Iz europskih država stižu alarmantne vijesti o suši koja je ove zime izazvala kritičnu nestašicu vode zbog nedostatka padalina i toplinskih valova.

Jezero Montbel u jugozapadnoj Francuskoj je više od 80 posto prazno, a brodovi su nasukani. U sjevernoj Italiji turisti mogu pješice otići do malog otoka San Biagio, do kojeg se obično dolazi samo brodom, u Alpama je palo 63 posto manje snijega nego inače, u Njemačkoj plitka rijeka Rajna otežava promet teglenica, a Barcelona je prestala zalijevati svoje parkove, nabraja The Guardian, a prenosi Večernji koji upozorava na posljedice zimske suše nakon najsušnijeg ljeta u 500 godina.

Znanstvena studija koju je u siječnju  objavilo Tehnološko sveučilište u Grazu u Austriji pokazala je da se Europa nalazi u razdoblju suše od 2018. i da je situacija s vodom “vrlo neizvjesna”.

Cijela Španjolska je u suši od siječnja 2022., ali zalihe vode u Kataloniji toliko su pale da su vlasti ovog tjedna uvele zakone koji uključuju smanjenje 40 posto vode za poljoprivredu, 15 posto za industrijske potrebe i smanjenje prosječne dnevne opskrbe po stanovniku od 230 do 250 litara.

Razina rijeke Po u Italiji bila je 61 posto niža od norme za veljaču, a ministar zaštite okoliša i energetske sigurnosti Gilberto Pichetto boji se da će u nekim područjima možda trebati uvesti racionalizaciju vode. U pokrajini Tirol u Austriji gradovi Landeck i Reutte izmjerili su najsušu zimu u povijesti, dok su u dijelovima Švicarske općine ponovno morale pozivati građane da štede vodu, kao što su to činili prošlog ljeta. Posljedice zimske suše najvjerojatnije će se osjetiti u Njemačkoj i nižim regijama Austrije u nadolazećim mjesecima jer manje snijega znači manje otopljene vode za napajanje rijeka središnje Europe u toplijim mjesecima.

Veljaču je obilježilo dugačko sušno razdoblje, koje je na većini postaja započelo u zadnjoj dekadi siječnja, pa su prevladavale umjereno sušne i vrlo sušne prilike, a na dijelu postaja u drugoj polovici veljače čak i ekstremno sušne prilike. Ipak, oborina zabilježena u zadnjim danima veljače ublažila je sušnost mjeseca. Stoga su oborinske prilike u veljači ocijenjene kao normalne na području cijele Hrvatske, izuzev južne Dalmacije i otoka Visa gdje je bilo umjereno do vrlo sušno – ističu u Državnom hidrometeorološkom zavodu. Najdulje sušno razdoblje zabilježeno je na postaji Rijeka u trajanju od 36 dana, od 21. siječnja do 25. veljače, te na postajama Pazin i Rab, gdje je završilo dan ranije.

Protekla zima bila je uglavnom vrlo kišna u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj, umjereno kišna u gorskoj Hrvatskoj, a normalna u Primorju, napominju u DHMZ-u. Nešto kišnije bile su prilike u posljednjih pola godine u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj, a manje kišne u gorskoj i primorskoj Hrvatskoj.