ŽELJKO UHLIR: ‘Želim biti gradonačelnik jer je Milan Bandić najveća nepogoda koja je zadesila Zagreb posljednjih 20 godina’

Državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i novi predsjednik zagrebačkog HNS-a ekskluzivno za Nacional najavljuje svoj ulazak u utrku za gradonačelnika Zagreba

Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i novi predsjednik zagrebačkog HNS-a, odlučio se kandidirati na gradonačelnika Zagreba i tu vijest ekskluzivno objavljuje u tjedniku Nacional.

Po struci inženjer građevinarstva s magisterijem iz organizacije i menadžmenta na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, veliki dio svoje karijere Željko Uhlir odradio je u istom ministarstvu, koje je tijekom godina mijenjalo ime i na čijem su se čelu izmjenjivali ministri različitih političkih opcija. Od 1996. do 2001. bio je načelnik Odjela Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo, od 2013. do 2016. bio je zamjenik ministrice graditeljstva i prostornog uređenja, od 2017. do 2020. državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, a na toj je poziciji ostao i nakon parlamentarnih izbora u ljeto 2020. kada je tom ministarstvu dodano i upravljanje državnom imovinom.

Karijeru je započeo kao projektant u različitim građevinskim tvrtkama, a osim u obnovi različitih dijelova Hrvatske nakon rata i prirodnih katastrofa – od Banije, Dubrovnika, Stona, Gunje do Hrvatske Kostajnice – ima iskustva i u poslovima na lokalnoj razni, s obzirom na to da je od 2001. do 2005. bio pročelnik Ureda za upravljanje imovinom Grada.

Široj javnosti postao je poznat nakon što je Ministarstvo graditeljstva na čelu s tadašnjim ministrom Predragom Štromarom 2019. odbilo dati suglasnost na izmjene zagrebačkog GUP-a koje bi Milanu Bandiću omogućile izgradnju „Manhattana na Savi“. U posljednje vrijeme bio je posebno glasan u svojim kritikama upućenim gradonačelniku i Gradu Zagrebu zbog prespore i neučinkovite obnove nakon potresa u ožujku 2020.

O razlozima svoje kandidature i očekivanjima od lokalnih izbora Željko Uhlir govorio je u ekskluzivnom intervjuu tjedniku Nacional.

‘Nažalost, Zakon o obnovi Zagreba i okolice nije onakav kakvog sam ja predložio. Politika je odlučila drugačije’, tvrdi Željko Uhlir. PHOTO: Tomislav Čuveljak/NFOTO

 

NACIONAL: Zašto ste se odlučili kandidirati za gradonačelnika Zagreba, je li to bila vaša odluka ili ste to učinili na prijedlog stranke?

Naravno da se ne radi o odluci koja se donosi preko noći. Svjestan sam da ona donosi niz novih obveza i opterećenja, pored posla koji ja kao državni dužnosnik, odnosno državni tajnik, obavljam. Kao javna osoba ionako sam već pod lupom javnosti – od imovinske kartice do sukoba interesa – a ovaj iskorak podrazumijeva i dodatne pritiske. Stranačka tijela poduprla su moju kandidaturu i tu nije bilo problema. A zašto sada? Okidač je doista bila obnova Zagreba. Moje nezadovoljstvo, kao i nezadovoljstvo velikog broja građana, gomila se već 20 godina. Način na koji se Grad vodi više se ne može gledati ni tolerirati i ja sam odlučio pokušati nešto promijeniti. Smatram da je došao trenutak u kojem trebam dati svoj doprinos na temelju znanja i iskustva koje imam, jer ja nisam tipičan političar opće prakse, već operativan inženjer koji može svojim znanjem i iskustvom pomoći gradu koji voli. Smatram da će ta moja kandidatura pomoći i stranci da postanemo ponovo vidljiviji u Zagrebu, jer ipak smo svi mi skupa novi – novo vodstvo zagrebačke organizacije, novo vodstvo stranke. Vjerujemo da će građanski dio Zagreba u meni prepoznati svog kandidata. Nama je primarna ideja pokazati da se borimo za grad Zagreb, a onda i da sudjelujemo u vlasti ako nam to rezultati omoguće. Mi imamo kvalitetne ljude za različita područja u svojim interesnim odborima i vjerujem da bi dali značajan doprinos funkcioniranju grada.

