Ženska perspektiva rada u brodogradilištu: Izložba “Graditeljice maestrala” u Galeriji Miroslav Kraljević

Autor:

Gradski muzej Korčula

Izložba VR instalacije “Graditeljice maestrala” Dijane Protić, Marte Stražičić i Manje Ristić, koja se fokusira na žensku perspektivu rada u brodogradilištu, otvara se 3. prosinca u Galeriji Miroslav Kraljević.

Instalacija, premijerno prikazana na Korčuli u kolovozu ove godine u okviru projekta Industrijska baština otoka Korčule, na dan otvorenja može se pogledati od 18 do 21 sati, dok se izložbu može posjetiti od 7. do 10. prosinca unutar radnog vremena galerije, od 14 do 20 sati.

Projekt Industrijska baština otoka Korčule, pokrenut 2014. u okviru udruge Siva zona u Korčuli, višegodišnje je znanstveno i umjetničko istraživanje koje objedinjuje interdisciplinarni kulturno-antropološki, etnografski, umjetnički i kustoski pristup, uključujući dijalog i suradnju s lokalnom zajednicom, institucijama, udrugama i inicijativama.

Primarno je fokusiran na prostor Vele Luke gdje su do sada kroz nekolicinu tekstova i umjetnički rad Božene Končić Badurine obrađene tvornica za preradu i konzerviranje ribe “Jadranka” i tvornica limene ambalaže “8. mart”, dok je u protekle tri godine naglasak na brodogradilištu Greben.

Dijana Protić počela je ondje svoje istraživanje još 2017. postavivši kao okosnicu kazivanja Lučanki, bivših radnica Grebena, sudionica “utišane” ženske povijesti brodogradilišta.

U suradnji s Martom Stražičić i Manjom Ristić projekt je dobio novu vizualnu i akustičnu dimenziju kojima se, napominje se u najavi izložbe, promišljaju i nove forme prezentacije industrijske baštine i specifičnog ženskog sjećanja ključnog za (pre)ispisivanje službene i neslužbene lokalne povijesti.

Ženski glas vodi posjetitelje kroz istraživanje apstrahiranog prostora Grebena, objedinjujući nekolicinu životnih i profesionalnih priča , s naglaskom na radu u tzv. plastici, ključnom pogonu gdje su dominantno radile žene.

Po riječima kustosice izložbe Lee Vene, u radu se osvještava se iznimno zdravstveno ranjiva i nezaštićena pozicija koju su žene tamo zauzimale, a istovremeno saznaje o mikro iskustvima emancipacije i financijske samostalnosti koje su žene priskrbile radeći u Grebenu.

“Uz to aludira se na relevantnost ženskog kolektiva, kako u udruženom ženskom radu tako i međuljudskoj potpori koju takva zajednica stvara”, navela je  Vene u predgovoru izložbe.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.