Ministar financija Zdravko Marić u srijedu je gostovao u emisiji ‘A sada Vlada’ Hrvatskog radija, gdje je govorio o proračunu i sastanku s veledrogerijama.
Zdravko Marić istaknuo je da je prihodna strana proračuna prva tri mjeseca, a i prva dva tjedna travnja, na tragu očekivanja. Nema, kaže, negativnih, ali ni pretjerano pozitivnih izmenađenja. Ministar financija kaže da se posebno prati situacija s doprinosima, jer je to slika toga koliko smo uspješni bili u očuvanju radnih mjesta.
“Na tragu poreznih prihoda možemo biti dovoljno sigurni da prihodna strana neće predstavljati problem. Poseban je izazov rashod proračuna. Od izbijanja pandemije kompletni proračun je stavljen u obranu od pandemije”, naglasio je Marić.
U srijedu u 13 sati održava se sastanak s predstavnicima veledrogerija, a Marić navodi da se nada da će doći do rješenja. “I bez COVID-a imamo problem sa zdravstvom, a najvidljiviji je s veledrogerijama. Problem nisu samo stari dugovi i veledrogerije. U situaciji kada se taj dug kumulira, paralelno sa svime što radimo, tema je kako održati stabilnost i financijsku održivost zdravstvenog sustava. Iznosi nisu mali, govorimo o milijardama kuna, a samo se radi o održavanju statusa quo, i to u okolnostima da dugovi više ne rastu puno. Trebamo gledati proaktivno, situacija nije jednostavna”, rekao je.
Marić oddaje da su oni kao Vlada puno napravili na konsolidaciji javnih financija i u interesu im je, kaže, da se te dubioze više ne kumuliraju. “Procjene HZMO-a i resornog ministarstva su 600 milijuna kuna za COVID dodatak. Danas je ta tema na sjednici Vlade, osigurat ćemo sredstva u proračunu preraspodjelama, a onda počinjemo raditi pripreme na rebalansu proračuna”, istaknuo je i dodao da su očekivanja da bi turistička sezona trebala biti bolja, ali sve ovisi o COVID-u.
“Ove godine ne možemo očekivati puni oporavak, najraniji oporavak BDP-a je kraj 2022., a neke aktivnosti, uključujući i turizam, ne prije 2023. Deficit će ići preko tri posto. To će biti korak i baza prema daljnjem rebalansu proračuna. Nedavno je izdana velika obveznica na međunarodnom tržištu, po najpovoljnijim uvjetima do sada. Trebamo svi zajedno na svojim stavkama učiniti dodatne uštede, a za ovu godinu ostajemo pri tome da ćemo vidjeti smanjivanje javnog duga u BDP-u, što bi značilo da ćemo učiniti sve, bez obzira na izuzetno velik efekt COVID-a, da COVID bude u smislu javnih financija jednokratni šok – u 2020. bilo je to nešto manje od 8% BDP-a, javni dug je završio na 89,1%”, objasnio je.
U Saboru se danas održava rasprava o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti. Marić očekuje konstruktivnu raspravu i dodaje da je u dokumentu ključni naglasak na provedbi reformi. Plan, ističe, nije namijenjen krpanju rupa, a cilj je da se što prije ostvari oporavak, ali i otpornost. Žalostan je što je došlo do podjele između privatnog i javnog sektora i naglašava da nema proračuna i javnih financija bez gospodarstva, a gospodarstva nema bez jake države.
“U trenutku kada smo još uvijek u pandemiji, izuzetno će važan biti startni blok, koliko će tko brzo iskočiti. Reforme će biti preduvjet kako bismo te novce mogli povući. Dva puta godišnje evaluirat će se uspješnost, i temeljem toga ide isplata novca”, objasnio je Marić i dodao da trebamo učiniti maksimalne napore da se povlačenje novca dogodi što je više moguće. “Dostupno je više od 40 milijardi kuna, ali treba ga iskoristiti. Važan je i rok, do 2026., a naglasak je da prve dvije godine bude fokus na većem povlačenju, i zato je bitno stanje pripremljenosti reformi, odnosno projekata. Godina je izazovna, ali postoje i pozitivne prilike za naše gospodarstvo kojem moramo iskoristiti”, zaključio je ministar Marić.
Komentari