NACIONAL: Što to znači za funkciju koju trenutno obnašate? Naime, HNS je u koaliciji s HDZ-om, a oni imaju svog kandidata za Zagreb. Hoće li vam ministar Horvat zamjeriti?

Ne vjerujem niti očekujem da će to biti neka prepreka našoj suradnji. Čak i da se radi o parlamentarnim izborima, svaka stranka ima slobodu djelovanja. A osobito na lokalnim izborima – tu se radi o lokalnim temama i tu ne moramo čak ni biti na istoj strani, ne moramo se ni preklapati s koalicijskim partnerom na nacionalnoj razini. Što se ministra Horvata tiče, imamo dobru suradnju, a očekujem da će i on biti politički aktivan u svom kraju.

 

‘Goruće pitanje za Zagrepčane je pitanje obnove. A ja tu jedini od svih kandidata imam iza sebe veliko iskustvo jer sam, kako sam već puno puta rekao, sudjelovao u svim obnovama od rata do danas’

 

NACIONAL: Nakon raspada HNS loše stoji u anketama, zašto mislite da imate šanse? Ne ide li ta inflacija kandidata upravo na ruku Milanu Bandiću?

Svjestan sam brojeva i računice. No jednako tako sam svjestan da je goruće pitanje za Zagrepčane pitanje obnove. A ja sam tu jedini od svih kandidata koji ima iza sebe veliko iskustvo jer sam, kako sam već nekoliko puta rekao, osobno sudjelovao u svim obnovama od rata do sad. Čini mi se da me to razlikuje od svih ostalih kandidata. A HNS, kao što vidite, s objavom moje kandidature izlazi među posljednjima. Baš zato što smo promatrali što se događa na političkoj sceni grada Zagreba i uvidjeli da se do sada nije uspio postići nikakav predizborni koalicijski dogovor. Očito nije bilo previše volje da se oporbeni blok ujedini, na što smo mi kao gradska organizacija bili spremni. Jer nama je cilj da konačno završi era Milana Bandića. Mi smatramo da je on najveća nepogoda koja je zadesila grad Zagreb u posljednjih 20 godina. Osim zgrada, moramo grad obnoviti i od Milana Bandića. Hoće li doći do okrupnjavanja oporbe pred same izbore ili prije drugog kruga, to ne mogu reći. Vjerujemo da u Zagrebu još uvijek postoji tradicija glasanja za HNS. Imamo mi i kvalitetnih stručnjaka i dobrih projekata i ideja.

NACIONAL: Postojala je tradicija sve dok niste prvi put ušli u koaliciju s HDZ-om. Vaši glasači to su vam jako zamjerili. 

Možemo i o tome razgovarati. Oduvijek smo bili stranka centra, a za te stranke je svugdje u Europi karakteristično da mogu surađivati projektno, sa svim strankama uljuđenog političkog spektra. Jesmo li mi svojedobno izjavili bezuvjetnu ljubav SDP-u kad smo bili s njima u koaliciji? Nismo. Mogu vam reći svoju stranu priče o koaliciji s HDZ-om. Kada su izbori 2016. završili, SDP na čelu s Davorom Bernardićem počeo je okupljati novu koaliciju – u koju nije pozvao HNS. Mi smo de facto bili izbačeni, a nismo otišli iz lijeve koalicije. Umjesto nas na potpisivanje nove koalicije pozvan je HSS. Kakva je to poruka? Naravno, da ne računaju na nas. Dalje se događalo što se događalo, HDZ je pobijedio na prijevremenim parlamentarnim izborima s Plenkovićem na čelu. Kao stranka centra odlučili smo podržati vladu s novim premijerom koji je svojim programom ipak krenuo prema desnom centru. Kao građansko-liberalnoj stranci koju lijevi blok nije ni pozvao u koaliciju, to je nama bilo prihvatljivo.

NACIONAL: Građani Zagreba dobro vas pamte po odluci Ministarstva graditeljstva iz 2019. kojom je odbijena izmjena zagrebačkog GUP-a i onemogućena izgradnja famoznog „Manhattana na Savi“. Jeste li tada bili izloženi političkim pritiscima Bandića ili HDZ-a?

