Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u srijedu je komentirao uvođenje eura ističući kako je 1. siječanj 2023. godine realan datum kada bi Hrvatska trebala preuzeti euro, ali napominje da Hrvatska prethodno treba ispuniti određene kriterije.

“S jedne strane su to mjere, na koje smo se sami obvezali provesti, u četiri područja – unaprijediti sustav upravljanja i sprečavanja pranja novca, dodatno administrativno neporezno rasteretiti gospodarstvo, unaprijediti stečajni zakon odnosno onaj dio koji se tiče pravosudnog dijela te unaprijediti sustav upravljanja državnom imovinom. S druge strane radi se o konvergencijskim kriterijima, koji EK periodično i redovito prati pojedine države članice”, objasnio je Marić za Hrvatski radio.

Također, tu je i pet mastrišktih kriterija. Najveći fokus je na fiskalnim kriterijima – da deficit svedemo na 3%, da se javni dug zadovoljavajuće smanjuje, kazao je i dodao da će Hrvatska opet imati iduće godine deficit unutar 3%.

Na pitanje koliko je hrvatsko gospodarstvo spremno za prihvatiti euro ministar Marić rekao je da Hrvatska ne bi niti došla u situaciju razgovarati s europskim institucijama o euru “da nismo popravili našu fiskalnu poziciju, da nismo uravnotežili proračun, da nismo smanjili javni dug”.

“Postoji još jako puno stvari koje trebamo tehnički-operativno napraviti. Nedavno je bila tema kovanog novca. To je ogroman posao, ali smo prionuli radu i to će biti na vrijeme”, rekao je.

Što se tiče formalnog uvođenja eura ministar financija najavio je da će se minimalno šest mjeseci iskazivati dualne cijene, a nakon 1. siječnja 2023. vidjet će se koliko će onda to još trajati.