ŽELJKA JURKOVIĆ: ‘Sustavnom obnovom za koju se zalažemo Zagreb će konačno postati državno središte 21. stoljeća’

Predsjednica Hrvatske komore arhitekata Željka Jurković govori što stoji iza osnivanja stručnog koordinacijskog tijela za obnovu dijelova Zagreba stradalog u potresu te zašto misli da je u predloženom Vladinu Savjetu za obnovu previše političara, a premalo stručnjaka

Stručne udruge arhitekata, urbanisti, građevinski inženjeri, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske i Institut za povijest umjetnosti pozivaju Vladu i premijera da poduzmu sveobuhvatne aktivnosti za obnovu i izgradnju zgrada oštećenih potresom na području Zagreba. Zalažu se za jedinstveno koordinacijsko tijelo koje bi vodila struka i koje bi definiralo i koordiniralo sve strateške postupke i financijske modele, ali i zakonodavne okvire kako bi obnova bila što kvalitetnija. S druge strane, prema nacrtu zakona za sanaciju potresom pogođenih objekata u Zagrebu i okolici, na prijedlog Ministarstva graditeljstva Vlada će osnovati poseban Savjet za obnovu. Riječ je o političkom tijelu koje će imati 19 članova. Oni će se imenovati iz redova različitih ministarstava, ureda Vlade, Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije, Građevinskog fakulteta, Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Hrvatske komore arhitekata, Hrvatske gospodarske komore te Hrvatske udruge poslodavaca.

O obnovi grada Zagreba razgovarali smo s predsjednicom Hrvatske komore arhitekata Željkom Jurković.

NACIONAL: Zašto se struka zalaže za osnivanje jedinstvenog koordinacijskog tijela i na što želi upozoriti?

Želimo upozoriti da obnovi Zagreba treba pristupiti koordinirano, cjelovito, stručno utemeljeno te uz pravovremeno informiranje javnosti o svim koracima, kako ovim akutnim – „kriznim” – tako i onim koji trebaju dugoročno uslijediti. Koordiniran i interdisciplinaran pristup je nužan kako bi se stručno i sveobuhvatno obuhvatili svi procesi koji se događaju ili će uslijediti, a koji su sukladni prostornom i društvenom kontekstu. Podsjetit ću da je slična situacija u Zagrebu bila nakon potresa 1880. godine. Nakon toga smo novom gradnjom i obnovom dobili novi, srednjoeuropski Zagreb. Sustavna obnova koju predlažemo upravo je na tragu tog pozitivnog iskustva iz prošlosti: trebamo Zagrebu dati lice suvremenog grada i državnog središta 21. stoljeća.

NACIONAL: Hoće li osnivanje koordinacijskog tijela usporiti obnovu?

Naglašavam da osnivanje stručnog koordinacijskog tijela nipošto ne koči hitnu sanaciju konstrukcija, krovova, dimnjaka i sličnog, kako bi se građani što prije vratili u svoje domove. Upravo suprotno: da, moraju se te hitne intervencije provesti, ali nemojmo tu stati jer to nije obnova. Obnova treba imati strategiju i plan obnove. Posljedica obnove treba biti i davanje nove vrijednosti gradu. Inače to nije obnova nego puka sanacija, na koju će se potrošiti i novci i vrijeme.

NACIONAL: Koja je razlika između tog koordinacijskog tijela i Savjeta za obnovu i što će se dogoditi ako obnovu bude vodila politika, a ne struka?

Mi koji se sastajemo po pozivu Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja smo skupina koja trenutno nema svoj naziv, mada nas kolokvijalno mediji već sad zovu Savjet, ali mi to nismo. Savjet za obnovu još nije osnovan, on se tek planira osnovati temeljem Zakona o obnovi. Predlagatelj Zakona, a to je u ovom slučaju Ministarstvo graditeljstva, u zadnjoj verziji Zakona koja nam je prezentirana i nadalje inzistira da veliki dio članova budućeg Savjeta čine državni dužnosnici i zaposlenici državne uprave i lokalne samouprave. Konkretno, u zadnjoj, devetoj verziji Zakona koju smo dobili, od 19 članova Savjeta predlaže se samo 1 arhitekt (predstavnik Hrvatske komore arhitekata), a istovremeno se predlaže 13 članova Savjeta iz državnih ili lokalnih uprava. U Savjet se ne predlaže niti jedan stručnjak s Arhitektonskog fakulteta, niti jedan povjesničar umjetnosti, niti jedan sociolog, niti jedan kolega strojarski inženjer ili elektroinženjer. Dakle, razlika između Savjeta koji predlaže Ministarstvo i koordinacijskog tijela koje predlažu arhitektonske institucije i udruge je ogromna: mi predlažemo uključivanje svih inženjerskih struka u graditeljstvu, ali i povjesničara umjetnosti, sociologa… Jer radi se o gradu, radi se o najvećem urbanom središtu u Hrvatskoj, o nacionalnoj metropoli.

NACIONAL: Zar će stručnu obnovu Zagreba voditi Savjet formiran većinom od državnih i lokalnih dužnosnika i zaposlenika?

