ŽELJKO RAGUŽ: ‘Novi putnički terminal u Dubrovniku, po uzoru na Miami, bio bi homeport cijele godine’

Najambiciozniji i najznačajniji projekt nakon dovršetka Zračne luke Dubrovnik i skorog otvaranja Pelješkog mosta u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, bit će novi putnički terminal Luke Dubrovnik koji će moći pratiti rast broja dolazaka kruzera i megajahti, o čemu za Navigare govori predsjednik Uprave Luke i šef DUSTRA-e

U posljednjih 30 godina tri najvažnija projekta u Dubrovačko-neretvanskoj županiji su Pelješki most, izgradnja terminala Zračne luke Dubrovnik i novi putnički terminal Luke Dubrovnik. No dok je projekt Zračne luke Dubrovnik uspješno dovršen, a Pelješki most s pristupnim cestama pred samim otvaranjem, novi putnički terminal u luci – ambiciozni projekt koji je Uprava Luke na čelu s predsjednikom Uprave Željkom Ragužem već pripremila – treba još proći formalne procedure u Gradskom vijeću. Predsjednik Uprave Luke Dubrovnik Željko Raguž ujedno je i predsjednik Dubrovačke stranke (DUSTRA) i vijećnik u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika.

U intervjuu za Navigare Raguž govori o planovima s projektom novog putničkog terminala i povratku kruzera u Dubrovnik. Trenutno u grad stižu jedan do dva kruzera dnevno, a do kraja sezone, koja u Dubrovniku traje sve do studenoga, trebalo bi ih stići oko 350. Osim kruzera, Dubrovnik je atraktivna destinacija i za megajahte koje su u vrijeme pandemije, kako kaže Raguž, spasile sezonu. Skorim otvaranjem Pelješkog mosta s pristupnim cestama, Dubrovnik će postati još atraktivnija destinacija i za nautički turizam.

NAVIGARE: Luka Dubrovnik danas je deseta svjetska i treća mediteranska luka po broju putnika u jednodnevnom posjetu nekom odredištu na kružnim putovanjima. Možete li navesti o kojem broju putnika i brodova je riječ na godišnjoj razini? I koje su luke na Mediteranu ispred Dubrovnika?

Luka Dubrovnik je u pretpandemijskim vremenima primala oko 600 brodova na kružnim putovanjima godišnje i imala približno milijun putnika. U 2022. godini u luku će pristati 350 brodova na kružnim putovanjima i doći oko 600.000 putnika. Od naredne godine očekuju se približne brojke koje smo imali u rekordnoj 2019. Luka Dubrovnik je u pretpandemijskim vremenima bila treća mediteranska luka po broju putnika, iza Barcelone i Venecije. Važno je napomenuti da je 2013. godine grad Dubrovnik dobio nagradu za najbolju kruzing destinaciju na Mediteranu. Ove godine smo već ostvarili dolaske kruzera čiji je homeport odnosno matična luka Dubrovnik i bit će ih ukupno 30-ak do kraja sezone.

‘Kod homeporta putnici u Dubrovnik dolaze avionom, i to dan prije putovanja, a dan nakon završetka putovanja ostaju u destinaciji. To na sve ima pozitivan učinak’

NAVIGARE: Novi moderni putnički terminal Luke Dubrovnik preduvjet je da Dubrovnik postane prava homeport destinacija, a riječ je o projektu koji je uz Pelješki most i izgradnju terminala Zračne luke Dubrovnik, treći najvažniji projekt u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Smatrate da će terminal će dovesti i do višestrukih pozitivnih efekata na dubrovačko gospodarstvo. Koliko će stajati taj projekt i je li točno da vam je uzor pri planiranju projekta bio terminal sličan onome u Miamiju? Kako će on u konačnici izgledati?

Homeport ili matična luka mjesto je početka i završetka svakog kružnog putovanja. Kod homeporta putnici u Dubrovnik dolaze avionom, i to dan prije putovanja, i dan nakon završetka putovanja ostaju u destinaciji. Takav produljeni boravak ima pozitivan učinak na sve dionike u turizmu i dodatni prihod te gospodarski rast i razvoj. Od aviokompanija, turističkih agencija, taxi vozila, hotela i apartmana, ugostiteljskih objekata, suvenirnica, gradskih zidina i Elafita, svi imaju svoj dio kolača u ovakvim aranžmanima. Dubrovnik kao svjetski poznati grad ima sve potrebne reference za homeport tijekom cijele godine, ali preduvjet za to je terminal. Terminal kojem težimo spada u red veličina projekta od preko 200 milijuna kuna i kao takav zadovoljava sve naše potrebe. Od osamostaljenja terminal spada u top tri najvažnija projekta u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, uz Pelješki most i terminal Zračne luke Dubrovnik. Uzor priželjkivanog terminala je upravo onaj u Miamiju koji ima sve karakteristike koje se savršeno uklapaju u našu Luku Gruž.

