neće doseći cilj od „ispod, ali blizu 2 % srednjoročno” koji se definira kao stabilnost cijena. Očekuje se tek postupan porast temeljne inflacije, koja ne obuhvaća nestabilne cijene energije i hrane. Ukupno, očekuje se povećanje inflacije u eurozoni s 0,2 % 2016. na 1,7 % 2017. i 1,4 % 2018. Očekuje se porast inflacije u EU-u s 0,3 % 2016. na 1,8 % 2017. i 1,7 % 2018.

Očekuje se da će privatna potrošnja i dalje biti glavni pokretač rasta, uz trajno povećanje zaposlenosti i rasta nominalnih plaća. No očekuje se usporavanje rasta privatne potrošnje zbog povećanja inflacije koja ograničava rast kupovne moći kućanstava.

Očekuje se relativno stabilan rast zaposlenosti, iako manje izražen 2017. i 2018. no prošle godine. Očekuje se daljnje smanjenje stope nezaposlenosti, s 10,0 % 2016. na 9,6 % 2017. i 9,1 % 2018. Na razini EU-a očekuje se pad nezaposlenosti s 8,5 % 2016. na 8,1 % 2017. i 7,8 % 2018. To su najniže razine nezaposlenosti od 2009. no i dalje iznad razina prije krize.

U procjeni se očekuje i kako će opći javni deficit europodručja i udjel državnog duga u BDP-u 2017. i 2018. i dalje padati. Javni deficit europodručja smanjit će se s 1,7 % BDP-a prošle godine na 1,4 % 2017. i 2018. Taj pad odraz je nižih troškova kamata koje su izrazito niske. Odražava i daljnja poboljšanja tržišta rada: veći broj osoba plaća poreze i doprinose, a manji broj prima socijalne transfere. Udjel duga u BDP-u postupno će se smanjivati s 91,5 % 2016. na 90,4 % 2017. i 89,2 % 2018.

Komentiraj