Moram naglasiti da smo do sada imali dva sastanka s Ministarstvom te da, nažalost, gotovo niti jedna primjedba nas stručnjaka s područja arhitekture i urbanizma koje smo i pisanim i usmenim putem dali Ministarstvu nije usvojena. Kao stručnjaci u svom poslu, kao odgovorni arhitekti i urbanisti, ne želimo biti puka scenografija na sastancima s Ministarstvom. I tu je također razlika između Savjeta i koordinacije koju predlažemo: Koordinacija kao stručno tijelo poštivala bi mišljenje uključenih stručnjaka, svakog u svom području.

NACIONAL: Prijeti li opasnost da se u obnovu krene stihijski i nestručno, da prevladaju pohlepa i želja za brzom zaradom?

Takvim mogućnostima će se širom otvoriti vrata ako se za Zakon o obnovi utvrdi da se za postupke obnove Zagreba ne primjenjuju svi važeći propisi iz područja prostornog uređenja i gradnje ni inspekcijski postupci, na čemu uporno inzistira Ministarstvo graditeljstva. Kao struka, snažno se protivimo tom najavljenom derogiranju svih propisa u Zakonu o obnovi. Da to prevedem u konkretne situacije: za obnovu Zagreba po prijedlogu Ministarstva ne bi vrijedio GUP, za izračun konstrukcije ne bi vrijedili važeći tehnički propisi i norme, ne bi vrijedila obaveza zadovoljavanja bitnih zahtjeva za zgrade koji uključuju i stabilnost i sigurnost i zaštitu okoliša. Naravno, po prijedlogu Ministarstva, ne bi se primjenjivao niti Zakon o javnoj nabavi. Ako je nužno ne primjenjivati pojedinu odredbu nekog propisa radi brzine djelovanja, s time se, naravno, slažemo, ali tada treba jasno reći koji je to propis i koji su to članci, da svi uključeni akteri, ali i građani, znaju što se primjenjuje, a što ne.

NACIONAL: Što bi značilo neprimjenjivanje ovih zakona?

U obnovi Zagreba stavljati van snage sve propise – pa to nije ništa drugo nego generiranje pravnog kaosa u provedbi. Ako vlada kaos, ne vlada red. Vjerujemo da je Hrvatska pravna država.

NACIONAL: Kako komentirate izjavu državnog tajnika u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja Željka Uhlira da udruge arhitekata svojim primjedbama na Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Zagreba i okolice žele blokirati proces obnove Zagreba?

Ne bih komentirala uobičajene nervozne reakcije državnog tajnika Uhlira. Udruge i institucije s područja arhitekture javno se zalažu upravo za suprotno od ovoga što državni tajnik Uhlir govori: temeljem važećeg Zakona o gradnji (članak 129. i članak 130.) moguće je zbog razaranja u slučaju prirodnih nepogoda vratiti građevinu u prvobitno stanje bez građevinske dozvole. Znači, takav hitni postupak već imamo u našem zakonodavstvu i zalažemo se za hitnu sanaciju oštećenja kako bi se građani mogli vratiti u svoje domove. To je prva, akutna faza, vratiti građane u njihove domove.

‘Ne bih komentirala uobičajene nervozne reakcije državnog tajnika Željka Uhlira da ćemo blokirati obnovu Zagreba. Udruge s područja arhitekture javno se zalažu upravo za suprotno od toga što on govori’

No nakon toga treba prići sustavnoj, sveobuhvatnoj i stručnoj obnovi zgrada i grada koju će voditi stručnjaci. Tu se evidentno razlikujemo u stavovima, struka predlaže sveobuhvatnu, cjelovitu obnovu, obnovu s rezultatom, unaprjeđenjem stanja grada, što uključuje i unaprjeđenje seizmičke sigurnosti. Što Ministarstvo predlaže po pitanju cjelovite obnove i koji je cilj obnove, nije vidljivo iz Zakona, mada se, ironično, zove Zakon o obnovi.

NACIONAL: Što je još sporno u prijedlogu ovoga Zakona?

Sporno je koji će biti stvarni učinci u provedbi Zakona, za koga i zbog čega se donosi, s kojim ciljem. Mi imamo važeće zakonodavstvo u području prostornog uređenja i gradnje za koje smatramo da se ne može tek tako proglasiti nevažećim u obnovi Zagreba. Pojedine odredbe pojedinih propisa – da, u redu, radi brzine postupaka, ali ne cjelovito zakonodavstvo. Kao dobar primjer ukidanja zakonodavstva Ministarstvo stalno ističe obnovu u Gunji, odnosno Posavini, koja je bila nakon poplave 2014. godine. Mislim da je jasno da se urbana situacija Zagreba ne može niti na koji način poistovjetiti s obnovom ruralnog područja u Gunji. Upravo iz tog razloga predlagali smo da se donesu dva zakona, jedan za urbani dio Zagreba, gdje je jedna tipologija izgradnje, zgrade s više etaža, stambena i stambeno-poslovna namjena, a drugi zakon za rubna područja Zagreba koja su stradala i za koja bi se, uz neke modifikacije, moglo primijeniti iskustvo Gunje.

