Ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić rekla je u petak da države zapadnog Balkana moraju riješiti bilateralna i pitanja zaostala iz rata 1990-tih žele li postati članice EU-a.

Sudbina nestalih u ratu i neriješena granica na Dunavu neka su od otvorenih bilateralnih pitanja između Hrvatske, koja je članicom Unije postala 2013. i Srbije koja pregovara o pristupanju.

“Države jugoistočne Europe trebaju pokazati političku volju i jasnu predanost reformama i ispunjavanju potrebnih kriterija za članstvo u EU, što se poglavito odnosi na pitanja nasljeđa rata, pomirbu, ali i na rješavanje otvorenih bilateralnih pitanja”, rekla je ministrica, prema priopćenju MVEP-a.

Potpredsjednica vlade sudjelovala je u Beču na neformalnom sastanku šefova diplomacija članica EU-a (Gymnich), u okviru austrijskog predsjedavanja EU-om.

Njima su se tradicionalno pridružili kolege iz država kandidatkinja – Albanije, Crne Gore, Makedonije, Srbije i Turske.

Ministri su potvrdili predanost europskoj perspektivi za sve države jugoistočne Europe, “čvrsto utemeljene na načelima individualnih postignuća i mjerljivog napretka, kao i na provedbi reformi i poštivanju vrijednosti kao preduvjetu daljnjeg napredovanja na europskom putu”.

“Politika proširenja mora i dalje ostati utemeljena na strogoj i pravednoj uvjetovanosti i načelu individualnih postignuća“, istaknula je Pejčinović Burić.

Nekoliko europskih ministara izrazilo je zabrinutost zbog moguće razmjene teritorija između Srbije i njezine bivše pokrajine Kosova, najavljene u sklopu napora u poboljšanju odnosa između ova dva bivša neprijatelja.

Europska unija je posredovala u pregovorima između Beograda i Prištine, nudeći im izglede za članstvo u Uniji ako uspiju razriješiti probleme.

Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas je izrazio veliku skepsu prema tome planu istaknuvši da pregovori oko razmjene teritorija “nisu konstruktivni.”

“Vjerujemo da bi to moglo otvoriti stare rane u široj javnosti”, rekao je Maas.

Austrijska ministrica Karin Kneissl ovo je usporedila s ukidanjem kolonijalizma u Africi kada su zemlje shvatile da će rasprava o granicama “otvoriti Pandorinu kutiju”.

“Bilo kakvo rješenje na Balkanu bi trebalo prije svega pridonijeti postizanju stabilnosti u regiji”, rekao je europski povjerenik za susjedsku politiku Johannes Hahn.

Osim zapadnog Balkana, na dnevnom redu dvodnevnog sastanka bili su i situacija na Bliskom istoku, transatlantski odnosi, migracije i kriza u Venezueli.