Priznajte kako vam pripreme za skore božićne i novogodišnje blagdane već sada izazivaju laganu glavobolju. Ne zbog nabavke bakalara, lososa, purice i božićnog drvca, u koje je već uračunata galopirajuća inflacija (osim ako država i na njih ne ograniči cijene kao na naftne derivate), nego zbog nečeg naoko mnogo jednostavnijeg: kupnje darova za svoje najbliže. Uvijek isti problem: što kupiti djeci, prijateljima, poslovnom partneru, doktoru koji vas je uvjerio da cijepljenjem protiv covida-19 nećete biti čipirani ni umrijeti odmah nakon izlaska iz ambulante, punici ili svekrvi (a da se dar ne doživi kao skrivena zavjera ili rugalica!)…

Neovisno o izboru dara, uvijek je važno imati na umu onu latinsku: Divinum dare, humanum accipere – Božanski je davati, ljudski je primati. Ili kako je rekao francuski antropolog Marcel Mauss u svom glasovitom „Ogledu o daru“ (1925.), da je darivanje duhovna materija koja ljudsku zajednicu drži na okupu. Prihvatimo li tu tezu, najviše ćemo pozornosti posvetiti duhovnoj komponenti darivanja, jer je ona okosnica prožimanja duhovnih vrijednosti darovatelja i primatelja dara, suptilna spona ljudskog povezivanja i pravi smisao rituala koji se održao od prvotne ljudske zajednice do suvremenih društava.

Kako odabrati blagdanski dar tako da obradujete sebe i pritom razveselite bližnje? I da se sljedeća dva mjeseca ne prehranjujete samo grahom i repom jer ste pretjerali s blagdanskom darežljivošću? Ne „pali“ više ni otrcana izlika kako bi sve bilo drukčije i jednostavnije da smo, primjerice, u Trstu ili Grazu u kojima nema čega nema jer danas „svega toga“ ima i u nas. Ako imaš love, što je jednako vrijedilo i za dojučerašnji prekogranični šoping.

Najprije bi nefunkcionalan i smisleno pogrešan slogan „Misli na druge. Cijepi se!“ trebalo preokrenuti u prihvatljiviju varijantu slogana za darivanje: „Obradujte sebe i razveselite druge“. Koliko god obuzdavali svoj ego, uvijek počinjemo od sebe, što je za svaku pohvalu (dobri prema sebi – dobri i prema drugima). Darujete najbliže pa se pretpostavlja da donekle poznajete njihove sklonosti, ali još je važnije slijediti vlastiti darovni poriv jer darivanjem zapravo darujete sebe. Niste li pak nekome osobito dragi, nećete ga osvojiti ni najraskošnijim darom.

Drveni konjić

Ako je riječ o djeci, prisjetite se da su mnogi naraštaji odrastali bez kineske svjetlucavo-piskutave krame kojoj je vijek trajanja kraći od baterije koja je pokreće. Bili su presretni kad su za blagdane na dar dobili onog divnog drvenog konjića, koji se i danas krije negdje na rubnim dijelovima placa, na štandovima s predmetima od tokarena drva. Konjić potječe iz pučke tradicije, a djecu – uz popratnu priču – uvodi u svijet tisućljetnog prijateljstva čovjeka i konja.

Oskar Kogoj, najveći slovenski dizajner, oblikovao je prekrasnu skulpturu konja kojeg smatra ishodišnom točkom naše civilizacije, jer su naši preci, mnogo prije automobila, zrakoplova i mobitela, komunicirali i putovali tako da su uzjahali konja i krenuli jedni drugima ususret.

Oni koji misle da novčanik može zamijeniti maštu i suptilne emocije, u dubokoj su zabludi. Svako je formaliziranje ujedno i banaliziranje rituala koji ljude povezuje

Drveni konjić na placu potomak je istog tog genetskog zapisa i jedinstvena prilika da dijete dozna kako prijateljstvo čovjeka i konja, začeto prije nekoliko tisućljeća, traje i danas, u doba kad većina djece misli da su krave ljubičaste kao na omotima čokolada, a ribe stanovnici akvarija.

Kad je riječ o bračnim partnerima, nemojte banalizirati s parfemima koje ste špijunažom otkrili u ženskoj ili muškoj kupaonici, osobito ako niste sigurni ne ponavljate li prošlogodišnji dar.

Kupujmo hrvatsko

Predsjednici uprava uspješnih tvrtki, voditelji odjela odnosa s javnošću, članovi nadzornih odbora, šefovi kabineta ili predstojnici ureda pred velikim su izazovom i teškom zadaćom: biraju blagdanske darove za poslovne partnere i suradnike. Jedan pogrešan korak i ugrožen je ugled tvrtke. Poduzetnička vremena nametnula su nove kriterije i pravila ponašanja, za razliku od prijašnjih razdoblja kad su uspješni bili nagrađivani značkama, medaljama i plaketama s ideološkim znakovljem.