NACIONAL: Što ako Vlada ne želi donijeti dva zakona?

Ako se ne žele donijeti dva zakona, predlagali smo da Zakon onda ima jasno odijeljene dvije cjeline: jednu za urbani dio, drugi za rubna naselja i okolne županije No ni to nije prihvaćeno. Ne može se u okviru jednog zakona na isti način tretirati dva potpuno različita područja, različite karakteristike naselja i izgradnje u naseljima. Različita je tipologija gradnje, visine zgrada, namjene, pa ako hoćete i sociološki i društveno: radi se i o različitim stambenim navikama, potrebama, urbanim ili ruralnim ambijentima.

Tu se upravo predlaže jedna zakonska nepravda: ako ste stanovnik rubnog naselja i kuća vam je srušena ili će se morati rušiti, imate pravo na novu kuću. Ali, npr., ako ste stanovnik centra Zagreba i živite u zgradi koja ima četiri ili više stanova i koja će se morati rušiti, nemate pravo na obnovu. Znači: i u jednoj i u drugoj situaciji izgubljen je dom zbog iste nepogode, ali stanovnici po prijedlogu Zakona neće imati ista prava. Za sve nove zgrade koje će se graditi moraju vrijediti važeći propisi po kojima se zgrade projektiraju i grade.

Kako uopće Ministarstvo graditeljstva može predlagati gradnju novih zgrada a da ne vrijede prostorni planovi, GUP, da ne vrijede Zakon o gradnji, tehnički propisi u području graditeljstva?

NACIONAL: Koliko je važno da svaka lipa koja će se ulagati u obnovu, svaki trošak, svaka transakcija, moraju biti transparentni i dostupni na uvid građanima?

Da, to je iznimno važno jer građani imaju pravo znati koliko košta obnova, koliko koštaju pojedine vrste radova. To ima pravo znati i građanska i stručna javnost. Znamo da se nakon izgradnje kuća u Gunji po medijima postavljalo pitanje koštanja tih zamjenskih kuća.

‘Osnivanje stručnog koordinacijskog tijela nipošto ne koči hitnu sanaciju konstrukcija, krovova, dimnjaka i sličnog, kako bi se građani što prije vratili u svoje domove, ali nije samo to obnova Zagreba’

NACIONAL: Pritisak na premijera bit će golem, radi se o velikom novcu. Nadate li se da premijer neće popustiti pred građevinskim lobijem, političkim interesima i političkoj trgovini, da će formirati koordinaciju stručnjaka koja će voditi cjelokupan proces obnove?

Vjerujem da je posljednjih tjedana i u politici prevladalo mišljenje da se struka mora baviti stručnim pitanjima. Politika neka se bavi politikom. Autoritet struke prepoznat je i u građanskoj javnosti kao ključan za rješavanje problema u kriznim situacijama, a tako bi trebalo biti stalno. Evo samo jedan primjer: kao arhitekti upozoravali smo da Izmjene i dopune GUP-a koje je uporno zagovarao gradonačelnik Zagreba dozvoljavaju progušćivanje izgradnje u Donjem gradu i u podsljemenskoj zoni. No usprkos tom jasno izraženom protivljenju struke Ministarstvo graditeljstva je dalo suglasnost na Izmjene i dopune GUP-a. I ovaj potres potvrdio je koliko smo bili u pravu što se tiče Donjeg grada i podsljemenske zone. Zaključno, struka se zalaže za hitnu sanaciju temeljem važećih propisa s ciljem da se omogući povratak stanovnika u svoje domove. Paralelno s tim treba raditi na sustavnoj i cjelovitoj obnovi. Bitno je i naglasiti: zalažemo se za važenje postojećih zakona, nismo za to da se cjelovito ne primjenjuju, ako treba neki članak ili dio nekog zakona ne primjenjivati – to treba tako i napisati.

NACIONAL: Hoće li premijer prepoznati prijedlog struke?

Da, nadam se da će premijer prepoznati prijedlog struke da se obnova Zagreba vodi stručno i koordinirano, da bude cjelovita. Zgrada nije samo konstrukcija, zgrada je i namjena i oblik. Grad nije samo puki skup zgrada, grad su ambijentalne i prostorne vrijednosti, ulice koje volimo, trgovi na kojima uživamo.

Poznati su primjeri državnika koji su razaranje gradova nakon katastrofa shvatili kao potencijal, kao šansu za novi razvoj, za suštinsku obnovu urbanih vrijednosti i stvaranje novih. Hoće li ova šansa koju Zagreb sada ima biti prepoznata u sastavnicama gradske i nacionalne vlasti – građani Zagreba vrlo brzo će vidjeti.

NACIONAL: Otvoreni su donatorski računi, u obnovu će se uključiti i država, novac će doći i iz europskih fondova. Smije li se dati gradonačelniku da upravlja tim novcem?

U svakom slučaju, bez obzira na izvore financiranja, zalažemo se za transparentnost u trošenju financijskih sredstava.

Komentiraj