NAVIGARE: Hoće li se i taj projekt, kao i Pelješki most, sufinancirati kroz europske fondove? I tko će biti nositelj projekta, to jest investitor?

Luka Dubrovnik kao koncesionar ne može biti dio financiranja kroz fondove EU-a, ali imamo dovoljno volje, znanja i vlastitih sredstava da uz potporu Grada Dubrovnika budemo pokretači navedenog projekta.

Luka Dubrovnik je deseta svjetska i treća mediteranska luka po broju putnika u jednodnevnom posjetu nekom odredištu na kružnim putovanjima, a 18 posto gostiju vrati se na više dana. FOTO: Luka Dubrovnik

NAVIGARE: Da bi taj projekt krenuo u realizaciju, potrebno je ishoditi još niz dozvola. Planiranje projekta započelo je dok još ni HIA (Heritage Impact Assessments) to jest procjena utjecaja na baštinu ni buffer zona nisu postojale, pa se ne može ići po skraćenom postupku, već je potrebno prvo provesti izmjene i dopune UPU-a Gruški akvatorij, o čemu će odlučivati gradski vijećnici. Kao predsjednik stranke DUSTRA, također ste jedan od vijećnika. Kakva je situacija u Gradskom vijeću i očekujete li da će vijećnici podržati taj projekt? Imate li političku podršku koalicijskih partnera na gradskoj razini?

S Gradskim odjelom za prostorno planiranje radimo na ishođenju svih potrebnih dozvola koje prethode izmjenama i dopunama UPU-a Gruški akvatorij. Samo donošenje izmjena i dopuna možemo realno očekivati na Gradskom vijeću u lipnju 2023. To je prevažan projekt za cijeli grad tako da očekujem potporu svih vijećnika, bez obzira na to kojoj opciji pripadali. U radu imam apsolutnu podršku najvećeg dioničara, Grada Dubrovnika, što je ključno kako bi luka funkcionirala uspješno svih ovih godina.

NAVIGARE: Planirate da dubrovačka luka postane svojevrsna recepcija grada te da čak i autobusi koji dolaze iz Zračne luke Dubrovnik dolaze u luku. Kako će putnici onda dalje dolaziti prema centru grada? Je li točno da planirate uvesti jednu novu, morsku liniju i kada očekujete da bi se to moglo ostvariti?

Luka Dubrovnik postat će izgradnjom samog terminala zaista svojevrsna recepcija grada gdje će se odvijati većina tranzita svih putnika koji dolaze u Dubrovnik. U cilju rasterećenja cestovnog prometa ozbiljno razmišljamo o uvođenju morskih linija iz Luke Gruž prema povijesnoj jezgri grada.

‘Oko 600 brodova i približno milijun putnika na kružnim putovanjima primala je Luka Dubrovnik u pretpandemijskim vremenima, a ove godine očekuje se oko 350 brodova i 600 tisuća putnika’, kaže Željko Raguž. FOTO: Grgo Jelavic/PIXSELL

NAVIGARE: Kako će to funkcionirati, hoće li Luka kupiti vlastite brodove?

Za sada je sve samo na ideji, koja je u budućnosti vrlo realna pa ćemo javnost na vrijeme upoznati s konkretnim datumima i realizacijom.

NAVIGARE: Poznato je da dio građana Dubrovnika s neodobravanjem gleda na kruzere i kruzerske goste. Mislite li da se to može promijeniti?

Postoje skupine koje kritički gledaju na sve, ali to je onda njihov, a ne društveni problem. Upravo smo u ovim teškim pandemijskim vremenima mogli vidjeti kako nam svaki turist zlata vrijedi. Cilj gostiju s brodova na kružnim putovanjima je u sedam dana vidjeti jednako toliko različitih destinacija, ali na kratki rok od pet ili šest sati. Ne idu putnici svake godine na kruzer, a većina njih se kasnije vrati u grad koji im se tada svidio, ali na više dana. Sukladno tome, 18 posto gostiju koji su kruzerima posjetili Dubrovnik, vratili su se sljedeće godine i ostali više dana. Ako je bilo milijun gostiju s kruzera, 180 tisuća ih se vratilo ovdje na više dana i išli su u apartmane, često u vlasništvu onih koji su se žalili na te kruzerske goste. Isto tako želim naglasiti kako nije istina da ti gosti ništa ne potroše. Gost s kruzera u prosjeku ostavi 80 eura, što opet nije zanemarivo. Da su samo kupili suvenir, kuglu sladoleda i pošli na zidine, ostvaren je prihod koji nije zanemariv.