Sintagma „božićni domjenak“, koja uključuje i božićna darivanja, zaživjela je na javnoj sceni tek početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, kad je privatno poduzetništvo inauguriralo novu poslovnu stilistiku i utemeljilo nepisana pravila partnerskog ponašanja po uzoru na razvijene zemlje.

Poslovno darivanje, lišeno intimističkih obilježja, ne bi smjelo biti šablonizirano, konvencionalno i nemaštovito, jer bi to sugeriralo da je posrijedi puko odrađivanje nametnute konvencije. Posebno bi trebalo voditi računa o tome da se daruje – kad god je to moguće – hrvatski proizvod. Ne zato što bi se to moglo tumačiti kao marketinška demagogija, nego zato što se danas u Hrvatskoj proizvodi mnogo toga vrijednog i lijepog pa bi uistinu bilo štetno takvu priliku zamijeniti surogatima s Dalekog istoka ili trećerazrednim no name proizvodima s oznakom uvoznog podrijetla.

To bi se nepisano pravilo trebalo primijeniti i na osobna darivanja. Većina stanovnika svjesna je da živi u siromašnoj zemlji i svaka je razmetljivost nepristojna i iritantna. Siromaštvo nije sramota, ali je katkad prilično neugodno, osobito u vrijeme blagdana kad se prazne i posljednje kasice-prasice, kako se ne bi iznevjerili dobri stari običaji.

Iako naše najkvalitetnije proizvode još nismo brendirali onako kako su Francuzi uspjeli šampanjac, Škoti whiskey, Talijani parmezan ili mortadelu, Španjolci maslinovo ulje, Norvežani bakalar i losos, Belgijanci praline, a Rusi kavijar, mi danas ipak imamo proizvode koji kvalitetom i dizajnom mogu zaigrati u europskoj ligi prvaka. A darivanje je jedan od najboljih načina njihova promicanja i lansiranja na europsku scenu.

Legendarni ugostitelj Pero Miladin sa zagrebačke Šalate, koji je nahranio mnoge naraštaje, od siromašnih studenata do bahatih direktora, jednom je izjavio: „Što god bilo, ljudi moraju jesti i piti. To je srž ugostiteljstva.“ Prihvatimo li tu Perinu jednostavnu mudrost, u blagdanskom darivanju nećemo pogriješiti posegnemo li za nekim od izvrsnih hrvatskih gastronomskih i enoloških proizvoda.

U ove predblagdanske dane dar veliča radost življenja. Boca dobrog vina ili maslinova ulja suptilniji je poklon od novog modela mobitela ili laptopa

U vinotekama kao što su Miva, Bornstein, Vivat i partneri i drugim specijaliziranim trgovinama nudi se širok izbor najboljih hrvatskih vina, proizvedenih od autohtonih sorata kao što su graševina, malvazija, plavac mali itd., koja već sada mogu stati uz bok vinskih velesila. Nude se i vrhunske gastronomske delicije: najbolja maslinova ulja na svijetu, izvrsni sirevi, pršuti, kuleni, deserti, pekmezi, med, rakije, likeri i mnogi drugi vrhunski proizvodi, ponajviše s proizvodno sve maštovitijih hrvatskih obiteljskih gospodarstava.

Svečanost duha

Shvatimo li predstojeće blagdane kao svečanost duha, kojom se potiče ono najvrjednije u nama, krenut ćemo u pustolovinu darivanja sa smiješkom, ispunjeni bogatstvom ideja što izviru iz našeg svjetonazora i kulture življenja.

Darivanje nije samo drevni običaj, ustaljena navika i potrošačka tradicija planetarne rasprostranjenosti, nego i psihološka kategorija kojom se prodire do najskrivenijih emocionalnih kutaka osobe kojoj je dar namijenjen.

U doba velikih potrošačkih izazova, a sve češće i marketinške agresije, sužuje se prostor individualnih promišljanja i odabira, podliježe se diktatu ultimativnog pa je temeljni smisao darivanja – poprima li natjecateljski ili reciprocitetni karakter, ne daj Bože i obilježja pukog iskazivanja materijalne moći – opasno poljuljan. Oni koji misle da novčanik može zamijeniti maštu i suptilne emocije, u dubokoj su zabludi. Svako je formaliziranje ujedno i banaliziranje rituala koji ljude povezuje na poseban način.

Bliži se kraj godine koji podsjeća na zarez u rečeničnom nizu prohujala vremena i vrijeme je da na trenutak zastanemo. U tom toliko potrebnom predahu dar je simbol radosti življenja. U trenucima dok raznim osjetilima upijamo njegovu duhovnu moć i estetsku privlačnost, svijet oko nas postaje lijep kao i poklon koji držimo u ruci.

U ove predblagdanske dane dar veliča radost življenja. Boca dobrog vina ili maslinova ulja suptilniji je poklon od novog modela mobitela ili laptopa. I zato je radost življenja najvrjedniji dar koji nam poklanjaju blagdani. Preostalo je samo da obradujemo sebe i razveselimo svoje bližnje.