Zero waste – poželjan stil života bez stvaranja suvišnog otpada

Posljednjih smo se godina u manjoj ili većoj mjeri svi okrenuli prirodi i održivom načinu života. Jedan od najpopularnijih trendova svakako je zero waste – život s minimalnom proizvodnjom otpada. Zero waste pokret, pokret je koji u svojoj svakodnevici  slijedi sve više ljudi. Riječ je o ponašanju i odlukama baziranim na izbjegavanju stvaranja otpada. Iako neki zero waste smatraju načinom života, za druge je riječ tek o prolaznom trendu. Pobornici ovog „pokreta“ poznati su kao zerowasteri, a naglasak u svakodnevnom životu stavljaju na uporabu isključivo održivih materijala koje je moguće ponovno iskoristiti. Tako primjerice najčešće koriste proizvode od drva, stakla, metala, a izbjegavaju jednokratne proizvode, pogotovo one od plastike.

Zerowasteri izbjegavaju jednokratne proizvode, pogotovo one od plastike. FOTO: Volodymyr Hryshchenko on Unsplash

Kada govorimo o „zero wasteu“, govorimo o terminu koji posljednjih desetljeća postaje sve popularniji, privlačniji i poželjniji. Život s manje smeća sve je popularniji i u Hrvatskoj. Zero waste je donošenje zelenijih, održivijih odluka u svakodnevnom životu, a svaki korak prema održivijoj budućnosti, čak i onaj najmanji, od velike je važnosti, ne samo za pojedinca, već i za cijelu zajednicu. Stoga, svi u skladu sa svojim mogućnostima trebamo ići za smjerom da u kućanstvo unosimo što je moguće manje otpada, jednokratnih proizvoda, kako posljedično ne bismo stvarali suvišno smeće, jer se bacanjem istog na odlagalište troše resursi te ono u konačnici zauzima neku površinu na Zemlji. Naposljetku, smeće ponovno pronalazi put do nas, bilo zrakom, vodom ili hranom.

Ako bismo ga išli sagledati iz teorijske perspektive, mogli bismo reći da se zero waste koncept bazira na temeljnim načelima koja su poznatija i kao 5R, gdje se slova R odnose na engleske riječi: refuse, reduce, reuse, recycle, rot. Pritom bi navedeno značilo da ljudi koji slijede ova načela odbijaju kupovinu nepotrebnih stvari, smanjuju količinu stvari koje koriste, ponovno iskorištavaju sve što je moguće ponovno iskoristiti, recikliraju, tj. mijenjaju namjenu predmetima koji su izgubili svoju primarnu svrhu te kompostiraju. Još je mnogo aktivnosti koje bi ljudi trebali činiti kako bi minimizirali količinu otpada oko sebe te pritom osigurali održiviju i zeleniju budućnost za sebe i svoje potomstvo. Ušteda novca, poboljšanje tokova materijala te očuvanje zdravlja samo su neki od benefita ovog načina života.

U mora i dalje godišnje ulazi oko 8 milijuna tona plastike. FOTO: Naja Bertolt Jensen on Unsplash

Zelene promjene društva i zajednice počinju od promjena ponašanja pojedinaca, a zero waste kao ideal bi označavao sprječavanje nastanka otpada u startu, kako o upravljanju otpadom ne bismo trebali ni razmišljati. Od veće je važnosti da više ljudi malim koracima krene u pametno gospodarenje svojim resursima te otpadom, nego da jedan pojedinac postigne apsolutnu nulu po pitanju stvaranja otpada. Pritom se ohrabruje redizajn životnog ciklusa proizvoda, kako bi se isti mogli ponovno koristiti jednom kad se iskoriste za svoju primarnu namjenu, umjesto da se bacaju u otpad. U konačnici, zero waste ne znači upravljanje otpadom, već preveniranje njegova stvaranja.

Prosječan europski građanin u godinu dana baci čak 174 kilograma plastike, papira, kartona i stakla, jednom riječju – ambalaže. Valja napomenuti kako je sva plastika koja je ikada proizvedena još uvijek u nekom obliku na Zemlji – oceani su puni plastičnog otpada, a u mora i dalje godišnje ulazi oko 8 milijuna tona plastike. Iako rijetko kad razmišljamo o ambalaži koja ostane nakon što proizvode iskoristimo, možda bismo upravo od toga trebali krenuti.

Od kuće uzmite višekratnu ili platnenu vrećicu. Ilustracija: Gaelle Marcel on Unsplash

Sjetimo se samo koliko smo puta bili u trgovini i odlučili kupiti neko voće ili povrće. Većina ljudi, bez razmišljanja posegne za prvom plastičnom vrećicom te u nju upakira željenu količinu proizvoda. Umjesto toga, pravo bi rješenje bilo uzeti svoju vlastitu višekratnu vrećicu te proizvod staviti u nju. Hoćemo li i na blagajni uzeti novu vrećicu kako bismo te proizvode ponijeli kući ili ćemo biti unaprijed pripremljeni i uzeti višekratnu/platnenu vrećicu od kuće? Hoćemo li piti vodu iz plastične boce i svaki put iznova kupovati novu ili ćemo koristiti staklenu bocu? Hoćemo li odjeću nakon što se podere baciti i kupiti novu, ili ćemo staru prenamijeniti u nešto – ako ništa drugo, u krpu za čišćenje, dok ćemo nove odjevne kombinacije potražiti u second hand shopu?

Na svakome je od nas da činimo maksimalno što je u našoj moći kroz svoje ponašanje, životna načela i odluke koje donosimo. Zero waste je pokret koji se pretvorio u općeprihvaćeni i poželjan stil života, a mi kao pojedinci trebamo biti svjesni kako je u današnjem svijetu i s današnjim načinom života ideal zero wastea nemoguće postići, no veliku razliku činimo samo usvajanjem novog načina ponašanja te stvaranjem zelenih i održivih navika.

Nove odjevne kombinacije možemo potražiti u second hand shopu. Ilustracija: Artificial Photography on Unsplash

Sadržaj omogućio JANAF

Komentiraj