‘U pandemijsko vrijeme poslovanje smo usmjerili na megajahte koje su pristizale u velikom broju, najviše s Bliskog istoka, iz Rusije i Velike Britanije’

NAVIGARE: Prošlu sezonu, kad nije bilo kruzera, spasile su megajahte. Koliko Luka Dubrovnik u prosjeku naplati od dolaska jednog kruzera, a koliko od megajahte?

U pandemijsko vrijeme smo svoje poslovanje maksimalno usmjerili na megajahte koje su pristizale u velikom broju. Sami prihodi su relativni jer osim obvezne naplate usluge priveza i odveza, sve ostalo spada u domenu samih kruzera ili jahti. Tu mislim na struju, vodu i uslugu zbrinjavanja i recikliranja otpada.

NAVIGARE: Koji su sve prohtjevi vlasnika takvih megajahti? Kakvi sadržaji ih zanimaju u samom gradu i što, po vama, još nedostaje da bi grad postao još atraktivniji za takvu vrstu turista?

O samim jahtama brinu se specijalizirane agencije koje im pružaju sve vrste usluga. No Dubrovniku još uvijek nedostaje više zabavnog sadržaja za goste najviše platežne moći koji žele trošiti i uživati. Pod taj zabavni sadržaj mislim na kasina i specijalizirane klubove, ali i veći broj restorana s Michelinovim zvjezdicama. Veliki broj hotela s pet zvjezdica, veliki broj luksuznih vila, svjetski poznate serije koje su se zadnjih godina odigravale u gradu i brojni celebrityji jasno kazuju da je Dubrovnik uvijek bio i ostao omiljeno odredište imućnih gostiju.

‘Terminal kojem težimo spada u red veličina projekta od preko 200 milijuna kuna. Razmišljamo i o uvođenju morskih linija iz Luke prema jezgri grada’

NAVIGARE: Vodite li evidenciju o državljanstvu vlasnika megajahti i iz koje zemlje je dolazilo najviše takvih gostiju?

Mogu reći da vlasnici megajahti koje su pristizale u luku Gruž većinom dolaze iz zemalja Bliskog istoka, Rusije i Velike Britanije. Jasno je da zbog stanja u Ukrajini ove godine nećemo imati jahte iz Rusije.

NAVIGARE: Koliko će izgradnja Pelješkog mosta podići atraktivnost Dubrovnika kao destinacije, kako za putnike koji dolaze cestovnim prijevozom tako i za one koji dolaze jahtama? Hoće li taj most biti i svojevrsna turistička atrakcija?

Pelješki most je milenijski projekt kojem svjedoči naša generacija, a generacije Dubrovčana to su čekale. Jedino građani krajnjeg juga Hrvatske znaju koliko je to za njih veliko. Stanovnici krajnjeg juga prestat će biti građani drugog reda koji u koloni na graničnom prijelazu čekaju na tranzitni prolaz iz jednog dijela u drugi dio svoje zemlje. Sigurno je da će se podići kvaliteta života svih naših sugrađana, ali i omogućiti svim turistima da dođu vlastitim automobilima, ne samo u naš grad nego i Korčulu, Pelješac, Konavle, Župu dubrovačku…

‘Novi terminal prevažan je projekt za cijeli grad tako da očekujem potporu svih vijećnika, bez obzira na to kojoj opciji pripadali, a imam i podršku najvećeg dioničara, Grada Dubrovnika’. FOTO: Grgo Jelavic/PIXSELL

NAVIGARE: Kako izgleda promet u dubrovačkoj luci tijekom zimske sezone i što bi se moglo napraviti da se ta sezona produlji? Jeste li o tome razgovarali i s predstavnicima najvećih svjetskih kruzerskih kompanija s kojima Luka surađuje?

Mogu ponosno reći da naša sezona s brodovima na kružnim putovanjima traje skoro devet mjeseci godišnje. Parking služba radi odlično, a svi skladišni prostori su u funkciji, odnosno najmu, i mogu reći da smo postojeće kapacitete iskoristili do maksimuma. Siguran sam da ćemo izgradnjom terminala tu sezonu produljiti na cijelu godinu te ćemo ionako odličan rad podići na jednu višu razinu. U suradnji s Gradom Dubrovnikom pratimo i sve smjernice projekta „Respect the city“. Radi se o projektu koji naglasak stavlja na kvalitetu i održivost, na dobrobit domaćeg stanovništva, ali i turista, a ne na kvantitetu u kojoj ne uživa nitko i to je ono što Dubrovnik razlikuje od većine gradova. Na kraju bih se želio zahvaliti svim djelatnicima Luke Dubrovnik bez kojih svi ovi rezultati ne bi bili ostvarivi. Bez obzira na svu naprednu tehnologiju, koju podržavam i slijedim, ipak je u fokusu svakog posla čovjek i upravo o čovjeku ovisi uspjeh svake firme.

Komentiraj