Nikakvih izravnih političkih pritisaka nije bilo. Ali bilo je zakulisnih igara i pokušaja da se na perfidan način onesposobi Ministarstvo graditeljstva. Gradska uprava na čelu s Bandićem na sve moguće načine pokušavala je spriječiti da to ministarstvo uopće djeluje. Njegovi pročelnici su dolazili, nudili neke varijante izmjena Zakona i tvrdili da ih ja trebam poslati u proceduru. Kad su vidjeli da ne ide, pokušavali su na druge načine. Na kraju sam osobno intervenirao u zadnji čas, što se pokazalo kao ključan korak. Moram reći da su mi u tome svojom podrškom pomogla strukovna udruženja – i Društvo arhitekata grada Zagreba i Hrvatska komora arhitekata, koji su prepoznali problem i upozorili me na njega, tako da sam ja promptno reagirao i intervenirao u izmjene Zakona o prostornom uređenju. Radilo se o jedinoj poluzi koju smo imali, a koju su nam Bandićevi ljudi željeli izbiti iz ruke, vrlo perfidno. Naime, izmjene Zakona već su bile spremne zbog drugih stvari, a usput se jedan bitan članak išao mijenjati, što je laicima tada izgledalo kao sasvim benigna promjena. Mi smo tada, što je doista rijetko, kao predlagatelj Zakona sami sebi izglasali amandman, jer je procedura tako daleko otišla. Predsjednici klubova HDZ-a i HNS-a – Bačić i Batinić – tada su to zajedno potpisali, što je spasilo cijelu priču. Da to nismo uočili, izgubili bismo instrument pomoću kojeg smo mogli spriječiti izgradnju tzv. Manhattana na Savi i morali bismo izdati suglasnost. Moram reći da sam u tom trenutku doista bio jedina osoba koja je uspjela zaustaviti Milana Bandića.

NACIONAL: Još dok je Stranka rada i solidarnosti BM 365 s HNS-om podržavala prvu vladu Andreja Plenkovića, počeli ste oštro kritizirati gradonačelnika Bandića zbog prespore i neučinkovite reakcije na katastrofu i odlaganja obnove grada Zagreba. Ni gotovo godinu dana nakon potresa ništa se ne događa. Tko je kriv?

Osobno sam počeo raditi na zakonu o obnovi Zagreba odmah drugog dana nakon potresa, s obzirom na to da imam iskustvo sa Zakonom o obnovi Gunje nakon poplave. Taj je zakon 2014. donesen u roku mjesec dana. Nažalost, Zakon o obnovi Zagreba i okolice nije onakav kakvog sam ja predložio. Politika je odlučila drugačije, bilo je puno kakofonije i otezanja i rješenja koja su donesena nisu najbolja. Ono što svjetska iskustva govore u takvim situacijama jest primjena „načela četiri R“ – Rapid Response, Rapid Repair. Cijenim mišljenje struke koja je bila uključena u sve rasprave o Zakonu, no sveobuhvatnu i cjelovitu obnovu nije moguće brzo odraditi. Smatram da ni osnivanje Zavoda po uzoru na Dubrovnik nakon potresa, na čemu su inzistirali, nije bilo potrebno. To govorim iz iskustva jer sam sudjelovao i u obnovi Dubrovnika i Stona, a kasnije Vukovara i Gunje. I danas, nakon 40 godina, još uvijek se obnavljaju zgrade, a ljudi su mahom raseljeni. Ston se, s druge strane, obnovio bez Zavoda u rekordnom vremenu. Napominjem da smo mi Gunju – a radi se o oko dvije tisuće obiteljskih kuća i 40 zgrada javne namjene, obnovili i izgradili u 13 mjeseci! Taj je posao dovršen u rekordnom roku i danas to više nije tema. Ljudi su vraćeni u svoje domove, nove ili sanirane, škole su obnovljene. Ponavljam, 13 mjeseci! Dakle – Zakon, obnova, otvaranje škola. Prigovora je bilo, ali oni su ostali na razini prigovora, dok nijedna tužba nije podignuta niti se vodi ikakav postupak protiv Ministarstva. Osim onih koji nisu živjeli u Gunji iako su imali prijavljeno prebivalište, pa sada od države traže da se i njima obnove kuće.

