Ministar financija Zdravko Marić u utorak je objasnio da je razlog ovako visokih stopa inflacije su globalna kretanja na području energije, nafte i drugih sirovina koje se onda prelijevaju. Riječ je, kaže, o uvezenoj inflaciji.

“Vidite i sami da su najviše rasle cijene transporta jer je tu cijena energije najviše zastupljena. Vidimo i rast cijena hrane jer one najviše zanimaju građane. Kad gledamo pojedinačne cijene ne možemo to ne primijetiti”, rekao je Zdravko Marić gostujući na N1 televiziji.

Istaknuo je da je inflacija kategorija koju nikad ne treba podcijeniti ni zanemariti. “Hrvatska u srpnju i kolovozu i kada gledamo od 1. siječnja. do danas, mi ne odstupamo od EU-a, čak smo i blago ispod prosjeka EU-a. Nećemo sjediti skrštenih ruku, ali inflacija je kategorija gdje nemate jedinstveni set mjera. HNB-u je zakonom propisano održavanje stabilnosti cijena i oni sigurno gledaju koliko mogu napraviti”, rekao je i dodao da, ako dođe do dodatnih komplikacija, onda monetarna i fiskalna vlast moraju usko surađivati.

Kaže da je namjera monetarnog otpuštanja bila da se doprinese većoj dostupnosti novca da se financiraju investicije da se potakne gospodarski rast. “Porezna politika je jako važna, ali nemojmo misliti da sve možemo riješiti isključivo poreznom politikom. Kad je aktualna hrana, svako malo se povlači tema PDV-a. Razgovarali smo koliko bi stvarno došlo do smanjenja cijena hrane da se smanji PDV”, rekao je ministar financija.

O mogućnosti da Vlada intervenira u cijenu goriva smanjivanjem trošarina kaže da, kao i kod PDV-a, to nije garancija da će nužno doći do smanjivanja cijena. “Kad je izbio covid rekli smo da moramo zaštititi zdravlje i živote pa smo proglasili lockdown. Znali smo da će biti gospodarskih teškoća pa smo morali balansirati između to dvoje. Tako je i kod inflacije”, objasnio je.

Smatra da uvođenje eura nije u opasnosti. “Donedavno smo bili fokusirani isključivo na fiskalne kriterije, ali sada i kriterij inflacije dobiva na važnosti. Postoje zemlje, poput Grčke i Cipra, koje su nisko sa stopama inflacije. Kad se gleda tri najbolje, njihov prosjek može biti maksimalno odstupanje 1,5 posto. Te su zemlje određene iznimke. Iako vidimo da i kod njih inflacija blago ubrzava”, izjavio je.

Marić navodi da Hrvatska nije ni blizu zemlja s najvećim javnim dugom. “Mi već ove godine unatoč deficitu vidimo da će javni dug pasti za dva postotna boda. Što znači da možemo staviti kvačicu, reći da smo ispunili maastrihtški kriterij”, rekao je.

Govoreći o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, Marić kaže kako je u pitanju velik novac. No, važnije mu je, ističe, to je namjena tih novaca za provedbu reformi. “Nakon ove tranše do kraja godine smo se obvezali na provedbu 34 mjere, trenutno smo ispunili osam. Kada izvršimo to sve skupa, početkom naredne godine, polugodišta, podnosima izvješće, pobrojimo sve što smo napravili i onda krajem tog polugodišta ide nova tranša od sljedećih 700 milijuna”, rekao je.

“U zdravstvu nema krpanja rupa, to su sredstva za naprijed”, zaključio je.