NACIONAL: Je li Grad i prije donošenja Zakona mogao učiniti više za svoje sugrađane? Sjećam se da ste „poludjeli“ na gradonačelnika kada je rekao da su ljudi u centru grada sami krivi za štetu koja je nastala, jer nisu održavali svoje objekte. 

Ta je izjava bila strašna i odmah sam na nju reagirao. Posebno su mi zasmetali opća nezainteresiranost i potpuni izostanak empatije gradonačelnika i njegovih službi. Grad Zagreb je mogao tada, a i sada može puno više učiniti za svoje građane no što je učinio. Vidite kako se Sisak izborio da se izuzme iz participacije od 20 posto. Gradonačelnica se izborila za svoje građane, a Bandić nije ni pokušao! Čak je u početku tvrdio da građani sve moraju platiti sami! Pogledajte što se gotovo godinu dana kasnije događa sa stanovnicima Markuševca i okolnih naselja. Oni su posredstvom gradskih četvrti dobili građevinske kontejnere od lima, bez toplinske izolacije, grijanja i sanitarnog čvora. Ti ljudi su u strašnoj poziciji. I umjesto da se njih odmah pristojno smjestilo, za njih se najavljuje gradnja trideset zgrada u Svetoj Klari. Potpuno je apsurdno, stihijski i bez plana graditi nakon godinu dana hitni privremeni smještaj. Mogle su se i jače ekipirati gradske službe i GSKG, s dodatnim inženjerima, da više pomažu građanima i budu im na usluzi. Pa svi znamo kako to funkcionira s gradskim službama.

 

‘Pogledajte što se godinu dana nakon potresa događa sa stanovnicima Markuševca i okolice. Posredstvom gradskih četvrti dobili su limene građevinske kontejnere, bez toplinske izolacije, grijanja i WC-a’

 

NACIONAL: Osnovan je Fond za obnovu, privremeni ravnatelj je Damir Vanđelić koji je odbio biti HDZ-ov kandidat za gradonačelnika pa sad svjedočimo političkim igrama. Europski novac je osiguran, no pravne procedure su takve da je stiglo tek nekoliko prijava. Kako to ubrzati?

Zahtjeve zaprima Ministarstvo, pravna služba ih obrađuje i odobrava isplatu za hitne popravke koje su građani sami obavili. Odobrenje ide Fondu i on ih isplaćuje. Istina je da je za cjelokupnu obnovu objekata stiglo tek nekoliko prijava, no ne slažem se da je ispunjavanje tih zahtjeva toliko komplicirano kao što se u medijima navodi. Naprimjer, za dokaz legalnosti zgrade ili kuće postoji 13 mogućnosti. Što ne znači da treba dostaviti 13 dokumenata, već samo jedan. Država ne može financirati nelegalne objekte, a zašto se netko nije legalizirao u dvjema velikim akcijama države, u to ne možemo ulaziti. Kako bi se procedura ubuduće ubrzala za građane, trenutno se radi na aplikaciji e-Obnova koja bi povukla podatke iz svih raspoloživih državnih baza tako da se građani ne moraju iscrpljivati u skupljanju papira koje država već ima. No te podatke moramo imati jer država mora znati kome daje milijarde. HNS se zalagao za to da se ukine 20 posto participacije građana, jer bi time cijela procedura bila znatno jednostavnija i ne bi se morao dokazivati imovinski cenzus. Kao što znate, Zagreb je dobio 680 milijuna eura bespovratne pomoći od EU-a koje možemo potrošiti na zgrade javne namjene, no ne i za privatne zgrade. Na raspolaganju nam je još 200 milijuna dolara od Svjetske banke pod povoljnim uvjetima, a oni su nam pomagali i u pripremi dokumentacije za Fond solidarnosti.

NACIONAL: Mediji su vas razvlačili zato što ste za obnovu kuće u kojoj stanujete dobili 102,6 tisuća kuna državne pomoći za zaštitu i popravke koji su nastali u potresu u ožujku. Smatraju da ste bili u sukobu interesa jer ste pisali Zakon o obnovi i imali privilegirane informacije. Kako to komentirate?

Niti smo bili prvi niti smo bili privilegirani. Radilo se o hitnom popravku zgrade kako bismo sanirali opasan element krovišta i maknuli dimnjake, da netko ne pogine. U trenutku kad je naša zgrada dobila isplatu od tih sto tisuća kuna, već je bilo isplaćeno dvadeset milijuna za druge zgrade. Jedino u čemu sam povlašten jest činjenica da sam inženjer građevine, odnosno statičar konstruktor, pa sam prepoznao što treba napraviti. To, dakle, nema veze s mjestom na kojem radim, već s mojom diplomom. Mi smo u drugoj fazi dignuli kredit kojim ćemo sami obnoviti zgradu i onda zatražiti povrat novca. Budući da je Gradsko stambeno komunalno poduzeće zatrpano zahtjevima građana, a referenti preko sebe imaju i po sto zgrada, preporučio bih svim građanima koji to mogu da naprave isto kao i mi – a to je da sami obnavljaju jer će inače čekati jako dugo.

NACIONAL: Budući da ste od 1996. do 2001. bili načelnik Odjela u Ministarstvu za javne radove, obnovu i graditeljstvo, u medijima vas optužuju da ste za spornu poratnu obnovu Banovine odgovorniji od Ive Žinića, koji je bio glavni inženjer. Kako to komentirate? 

Kao što sam rekao na početku, bavljenje politikom ima svoju težinu i znao sam da će se pojaviti i takva teza. Točno je, bio sam načelnik Odjela za obnovu obiteljskih kuća i operativno vodio obnovu za cijelo područje Republike Hrvatske. I to je činjenica na koju sam ponosan. Sanirano je i izgrađeno preko 150.000 kuća. Prvo moram reći da smo prema tadašnjem Zakonu o obnovi provodili sanaciju, a ne rekonstrukciju, dakle popravljali oštećenja, bez ispravljanja izvornih nedostataka. Imali smo četiri razine nadzora nad izvođenjem radova. Moguće je da je na pojedinačnim mjestima bilo i loše gradnje, ali to su pojedinačni slučajevi. Za navedene primjere oštećenja kuća iz poslijeratne obnove, treba provesti analizu i ustanoviti stvarno stanje, bez optužbi i paušalnih ocjena. U nekim kućama su, primjerice, izvršene naknade preinake. Neki su vlasnici uklonili nosive zidove. Smatram da je obnova bila veliki pothvat naše države u kojem su svi sudionici dali maksimalan doprinos.

NACIONAL: Vi ste od 2001. do 2005. bili pročelnik Ureda za upravljanje imovinom grada Zagreba i surađivali ste s gradonačelnikom Bandićem. Dakle, imate uvid u gradsku imovinu. Kako biste ocijenili to razdoblje?

Dolaskom Bandića započela je dodatna stihija. Kao pročelnik Ureda za imovinu proveo sam četiri godine u konstantnim sukobima i bitkama s gradonačelnikom. Jest da smo bili koalicijski partneri, no tada je HNS-u nanesena prilična šteta, s obzirom na to da je Bandić već sljedećeg dana doslovce podrapao koalicijski sporazum. Kada je postao gradonačelnik, više mu nitko nije trebao. Ja sam se kretao u okviru svojih odgovornosti, ali odluke o imovini Grada donosile su se na drugoj razini, na koju nisam mogao utjecati. U tom periodu suradnje naši dobri odnosi trajali su otprilike 15 dana. Ostatak vremena gradonačelnik Bandić je kao moj šef inicirao dva teška postupka protiv mene pred Službeničkim sudom, s ciljem da dobijem najtežu osudu – a to je trajni izgon iz državne službe. Jedini razlog za to bila je činjenica da nisam popustio njegovim pritiscima. Ti postupci nisu nimalo bezazleni i vode se po Kaznenom zakonu. Srećom, nije bilo elemenata za osudu, jer da jest – danas ne bih mogao raditi u Ministarstvu. I zato, kada netko kaže da je borac protiv vladavine Milana Bandića, onda je taj u odnosu na mene još u pelenama. Visoko sam motiviran za političku borbu protiv Bandića jer znam njegov modus operandi.

NACIONAL: Upozorili ste javnost i na problematičnu sigurnost škola i vrtića u Gradu Zagrebu. Vjerujete li Gradu kad kaže da su sve škole i svi vrtići sigurni?

Vjerovati Gradu na čelu kojeg je čovjek s preko 270 kaznenih prijava je jako teško. Izjave predstavnika Grada u tom smislu potpuno su nebitne dok ne pokažu dokaze. Točno je vjerojatno da su škole pregledane, ali u preliminarnim pregledima, kada su kolege statičari, uglavnom volonteri, obišli zgradu i dodijelili neku naljepnicu. Za sigurnost zgrade javne namjene kao što je škola to nije dovoljno. Grad Zagreb kao osnivač i vlasnik morao je zatražiti detaljne preglede prije nego što je donio odluku da pusti djecu u škole i vrtiće. Ja cijelo vrijeme inzistiram na tome da vidim gdje su odluke. Ne telefonski pritisci na ravnatelje, već pisani dokumenti. Radi se o vrlo opasnoj situaciji u kojoj, da se nešto dogodi, odgovornost snose ravnatelji. A to što je gradonačelnik vikao na njega ili mu prijetio, to nitko neće znati?

 

‘Kada netko kaže da je borac protiv vladavine Milana Bandića, onda je taj u odnosu na mene još u pelenama. Visoko sam motiviran za političku borbu protiv Bandića jer znam njegov modus operandi’

 

NACIONAL: Vaša omiljena tema su i mostovi. Gradonačelnik vam je jako zamjerio jer ste poslali inspekcije na zagrebačke mostove, kada je konstatirano da su u jako lošem stanju. Od tada do danas gledamo neke popravke, no je li to dovoljno? 

Konstrukcija se nigdje nije obnavljala, a to je ključno. Vidimo u posljednje vrijeme neke aktivnosti po mostovima, ljude muče s regulacijom prometa, no sve je to pokazna vježba dok se rade više-manje kozmetički zahvati. I njih je trebalo napraviti, no to nikako nije dovoljno. Inspektor koji je još 2016. godine pregledao Most slobode, našao je ozbiljna oštećenja. Tad je napisao da se momentalno mora pristupiti hitnim intervencijskim radovima na konstrukciji i pojačati sigurnost pješaka. To je sada dijelom riješeno tako što je uređena gornja površina mosta. No hrđa je već pojela dijelove konstrukcije, a koliko će izdržati, ovisi o ekstremnom opterećenju mosta ili o nekom novom potresu. Isto je i s Mostom mladosti, koji je armirano-betonski. Detaljni pregledi provedeni su 2017. na svim mostovima, postoje elaborati što treba hitno popraviti, no učinilo se nije ništa.

NACIONAL: Prošloga tjedna održali ste konferenciju za novinare u POS-ovom naselju u Španskom i kritizirali Grad Zagreb zbog činjenice da je prestao sudjelovati u POS-ovim programima. Zašto je to tako i što biste vi kao gradonačelnik učinili da to ponovo pokrenete?

POS je Bandiću bio dobar dok je bio član SDP-a i tad je nastalo Špansko. Nakon toga je izašao iz tog programa i tvrdio da ima zagrebački model gradnje, što nije istina i ne postoji. Postoji samo model u kojem se pogoduje privatnim investitorima i zanemaruje javni interes. Dakle, taj Bandićev, zagrebački model je potpuno izmišljeni pojam. Radi se stihijski i bez plana. Tako je izgrađeno i Podbrežje sa 600 stanova na prostoru koji nikada nije bio namijenjen stanovanju već industriji – i nema infrastrukturu. Ti stanovi su 200 eura po četvornom metru stana skuplji od POS-a. Kao gradonačelnik inzistirao bih na POS-ovom modelu pod kontroliranim uvjetima, a osobito na izgradnji stanova za najam.

NACIONAL: Ako u drugom krugu završe Bandić i Tomislav Tomašević, što ćete preporučiti svojim biračima, za koga da glasaju? 

Za nas tu nema dileme. Sigurno nećemo pozvati svoje birače da glasaju za Bandića. Drugo je pitanje hoće li baš Tomašević biti u drugom krugu, ima možda i boljih  kandidata. Smatram da i ja imam šanse. No ako dođe do takve situacije, Bandić nikako nije opcija.

Komentiraj